Linkovi

SAD i Rusija se pripremaju za razgovore, mali izgledi za napredak


Arhiva - Ruske snage učestvuju na vojnim vežbama na poligonu Kadamovski, u regionu Rostova, južna Rusija, 14. decembra 2021.
Arhiva - Ruske snage učestvuju na vojnim vežbama na poligonu Kadamovski, u regionu Rostova, južna Rusija, 14. decembra 2021.

Visoki američki i ruski zvaničnici u nedelju su pokušali da umanje očekivanja da će tenzije u odnosima dve zemlje biti ublažene na razgovorima na visokom nivou ove nedelje u evropskim gradovima, o gomilanju ruskih vojnih snaga duž granice sa Ukrajinom i ruskim zahtevima za bezbednosnim garancijama zapada.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prethodno u nedelju za kablovsku mrežu CNN da ne očekuje da će biti napretka u razgovorima.

“Teško je očekivati napredak sa oružjem uperenim u Ukrajinu", naglasio je Blinken uoči razgovora SAD i Rusije u ponedeljak Ženevi. Rusija će takođe pregovarati sa NATO-om u Briselu u sredu i OEBS-om u Beču u četvrtak.

Blinken je rekao da će napredak zavisiti od obe strane u pregovorima za koje se Vašington nada da će sprečiti novu rusku invaziju na Ukrajini.

"Saslušaćemo primedbe Rusije" o vojnim vežbama NATO u centralnoj i istočnoj Evropi", rekao je Blinken, ali i dodao: "Oni će morati da čuju naše", o oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih na granici sa Ukrajinom.

Rusija je takođe saopštila u nedelju da neće praviti ustupke pod američkim pritiskom na predstojećim razgovorima, te da postoji rizik da bi mogli brzo da budu završeni. To je prenela ruska državna novinska agencija RIA, citirajući zamenika ruskog šefa diplomatije Sergeja Rjabkova.

"Ne mogu da isključim ništa, to je mogući scenario i Amerikanci ne bi trebalo da imaju nikakvih iluzija u pogledu toga. Prirodno, nećemo praviti ustupke pod pritiskom i stalnim pretnjama zapadnih učesnika u predstojećim razgovorima", rekao je Rjabkov.

Uoči trodnevnih ragovora, zamenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman sastala se u nedelju u Ženevi sa Rjabkovim.

Šerman je naglasila da su "Sjedinjene Države posvećene međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da sami biraju svoje saveze", saopšteno je iz Stejt departmenta.

Iako će neposrednost pretnje od ruske invazije na Ukrajinu biti u vrhu dnevnog reda u nizu sastanaka na visokom nivou koji počinju u ponedeljak, postoji niz vrućih, ali uglavnom nepovezanih sporova - u rasponu od kontrole naoružanja do sajber kriminala i diplomatskih pitanja - koje Vašington i Moskva treba da prevaziđu ako se tenzije smanje. A nedavno raspoređivanje ruskih trupa u Kazahstanu moglo bi da dodatno baci senku na celu aktivnost.

Obe strane, upozoravajući na velike rizike i strašne posledice neuspeha, pozicionirale su se za ono što će ove nedelje predstavljati navalu aktivnosti u Evropi bez presedana. Ipak, velike razlike u njihovim početnim pozicijama loše su za bilo koju vrstu brzog rešavanja, a nivoi nepoverenja su veći nego u bilo kom trenutku od raspada Sovjetskog Saveza.

Američki zvaničnici u subotu su otkrili neke detalje stava administracije, za koje se čini da nisu u skladu sa ruskim zahtevima. Zvaničnici su rekli da su SAD otvorene za razgovore o smanjenju mogućeg budućeg raspoređivanja ofanzivnih raketa u Ukrajini i postavljanju ograničenja američkim i NATO vojnim vežbama u istočnoj Evropi ako Rusija bude voljna da odustane od Ukrajine.

Ali oni su takođe poručili da će Rusija biti teško pogođena ekonomskim sankcijama ako interveniše u Ukrajini. Pored direktnih sankcija ruskim subjektima, te kazne bi mogle uključivati značajna ograničenja na proizvode koji se izvoze iz SAD u Rusiju i potencijalno inostrane proizvode koji su pod jurisdikcijom SAD.

Rusija želi da pregovori u početku proizvedu formalno obavezujuće bezbednosne garancije za nju uz obećanje da se NATO neće dalje širiti na istok i uklanjanje američkih trupa i oružja iz delova Evrope. Ali SAD i njihovi saveznici kažu da to nisu početne tačke i da je Moskva to namerno osmislila kako bi odvratila pažnju i izazvala podele. Oni insistiraju na tome da će svaka ruska vojna intervencija u Ukrajini izazvati "masovne posledice" koje će dramatično poremetiti rusku ekonomiju, čak i ako one budu imale globalne efekte.

U pokušaju da preduhitri napore Rusije da poseje razdor na Zapadu, Bajdenova administracija se potrudila da naglasi da ni Ukrajina, ni Evropa šire, neće biti isključeni iz bilo kakve rasprave o bezbednosti Ukrajine ili Evrope.

Zvaničnici Bajdenove administracije dozvoljavaju da se nijedna tema ne može u potpunosti zanemariti kada visoke američke i ruske diplomate sednu u Ženevi u ponedeljak uoči većih, inkluzivnijih sastanaka u Briselu i Beču u sredu i četvrtak, koji će možda dublje istražiti ta pitanja.

Ipak, mantre "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" i "ništa o Evropi bez Evrope" postale su gotovo kliše u Vašingtonu poslednjih nedelja, a visoki američki zvaničnici otišli su toliko daleko da kažu da očekuju od Rusije da će lagati o sadržaju razgovora na sastanku u ponedeljak, kako bi pokušala da podstakne podele.

"U potpunosti očekujemo da će ruska strana dati javne komentare nakon sastanka u ponedeljak koji neće odražavati pravu prirodu razgovora koji su se vodili", rekao je jedan visoki američki zvaničnik koji će učestvovati u razgovorima. Službenik nije bio ovlašćen da daje izjave i govorio je pod uslovom anonimnosti.

Taj zvaničnik i drugi su pozvali saveznike da sa "ekstremnim skepticizmom" gledaju na sve što Moskva kaže o takozvanim pregovorima o strateškoj stabilnosti i da sačekaju dok ih američki učesnici ne obaveste kako bi formirali mišljenje.

Državni sekretar Entoni Blinken optužio je Rusiju za "geslajting" (gaslighting - kolokvijalizam koji označava navođenje nekoga da dovodi u pitanje sopstvenu stvarnost, da dovodi u sumnju sopstvenu percepciju) i pokretanje sveobuhvatne kampanje dezinformacija koja je osmišljena da okrivi Ukrajinu, NATO i posebno Sjedinjene Države za trenutne tenzije i podrivanje jedinstva Zapada.

On je rekao da je ruski predsednik Vladimir Putin uključen u sveopšti rat protiv istine koji ignoriše sopstvene provokativne i destabilizujuće akcije Rusije tokom protekle decenije.

"Rusija nastoji da izazove sam međunarodni sistem i da razveže naš transatlantski savez, nagriza naše jedinstvo, izvrši pritisak na demokratije do rušenja", rekao je Blnken u petak, prolazeći kroz listu nedozvoljivih ruskih aktivnosti koje se kreću od vojne intervencije u Ukrajini i Gruziji preko napada hemijskim oružjem na Putinove kritičare i mešanja u izbore u SAD i drugde, do sajber kriminala i podrške diktatorima.

Uprkos nekoliko razgovora između predsednika Džoa Bajdena i Putina, uključujući lični sastanak prošlog leta, Blinken je rekao da se takvo ponašanje nastavlja, uz sve veći rizik po globalni poredak posle Drugog svetskog rata.

Dakle, intenzivirani napori SAD i saveznika da formiraju zajedničke stavove o upozorenjima i "visokoj ceni" koju će Rusija platiti ako krene protiv Ukrajine. Dok su se pojavljivali izrazi jedinstva, Blinken nije bio optimista u pogledu izgleda za uspeh u pregovorima.

"U meri u kojoj postoji napredak koji treba da se ostvari — a nadamo se da postoji — stvarni napredak će biti veoma teško, ako ne i nemoguć, u okruženju eskalacije od strane Rusije", rekao je on.

Rusija je, u međuvremenu, iznela narativ da je ugrožena žrtva zapadne agresije i da želi brze rezultate sastanaka uprkos, kako se čini, nepremostivim razlikama.

Putin je više puta upozoravao da će Moskva morati da preduzme neodređene "vojno-tehničke mere" ako Zapad odbije ruske zahteve i potvrdio da članstvo Ukrajine u NATO ili razmeštanje oružja Alijanse tamo predstavlja crvenu liniju za Moskvu koju ona neće dozvoliti da Zapad pređe.

"Nemamo gde da se povučemo", rekao je Putin prošlog meseca, dodajući da bi NATO mogao da rasporedi rakete u Ukrajini kojima bi trebalo samo četiri ili pet minuta da stignu do Moskve. "Gurnuli su nas do granice koju ne možemo da pređemo. Doveli su je do tačke u kojoj jednostavno moramo da im kažemo 'Stop!".

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji će predvoditi rusku delegaciju na pregovorima u Ženevi, naspram zamenice američkog državnog sekretara Vendi Šerman, rekao je prošle nedelje da će brzo postati jasno da li bi razgovori mogli da budu produktivni.

"Postaće jasno posle događaja sledeće nedelje da li je moguće postići brz napredak, brzo napredovati u pitanjima koja nas zanimaju", rekao je on u intervjuu za ruski dnevni list Izvestija.

"Do sada smo čuli neke prilično apstraktne komentare od SAD, NATO i drugih o tome da su neke stvari prihvatljive, a neke ne i da je naglasak na dijalogu i važnosti deeskalacije od strane Rusije. U tom pristupu ima vrlo malo racionalnih elemenata zbog nezaustavljenog i prilično intenzivanog vojnog i geopolitičkog razvoj situacije na teritorijama u blizini ruskih granica od strane NATO, pojava tamošnjih sistema naoružanja, aktiviranja vežbi".

XS
SM
MD
LG