Linkovi

Bajden kaže da ne zna šta je u poverljivim dokumentima


Predsednik SAD Džo Bajden na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsednikom Meksika Andresom Manuelom Lopezom Obradorom i kanadskim premijerom Džastinom Trudoom, na samitu severnoameričkih lidera u Meksiko Sitiju, Meksiko, 10. januara 2023.
Predsednik SAD Džo Bajden na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsednikom Meksika Andresom Manuelom Lopezom Obradorom i kanadskim premijerom Džastinom Trudoom, na samitu severnoameričkih lidera u Meksiko Sitiju, Meksiko, 10. januara 2023.

Predsednik Džo Bajden rekao je da je bio "iznenađen" kada je saznao da su njegovi advokati pronašli vladine spise u njegovoj bivšoj kancelariji u vašingtonskom tink tenku i da ne zna koje informacije se nalaze u poverljivim dokumentima.

"Moji advokati nisu sugerisali da sam pitao koji su to dokumenti. Predao sam kutije — oni su predali kutije (Nacionalnom) arhivu i mi u potpunosti sarađujemo sa revizijom za koju se nadam da će uskoro biti završena i da će tada biti više detalja", rekao je Bajden na konferenciji za novinare u Meksiko Sitiju sa meksičkim predsednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom i kanadskim premijerom Džastinom Trudoom posle trojnog sastanka.

U ponedeljak su Bajdenovi lični advokati otkrili da je gomila dokumenata iz vremena kada je Bajden bio potpredsednik, od kojih su neki poverljivi, pronađena u novembru u kancelarijama Pen Bajden centra za diplomatiju i globalni angažman, instituta nazvanog po Bajdenu koji je povezan sa Univerzitetom Pensilvanije, a za koje je Bela kuća rekla da ih je Bajden koristio povremeno između 2017. i 2020.

Republikanski zakonodavci pokrenuli su istragu o ovom pitanju.

U utorak je novi predsedavajući Obaveštajne službe Predstavničkog doma, Majk Tarner, poslao pismo direktorki Nacionalne obaveštajne službe Avril Hejns tražeći "trenutnu reviziju i procenu štete".

Tarner je rekao da bi ovo otkriće dovelo Bajdena u poziciju potencijalnog kršenja zakona koji štite nacionalnu bezbednost, uključujući Zakon o špijunaži i Zakon o predsedničkoj evidenciji, dva zakona koje je Sekretarijat a pravosuđe naveo kao osnovu za pretres kuće bivšeg predsednika Donalda Trampa u Mar-a-Lagu, Florida, prošle godine. Tramp je mesecima odbijao zahtev Nacionalnog arhiva za predaju poverljivih dokumenata za koje se sumnja da su u njegovom posedu, sve dok pretresom koji su agenti FBI u avgustu nisu pronađene stotine dokumenata, među kojima je bilo na desetine strogo poverljivih.

"Kada će FBI izvršiti raciju u mnogim domovima Džoa Bajdena, možda čak i u Beloj kući? Sa ovih dokumenata definitivno nije skinuta oznaka poverljivosti", upitao je Tramp preko platforme Trut sošial u ponedeljak uveče.

Ričard Zauber, specijalni savetnik predsednika, rekao je da su nakon otkrića materijala odmah obavestili Nacionalni arhiv, agenciju zaduženu za rukovanje takvim predsedničkim dokumentima.

"Bela kuća sarađuje sa Nacionalnim arhivom i Sekretarijatom za pravosuđe u vezi sa otkrivanjem onoga što se čini da je dokumentacija administracije Obame i Bajdena, uključujući mali broj dokumenata sa poverljivim oznakama", naveo je Zauber u saopštenju.

Zauber je rekao da su dokumenti otkriveni kada su advokati pakovali dosijee "smeštene u zaključani orman" u pripremama za napuštanje kancelarijskog prostora i da je Arhiv preuzeo materijal sledećeg jutra. Rekao je da Bajdenovi advokati rade na tome da osiguraju da "bilo koji zapisi Obama-Bajdenove administracije bude na odgovarajući način u posedu Arhiva".

Nije neuobičajeno

S obzirom na njegovu prirodu, svako pogrešno rukovanje poverljivim materijalom izaziva ozbiljnu zabrinutost, ali takvi incidenti nisu neuobičajeni i rutinski se rešavaju kroz administrativne postupke, rekao je Mark Zaid, advokat koji se fokusira na zakon o nacionalnoj bezbednosti.

"Temeljna činjenična istraga biće u interesu svih i verovatno će pomoći da se identifikuje da li je bilo koja osoba kriva", rekao je Zaid za Glas Amerike u mejlu. "U ovom trenutku, izgleda da nema dokaza da je predsednik Bajden imao bilo kakvo znanje ili umešanost u dotične zapise, ali moramo da sačekamo da saznamo više".

Državni tužilac Merik Garland je imenovao Džona Lauša, američkog tužioca za severni okrug Ilinoisa, koga je imenovao Tramp, da istraži ovaj slučaj. Ali čak i uz istragu, Bela kuća je sada u neprijatnoj poziciji da mora da objašnjava zašto Bajden možda počinio isti prestup za koji je kritikovao Trampa.

Pozivajući se na dokumente iz Mar-a-Laga, Bajden je tokom septembarskog intervjua za "60 minuta" CBS njuz doveo u pitanje kako "iko može biti toliko neodgovoran" i rekao da se pridržava strogih protokola koji regulišu osetljiv materijal.

Republikanci su brzo istakli ono što vide kao dvostruki standard.

"Ako je tadašnji potpredsednik Bajden uzeo poverljiva dokumenta sa sobom i držao ih godinama i kritikovao bivšeg predsednika Trampa u isto vreme dok je imao ta poverljiva dokumenta… pitam se zašto štampa ne postavlja ista pitanja njemu kao potpredsedniku koji je uzeo poverljiva dokumenta koja su tražili od predsednika Trampa", rekao je novinarima u utorak lider većine u Predstavničkom domu Stiv Skaliz.

Dejvid A. Sklanski, bivši federalni tužilac i profesor krivičnog prava na Univerzitetu Stenford, rekao je da Bajdenov slučaj "nije ni izdaleka uporediv" sa Trampovim.

"Ono što je situaciju u Mar-a-Lagu učinilo tako ozbiljnom nije to što su tamo pronađeni poverljivi dokumenti", rekao je Sklanski za Glas Amerike. "Bilo je to odbacivanje saradnje i obmana u vezi sa tim dokumentima, i ponavljana opstrukcija napora vlade da povrati dokumente. Ovde nema dokaza o bilo čemu od toga".

Demokratski kongresmen Pit Agilar nazvao je potez republikanaca da istražuju predsednika "licemerjem u najboljoj formi", rekavši da republikanci u to vreme nisu smatrali da je istraga stotina dokumenata pronađenih u Trampovoj kući prioritet.

"Ono što je predsednik Bajden uradio je da je to otkrio Arhivu i obavestio organe za sprovođenje zakona", rekao je on. "To je upravo način na koji treba da se odnosite prema ovome".

Bela kuća nije potvrdila da li poverljivi dokumenti pronađeni u Pen Bajden centru uključuju dopise američkih obaveštajnih službi i brifing materijale koji pokrivaju teme uključujući Ukrajinu, Iran i Ujedinjeno Kraljevstvo, kako je preneo CNN.

Sekretarijat za pravosuđe i FBI odbili su zahtev Glasa Amerike da komentarišu, dok Lauševa kancelarija i Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe nisu odgovorili na upite Glasa Amerike.

Ketrin Gipson i Masud Farivar učestvovali su u pisanju ovog izvežtaja.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG