Linkovi

Klimatske promene - jedan od Bajdenovih najviših prioriteta


Arhiva - Fotografija polarnog medveda koji stoji na santi leda, u Frenkilnovom moreuzu u Kanadskom artkičkom arhipelagu, 22. jula 2017.
Arhiva - Fotografija polarnog medveda koji stoji na santi leda, u Frenkilnovom moreuzu u Kanadskom artkičkom arhipelagu, 22. jula 2017.

Dok se izabrani predsdnik Džo Bajden priprema da preuzme Belu kuću od predsednika Donalda Trampa, eksperti predviđaju gotovo potun preokret u politici prema klimi.

Trampove godine obeležene su ukidanjem regulacija za proizvođače fosilnih goriva, umanjenju standarda efikasnosti za vozila i uređaje i prezir prema međunarodnim klimatskim sporazumima.

Iako je klimatske promene odbacio kao "podvalu", Tramp se više puta hvalio da je "od prvog dana moja administracija postavila glavni prioritet da osigura da Amerika ima jedan vazduh i vodu koji će biti među najčistijima na planeti".

S druge strane, Bajden je klimatske promene imenovao kao jedan od glavnih prioriteta kojima će se njegova administracija pozabaviti odmah po stupanju na dužnost.

Izabrani predsednik vodio je kampanju za plan od 1,7 milijardi dolara za prelazak na 100 odsto čiste izvore energije do 2050. godine. To je pristup koji će prožeti skoro svaki aspekt vlade i ekonomije merama za postepeno smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte koji doprinose globalnom zagrevanju.

Ali verovatno će se suočiti sa otporom. Dok njegova Demokratska stranka kontroliše Predstavnički dom, kontrola nad Senatom - koji je trenutno u rukama republikanaca - zavisiće od drugog kruga izbora u Džordžiji u januaru, kada će se glasati i za dva mesta u Senatu i gde su republikanci favoriti.

Predsednik Tramp takođe je imenovao mnoštvo konzervativnih sudija u savezne sudove širom zemlje, uključujući i Vrhovni sud, koji će verovatno biti skeptični prema povećanju vladinine regulative.

Administracija Bajdena i dalje ima poluge koje treba povući, kažu stručnjaci. Evo četiri:

Upotreba celokupne vlade

Mnogi stručnjaci očekuju da će Bajden utkati politiku po pitanju klimatskih promene u gotovo sve što vlada radi.

To započinje Stejt dipartmentom, gde se očekuje da se Bajden odmah pridruži Pariskom klimatskom sporazumu Ujedinjenih nacija iz 2015. godine.

Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo energetike ponovo će se usredsrediti na smanjenje gasova sa efektom staklene bašte.

Ali klimatske promene će se verovatno pojaviti i na dnevnom redu drugih agencija.

Ministarstvo poljoprivrede, na primer, može učiniti više na promociji načina na koje farmeri, stočari i šumari mogu koristiti prirodne sisteme za skladištenje ugljenika.

"To bi zaista moglo postaviti 'gramofonsku iglu' na pitanja o klimi, a takođe bi moglo da pomogne širenju skupa zainteresovanih strana koje klimatski napredak vide u svom strateškom interesu“, rekla je Saša Makler, direktorka energetskog projekta u Dvopartijskom političkom centru.

Trampov sekretarijat koji upravlja prirodnim resursima otvorio je federalno zemljište za razvoj eksploatacije fosilnih goriva. Očekuje se da će Bajden preokrenuti taj trend, ne samo ograničavajući bušenje nafte i gasa, već i obezbeđivanje zemljišta za obnovljive izvore energije.

"Pitaju se agencije koje iznajmljuju zemljište za te projekte iz oblsti energetike", primetio je Džozef Majkut, direktor za klimatsku politiku u centru Niskanen, institutu za istraživanje politike sa sedištem u Vašingtonu.

Bajden će takođe verovatno birati klimatske "jastrebove" za članove ključnih regulatornih tela, primetio je, uključujući Federalnu regulatornu komisiju za energiju i Komisiju za hartije od vrednosti (SEC).

Takođe, "očekujte da vlada iskoristi 'moć novčanika'“, rekao je advokat specijalizovan za pitanja životne sredine Kajl Daniš.

Na primer, za vladine građevinske projekte kupuje se ogromna količinu betona koji se prodaje u Sjedinjenim Državama. Ako bi vlada nametnula zahteve u vezi sa emisijom ugljenika na građevinske materijale, "to bi moglo da pokrene potencijalno značajno smanjenje emisije u lancu snabdevanja", rekao je on.

Vraćanje vraćenog

Jedan od najznačajnijih načina na koji će tim Bajdena uticati je to što jednostavno neće braniti Trampove promene propisa pred sudom.

Mnoge najznačajnije promene u Trampovoj klimatskoj politike suočene su sa pravnim izazovima.

Gotovo polovina američkih država tužila je Trampovu administraciju zbog popuštanja pravila koja regulišu standarde efikasnosti vozila i povlačenje ovlašćenja Kalifornije da postavlja strože standarde.

Dvadeset država tužilo je zbog popupaštanja pravila o emisijama metana, moćnog gasa u efektu staklene bašte, iz industrije nafte i gasa. "Nije previše teško poništiti i zameniti pravila oko kojih se još vodi spor", rekao je Dejvid Bakbajnder, glavni savetnik u centru Niskanen.

Trampov tim povukao je i revidirao nekoliko spornih pravila Obamine administracije, primetio je, uključujući standarde efikasnosti vozila koji su se sada vratili na sud.

Stroži propisi

S kontrolom Kongresa koja će verovatno biti podeljena, Bajden će se suočiti sa istim izazovom donoseći sveobuhvatne zakone kao i predsednici Barak Obama i Donald Tramp. Zbog toga je uloga propisa izvršne vlasti važnija.

Tamo gde je Trump olabavio pravila, Bajden će ih verovatno pooštriti.

Gotovo svaka velika promena pravila o životnoj sredini sa bilo koje strane političkog spektra suočila se sa pravnim izazovima. Iako se sudovi naginju konzervativnom, stručnjaci kažu da bi stroža pravila mogla preživeti parnicu.

Pored poništavanja Trampovih povratka, Bajden će verovatno nametnuti stroža pravila o curenju metana i efikasnosti vozila.

Verovatnija su i stroža pravila u elektroenergetskom sektoru. Vrhovni sud presudio je 2007. godine da Agencija za zaštitu životne sredine mora da reguliše ugljen-dioksid kao zagađivač, ali agencija nije smislila način na koji bi to moglo da bude pravni izazov.

Više od polovine američkih država već zahteva da kompanije koje proizvode struju generišu određeni procenat električne energije iz izvora koji ne generišu stakleničke gasove.

Bajdenova administracija može da predloži nacionalni zahtev, ali stručnjaci kažu da bi to moglo biti teže na sudovima. "Mislim da je zaista potrebno da donošenje zakona bude najefikasnije", rekao je Makler.

Rad sa Kongresom

Klimatsko zakonodavstvo verovatno će ostati teško "za prodaju" ako Senat ostane pod kontrolom Republikanske stranke koja je uglavnom skeptična spram potrebe za akcijom.

Paketi za podsticaj zbog pandemije koronavirusa ili zakon o infrastrukturi mogli bi da prođu.

Ali njihov delokrug verovatno će biti ograničeniji nego ako demokrate kontrolišu oba doma Kongresa, kažu stručnjaci.

Republikanci će verovatnije podržati predlog zakona o ulaganju u tehnološke inovacije koje se bave klimatskim promenama. Neki republikanci podržavaju razvoj naprednih nuklearnih elektrana, goriva sa niskim sadržajem ugljenika i tehnologije koja uzima ugljen-dioksid iz sagorevanja fosilnih goriva.

U poređenju sa saveznim ulaganjima u zdravstvo, poluprovodnike ili druge tehnologije gde su Sjedinjene Države bile globalni lider, "u energiju smo nedovoljno ulagali", rekao je Makler.

Iako bi veliki pomaci na terenu klimataskih promena mogli biti teži uz podeljenu vlast, Majkut je rekao: "Ne znam da li postoji razlog za totalni pesimizam samo zato što demokrate nisu preuzele kontrolu nad Senatom. Mislim da postoji prava prilika za dvostranački sporazum".

Bajden je proveo dugo u Senatu radeći preko puta, primetio je. "Verovatno će administracija koja je zainteresovana za rad i kongres sa Kongresom moći da pronađe neke pobede".

Povezani članci

XS
SM
MD
LG