Linkovi

Blinken obećao "neumornu" diplomatiju da se spreči ruski napad na Ukrajinu


Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski (levo) razgovara sa državnim sekretarom SAD Entonijem Binekon, u Kijevu, Ukrajina, 19. januara 2022.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski (levo) razgovara sa državnim sekretarom SAD Entonijem Binekon, u Kijevu, Ukrajina, 19. januara 2022.

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je u sredu da bi Rusija mogla da "u kratkom roku" izvrši novi napad na Ukrajinu, ali da će se Vašington zalagati za diplomatiju sve dok to bude moguće, iako nije siguran šta Moskva zaista želi.

Blinken je tokom posete Kijevu upozorio da bi Ukrajinci trebalo da se pripreme za teške dane. Dodao je da će Sjedinjene Države nastaviti da Ukrajini daju vojnu pomoć i ponovio da će u slučaju nove invazije, Rusiji biti uvedene oštre sankcije.

Takođe je pozvao zapadne zemlje da ostanu jedinstvene u svetlu "neumoljive" ruske agresije protiv Ukrajine, uverio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u američku podršku i pozvao Ukrajince da budu snažni.

Iz Kremlja je saopšteno da se povećavaju tenzije u vezi sa Ukrajinom i da i dalje čeka američki odgovor na zahteve Moskve da joj Zapad pruži bezbednosne garancije.

Pesimistične izjave ukazuju na jaz između Vašingtona i Moskve, dok se najviši američki diplomata sprema za sastanak sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom u petak, prenosi agencija Rojters. Blinken je rekao da na sastanku sa Lavrovom neće uručiti pismeni odgovor SAD na ruske zahteve.

Blinken je obećao "neumorne diplomatske napore da se spreči obnovljena agresija i promovišu dijalog i mir". On je rekao da Rusija razmešta desetine hiljada vojnika blizu ukrajinske granice "bez provokacija, bez razloga".

"Znamo da postoje planovi da se taj broj trupa brzo poveća još više, što predsedniku Putinu omogućava, da takođe u veoma kratkom roku, preduzme dodatnu agresivnu akciju protiv Ukrajine", upozorio je američki zvaničnik u ukrajinskoj prestonici.

Blinken nije precizirao koliko bi brzo Rusija mogla da preduzme akciju. Nezavisni bezbednosni analitičari kažu da ne veruju da je Moskva za sada angažovala logistiku i medicinske jedinice potrebne da bi se izveo hitan napad.

Rusija je takođe rasporedila trupe u Belorusiji zbog, kako tvrdi, zajedničkih vojnih vežbi, što joj daje opciju da napadne susednu Ukrajinu sa severa, istoka i juga, prenosi Rojters.

Moskva i dalje odbacuje optužbe da namerava da napadne Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su isporuke oružja Ukrajini iz zapadnih zemalja, vojni manevri i preleti NATO letelica krivi za rast tenzija oko Ukrajine.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba optužio je Rusiju da pokušava da izazove paniku u Ukrajini. Poručio je da je diplomatija jedino rešenje i da je "neuništvi princip" da se odluke o Ukrajini ne mogu donositi bez njenog učešća.

"Osnovni princip je jednostavan: snažna Ukrajina je najbolji način da se Rusija obuzda", naglasio je Kuleba.

Zahtev Rusiji da deeskalira tenzije na granici

Blinken je na početku sastanka sa ukrajinskim predsednikom rekao da postoji "jasna prednost" za upotrebu diplomatije i deeskalaciju sukoba duž rusko-ukrajinske granice, ali da će se Rusija suočiti sa "veoma teškim posledicama" ako obnovi agresiju na Ukrajinu.

"Danas se nalazi oko 100.000 ruskih vojnika u blizini ukrajinskih granica i u tom smislu pretnja Ukrajini je bez presedana", rekao je Blinken.

Blinken je ponovio podršku SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, dodajući da je "na Ukrajincima i nikom drugom da odlučuju o svojoj budućnosti i budućnosti ove zemlje".

Zelenski je zahvalio Blinkenu i Bajdenskoj administraciji na povećanju vojne pomoći Ukrajini.

Visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta rekao je novinarima u sredu da je Bajdenova administracija prošlog meseca odobrila 200 miliona dolara dodatne pomoći u odbrambenoj bezbednosti zemlji.

Pre odlaska na put, Blinken je u sredu rekao da se snažno nada da će napori za deeskalaciju tenzija duž rusko-ukrajinske granice moći da ostanu na "diplomatskom i mirnom putu", ali da je na kraju na ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da odluči.

Obraćajući se osoblju američke ambasade tokom posete Kijevu, Blinken je rekao da svet prati šta se dešava i da i ono što je Rusija već uradila i pretnja od dalje ruske agresije izazov za "neke veoma osnovne principe koji su u osnovi čitavog međunarodnog sistema".

Pokušali smo da jasno stavimo do znanja da postoje dva puta za Rusiju", rekao je Blinken. "Postoji put diplomatije i dijaloga kako bi se diplomatskim putem pokušale rešiti sve razlike koje postoje. Jasno poželjniji put, jasno najodgovorniji put i onaj koji bismo mi više voleli. Ali postoji i put konfrontacije i posledica po Rusiju, ako Rusija odluči da obnovi agresiju".

Nagomilavanje oko 100.000 ruskih vojnika duž istočne granice Ukrajine izazvalo je zabrinutost da Moskva planira vojnu akciju protiv svog suseda, koji je nekada bio deo Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom. Rusija je oduzela Ukrajini poluostrvo Krim 2014.

Rusija je nastavila sa gomilanjem trupa i oštrom retorikom protiv Ukrajine, premeštajući svoj snage u Belorusiju tokom vikenda.

"Sada smo u fazi u kojoj bi Rusija u bilo kom trenutku mogla da pokrene napad na Ukrajinu", rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta novinarima tokom telefonskog brifinga u utorak.

Poseta Ukrajini u sredu je prva etapa brzo dogovorenog putovanja koje će Blinkena u četvrtak odvesti u Berlin da se sastane sa nemačkom ministricom spoljnih poslova Analenom Berbok "kako bi razgovarali o nedavnim diplomatskim angažmanima sa Rusijom i zajedničkim naporima da se odvrati od dalje ruske agresije protiv Ukrajine", rekao je Stejt department.

Blinken će tada pozvati Rusiju da "odmah preduzme korake za deeskalaciju" tenzija duž granice dok se u petak sastaje sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Ženevi.

Blinken je u utorak razgovarao sa Lavrovom kako bi istakao "važnost nastavka diplomatskog puta za deeskalaciju tenzija oko duboko zabrinjavajućeg gomilanja ruske vojske u i blizu Ukrajine", navodi se u saopštenju Stejt departmenta o razgovoru.

"Sekretar je ponovio nepokolebljivu privrženost SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i naglasio da svaka diskusija o evropskoj bezbednosti mora uključivati saveznike u NATO-u i evropske partnere, uključujući Ukrajinu", dodaje se u saopštenju.

Blinkenovo putovanje usledilo je posle prošlonedeljnih razgovora ruskih i američkih zvaničnika u Ženevi u cilju rešavanja nesuglasica oko Ukrajine i drugih bezbednosnih pitanja. Na tim sastancima nije zabeležen napredak.

Rusija je zatražila garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO.

Prošle nedelje, Bajdenova administracija optužila je Moskvu da priprema "operaciju lažne zastave" za upotrebu kao trik za intervenciju u Ukrajini, što je optužba koju je Rusija ljutito negirala.

Američka delegacija posetila je Kijev u ponedeljak da pokaže podršku Ukrajini u sukobu sa Rusijom.

Američka senatorka Ejmi Klobučar, demokratkinja, rekla je ukrajinskom servisu Glasa Amerike: "Ovde imamo demokrate i republikance veoma različitih političkih pogleda da kažu da stojimo uz Ukrajinu. I ako Vladimir Putin odluči da krene ovim izdajničkim antidemokratskim putem invazije na ovu zemlju, doći će do oštrih i brzih sankcija".

Američki senator Kevin Krejmer, republikanac, rekao je za Glas Amerike: "Sjedinjene Države neće samo sedeti skrštenih ruku i biti posmatrač ako se nešto dogodi. Ono što bismo želeli je da sprečimo da se to dogodi. Želimo da budemo odvraćajući faktor. Želimo da budemo deo rešenja pre nego što borbe počnu".

Kris Hanas i ukrajinska služba Glasa Amerike doprineli su pisanju ovog izveštaja. Upotrebljene su i neke informacije Asošijeted presa.​

XS
SM
MD
LG