Linkovi

Rusija uputila oštre zahteve Zapadu, Bela kuća u kontaktu sa evropskim saveznicima


ARHIVA - Zastave Rusije i SAD na aerodromu u Moskvi pred dolazak bivšnjeg državnog sekretara Reksa Tilersona u posetu, 1. septembra 2017. (Foto: AP/Ivan Sekretarev)
ARHIVA - Zastave Rusije i SAD na aerodromu u Moskvi pred dolazak bivšnjeg državnog sekretara Reksa Tilersona u posetu, 1. septembra 2017. (Foto: AP/Ivan Sekretarev)

Rusija je saopštila da želi pravno obavezujuće garancije da će NATO odustati od vojnih aktivnosti u centralnoj i istočnoj Evropi i da neće u članstvo primiti Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike - što su ambiciozni zahtevi koje će Sjedinjene Države i njihovi saveznici gotovo sigurno odbaciti.

Visoki zvaničnik američke administracije rekao je u petak da su SAD spremne da razgovaraju o ruskim predlozima ali i poručio da Kremlj zna da" su neke stvari u tim dokumentima neprihvatljive".

Pojedini zahtevi sugerišu uklanjanje američkog nuklearnog naoružanja iz Evrope i povlačenje multinacionalnih snaga NATO iz Poljske, Estonije, Letonije i Litvanije.

Ruski zahtevi su deo bezbednosnog paketa za koji Moskva kaže da je ključan za smirivanje napetosti koje su se dodatno zaoštrile nakon što su zapadne zemlje optužile Rusiju da se priprema za potencijalni novi napad na Ukrajinu, što Kremlj demantuje.

Zahtevi Rusije upućeni Zapadu

Važne tačke ruskog predloga, prema navodima agencije Rojters:

- Da se isključi mogućnost daljeg širenja NATO-a i članstva Ukrajine u Alijansi

- Da se ne raspoređuju dodatne trupe i oružje izvan zemalja u kojima su bili u maju 1997. godine (pre članstva u NATO istočnoevropskih država), osim u iznimnim slučajevima uz pristanak Rusije i NATO članica

- Da NATO obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji

- Da se ne raspoređuju rakete srednjeg i kratkog dometa tamo gde mogu da pogode teritoriju druge strane

- Da se ne sprovode vežbe više od jedne brigade u usaglašenoj graničnoj zoni i da se redovno razmenjuju informacije o vojnim vežbama

- Da se potvrdi da se strane ne smatraju protivnicima i da se saglase da sve sporove rešavaju mirno i da se uzdrže od upotrebe sile

- Da se ne stvaraju uslovi koje bi druga strana mogla da smatra pretnjom

- Da se uspostave veze za hitne kontakte

Zapadne zemlje već su odbacile zahtev za pisanim garancijama da Ukrajini neće biti ponuđeno članstvo, uz poruku da se Moskva ne pita kada je reč o proširenju NATO-a.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u petak da bi tokom bezbednosnih pregovora sa Moskvom u obzir morali da se uzmu stavovi Alijanse, te da bi uključivali Ukrajinu i druge partnere.

Zamenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov prvi put je detaljno predstavio zahteve Moskve, a u obraćanju novinarima je poručio da Rusija i Zapad moraju da počnu sa čistih pozicija da bi obnovili odnose.

"Stav koji Sjedinjene Države i NATO zastupaju proteklih godina da agresivno pogoršavaju bezbednosnu situaciju je apsolutno neprihvatljiv i izuzetno opasan. Vašington i njegovi NATO saveznici trebalo bi hitno da zaustave redovne neprijateljske akcije protiv naše zemlje, uključujući neplanirane vežbe, opasne manevre vojnih brodova i aviona, i zaustave vojni razvoj ukrajinske teritorije", rekao je Rjabkov.

U Vašingtonu, portparolka Bele kuće Džen Psaki rekla je da su Sjedinjene Države videle predlog Rusije o početku razgovora i da razgovaraju sa evropskim saveznicima i partnerima.

"Neće biti razgovora o evropskoj bezbednosti bez naših evropskih saveznika i partnera. Nema kompromisa u pogledu ključnih principa evropske bezbednosti, uključujući i to da sve zemlje imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti i spoljnoj politici, bez mešanja spolja", naglasila je Psaki.

Savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džejk Saliven rekao je da su SAD spremne za dijalog sa Rusijom o njenim bezbednosnim zahtevima i da će izneti svoje primedbe.

Neimenovani visoki zvaničnik Bajdenove administracije rekao je na brifingu sa novinarima da su SAD i dalje "ozbiljno zabrinute" zbog ruskog "velikog i ničim izazvanog" nagomilavanja vojnih snaga na ukrajinskim granicama. Takođe je najavio da će Rusiji naredne nedelje biti upućeni konkretni američki predlozi o formatu razgovora.

Ukrajina i Amerika tvrde da je Rusija rasporedila više od 90.000 vojnika blizu ukrajinske granice i da je možda spremna za invaziju, što Moskva demantuje. Rusija navodi da je ugrožavaju sve tešnje veze NATO-a i Ukrajine, koja želi da postane članica, i mogućnost raspoređivanja NATO raketa na ukrajinskkoj teritoriji.

Psaki je rekla da Sjedinjene Države razgovaraju sa Rusijom decenijama, i da ne vidi razlog zašto to ne bi bio slučaj i u budućnosti da bi se smanjila nestabilnost, ali je ponovila da će to biti urađeno u partnestvu sa evropskim saveznicima.

Sem Grin, profesor ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu, tvitovao je da predsednik Vladimir Putin "povlači granicu oko post-sovjetskog prostora i stavlja znak da se "treba držati podalje" od njega.

"To nije sporazum, već objava. Međutim, to ne mora da znači da je to uvod u rat. To je opravdanje za Moskvu da i dalje bude u stanju pripravnosti, da bi poremetila Vašington i druge. Pitanje je koliko dugo to može da se održi, pre nego što više ne bude efikasno", naveo je Grin.

Rjabkov je rekao novinarima da Rusija više nije sprema da podnosi aktuelnu situaciju i pozvao SAD da ozbiljno razmotre predlog, prosleđen Vašingtonu početkom nedelje, i brzo konstruktivno odgovore. Dodao je da je Moskva spremna da već u subotu započne razgovore, i predložio Ženevu kao moguće mesto razgovora.

Ruski predlozi izneseni su u dva dokumenta - nacrt sporazuma sa NATO članicama i nacrt ugovora sa SAD, a oba je objavilo Ministarstvo inostranih poslova, prenosi agencija Rojters.

XS
SM
MD
LG