Linkovi

Ukrajina čeka nastavak diplomatskih napora za rešavanje konflikta s Rusijom


Bolničarka ukrajinskih oružanih snaga stoji pored vojnog sanitetskog vozila u blizini linije razgranjčenja sa pobunjenicima koje podžava Rusija, na obodu sela Piski, u regionu Donjetska, Ukrajina, 26. januara 2022.
Bolničarka ukrajinskih oružanih snaga stoji pored vojnog sanitetskog vozila u blizini linije razgranjčenja sa pobunjenicima koje podžava Rusija, na obodu sela Piski, u regionu Donjetska, Ukrajina, 26. januara 2022.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je u četvrtak da Ukrajina ne planira nikakve ofanzivne akcije i da očekuje nastavak diplomatskih napora za rešavanje krize duž rusko-ukrajinske granice.

"Posvećeni smo diplomatskom putu i spremni smo da se angažujemo sa Rusijom na različitim nivoima kako bismo pronašli diplomatsko rešenje za konflikt", rekao je Kuleba na konferenciji za novinare. "Međutim, ako Rusija odluči da se bori, mi ćemo uzvratiti. Ovo je naša zemlja i mi ćemo je braniti".

Zvaničnici Ukrajine, Rusije, Francuske i Nemačke razgovarali su u sredu u Parizu i dogovorili se o još jednoj rundi razgovora u Berlinu.

"Ništa se nije promenilo, ovo je loša vest", rekao je Kuleba novinarima. "Dobra vest je da su se savetnici dogovorili da se sastanu u Berlinu za dve nedelje, što znači da će Rusija naredne dve nedelje verovatno ostati na putu diplomatije".

Rusija je u četvrtak saopštila da Sjedinjene Države nisu odgovorile na njen glavni bezbednosni zahtev u pismu koje su poslale kao još jedan deo pokušaja da se spreči oružani sukob.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da postoji prostor za nastavak dijaloga i da će ruskoj strani biti potrebno vreme da u potpunosti razmotri odgovor SAD.

Bezbednosni zahtevi Moskve uključuju zaustavljanje širenja NATO na istok, posebno u Ukrajini i Gruziji, kao i povlačenje NATO trupa iz istočne Evrope.

Sjedinjene Države su te zahteve odbacile kao nepogodne za početak razgovora, zahtevajući od Rusije da povuče svoje snage sa granice sa Ukrajinom i umesto toga nudeći dijalog sa Moskvom o pitanjima koja bi uključila vojne vežbe i transparentnost, kao i postavljanje raketa.

Američki ambasador u Rusiji Džon Saliven uručio je u sredu dokument lično ruskom Ministarstvu spoljnih poslova. Odvojeno, NATO je Rusiji preneo sopstvene odgovore u vezi sa evropskom bezbednošću, koje su zvaničnici opisali kao nekoliko stranica duge.

Zvaničnici su te odgovore prikazali kao način da se pozabave zabrinutostima Kremlja, dok se istovremeno daje šansa svim stranama da dalje nastave sa diplomatijom.

"Dokument koji smo dostavili uključuje zabrinutost Sjedinjenih Država i naših saveznika i partnera u vezi sa akcijama Rusije koje podrivaju bezbednost — principijelnu i pragmatičnu procenu zabrinutosti koju je Rusija istakla i naše sopstvene predloge za oblasti u kojima bismo mogli da pronađemo zajednički jezik", rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken novinarima na konferenciji za novinare.

"Razmatrali smo mogućnost recipročnih mera transparentnosti u vezi sa položajem snaga u Ukrajini, kao i merama za povećanje poverenja u vezi sa vojnim vežbama i manevrima u Evropi", rekao je Blinken. "Delujmo sa jednakim fokusom i snagom da ojačamo odbranu Ukrajine i pripremimo brz jedinstven odgovor na dalju rusku agresiju".

Blinken je rekao da očekuje da će razgovarati sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u narednim danima nakon što ruska strana bude imala priliku da razgovara o odgovoru SAD.

"Kao što sam više puta rekao, bilo da oni izaberu put diplomatije i dijaloga, bilo da odluče da obnove agresiju na Ukrajinu, mi smo spremni na svaki način", rekao je Blinken novinarima.

Američki zvaničnici nisu hteli da preciziraju detalje, iako su izrazili nadu da bi Vašington i Moskva ipak mogli da nađu konsenzus, pa čak i da ostvare napredak po pitanjima kao što je kontrola naoružanja u vezi sa projektilima u Evropi.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima u sredu da raste osećaj hitnosti, pozivajući Moskvu da "povuče svoje snage iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije, gde su raspoređene bez saglasnosti tih zemalja":

"Suočavamo se sa kritičnim trenutkom", rekao je on, upozoravajući da je Rusija sada pozicionirala više od 100.000 vojnika duž svoje granice sa Ukrajinom, uz dodatna raspoređivanja koja su već u toku.

"Vidimo i dodatne trupe ne samo u Ukrajini i oko nje, već i sada u Belorusiji, gde je Rusija u procesu raspoređivanja hiljada borbenih jedinica, stotina aviona, sistema protivvazdušne odbrane S-400 i mnogih drugih veoma naprednih sposobnosti", dodao je Stoltenberg.

"Saslušali smo zabrinutosti Rusije. Poslušali smo i ruski poziv za odgovor pisanim putem", rekao je on. "Ovde se radi o tome da li postoji volja da se angažujemo u dobroj veri i da pokušamo da sednemo i pronađemo zajednički jezik".

U sredu Kijev nije imao primedbe na odgovore SAD Rusiji, priznajući pretnju koju predstavlja broj ruskih trupa nagomilanih duž granice s Ukrajinom, kao i na ukrajinskim teritorijama koje su okupirale ruske snage.

Ipak, Kuleba je insistirao da nema potrebe za panikom.

"U ovom trenutku, dok govorimo, ovaj broj je nedovoljan za ofanzivu punog obima na Ukrajinu duž cele ukrajinske granice", rekao je on.

Iako Sjedinjene Države ne isključuju skori vojni potez Rusije protiv Ukrajine, visoki zvaničnik Stejt departmenta je primetio da ruski predsednik Vladimir Putin možda neće želeti da uznemiri Kinu kada ta zemlja bude domaćin ceremonije otvaranja Zimskih olimpijskih igara.

"Svakako vidimo sve naznake da će (Putin) upotrebiti vojnu silu negde, možda sada i sredinom februara", rekla je zamenica državnog sekretara Vendi Šerman u sredu tokom virtuelnog događaja sa Jaltskom evropskom strategijom, evropskim bezbednosnim forumom.

"Svi smo svesni da Olimpijske igre u Pekingu počinju 4. februara — ceremonija otvaranja — i očekuje se da će Putin biti tamo", dodala je Šerman. "Mislim da verovatno predsednik Ši Đinping ne bi bio oduševljen da Putin odabere taj trenutak da napadne Ukrajinu. Tako da to može uticati na njegovo vreme i razmišljanje".

Neki analitičari su se složili sa ovom procenom, napominjući da ruska vojna logistika "još nije u potpunosti aktivirana za početak masovnih vojnih operacija".

"Zimske olimpijske igre u Kini, koje će se održati između 4. i 20. februara, mogle bi da ponude malo predaha", rekao je Matje Buleg, naučni saradnik programa za Rusiju i Evroaziju londonske Čatam Haus. "Da bi zaštitila odnose sa Pekingom, Moskva bi mogla da izbegne ponavljanje svojih akcija iz avgusta 2008, kada je Rusija preduzela vojnu akciju protiv Gruzije, bukvalno tokom ceremonije otvaranja Letnjih olimpijskih igara u Pekingu".

U Kijevu, američka ambasada pozvala je američke građane u zemlji da razmisle o odlasku, navodeći "nepredvidivu" bezbednosnu situaciju koja "može da se pogorša bez najave".

Od 2014, Sjedinjene Države su posvetile više od pet milijardi dolara za bezbednosnu i nebezbednosnu pomoć Ukrajini, uključujući više od 351 milion dolara za pomoć onima koji su raseljeni ili pogođeni "ruskom agresijom", prema Šermanu.

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu bezbednost Džef Seldin doprineo je pisanju ovog izveštaja, koji sadrži i neke informacije potekle od Asošiejted presa, agencije Frans pres i Rojtersa.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG