Linkovi

Naučnici na oprezu i spremni za pripremu vakcina za nove varijante Kovida 19


Arhiva - Zdravstvena radnica baca iskorišćene bočice vakcine Fajzer-BioNTek u kantu za otpatke u Mese bečkom kongresnom centru koji je prerađen u centar za vakcinaciju protiv Kovida 19, u Beču, Austrija, 7. februara 2021.
Arhiva - Zdravstvena radnica baca iskorišćene bočice vakcine Fajzer-BioNTek u kantu za otpatke u Mese bečkom kongresnom centru koji je prerađen u centar za vakcinaciju protiv Kovida 19, u Beču, Austrija, 7. februara 2021.

U retkom, a očekivanom razvoju, mali broj ljudi je dobio Kovid 19 nakon vakcinacije.

"Ništa na ovom svetu nije 100 odsto", rekla je Gigi Gronval, viša naučnica iz Džons Hopkins centra za zdravstvenu bezbednost.

Kako se nove verzije virusa pojavljuju širom sveta, naučnici kažu da je presudno paziti na ove retke slučajeve. Mogli bi biti znaci nečeg ozbiljnijeg.

"Moguće je da se pojavi više varijanti koje nisu obuhvaćene vakcinom", rekla je Gronval. "Zbog toga je važno da se ovi istražni slučajevi istraže".

Od 95 miliona ljudi koji su bili u potpunosti vakcinisani do 26. aprila, američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je 9.245 infekcija Kovidom 19. To je manje od stog dela procena procenta, iako CDC kaže da je taj broj umanjen.

"Neće svaki pojedinac koji primi vakcinu imati odgovor (na nju)", rekao je Žak Ravel, pomoćnik direktora za genomiku na Institutu za genomske nauke Univerziteta Mariland. "Nismo sto posto sigurni da su, iako su ti ljudi vakcinisani, zapravo postavili imunološki odgovor."

Da bi prepoznali razliku između slabog imunološkog odgovora i probojne varijante virusa, naučnici treba da pročitaju genetski kod ili sekvencu virusa koji uzrokuje infekciju vakcinisanog pacijenta.

Univerzitet u Merilendu deo je nacionalne mreže institucija koje sekvenciraju koronaviruse Kovida 19. Ravel je rekao da njegov institut nije primetio nijedan obrazac kod virusa koji zaraze vakcinisane pacijente. To, rekao je, verovatnije ukazuje na "ljude koji nisu pozitivno odgovorili na vakcinu i koji su prosto zaraženi jer nisu bili zaštićeni".

Ako, s druge strane, "počnete da viđate neprestano istu varijantu u toj populaciji, tada počinjete da se brinete", rekao je.

Do sada, vakcine uglavnom deluju izuzetno dobro, čak i protiv različitih varijanti virusa. U najnovijim saznanjima sa terena iz Izraela, gde je dominantna varijanta virua ona koja je prvi put identifikovana u Britaniji, vakcina Fajzer-BioNTeka bila je efikasna 95%. Britanska varijanta virusa se lakše širi i može biti smrtonosnija od originalne.

Ali, postoje neki znakovi upozorenja. U studiji u Kataru, gde je "južnoafrička" varijanta virusa činila polovinu slučajeva, vakcina Fajzer-BioNTek bila je efikasna samo 75 odsto. Ta varijanta se takođe pokazala kao sposobnija da se probije i kroz branu drugih vakcina.

Vacine ipak štite od najgorih slučajeva. Na primer, vakcina Fajzer-BioNTek bila je više od 97 odsto efikasna u sprečavanju teških oblika bolesti i smrti u katarskoj studiji.

"Čak i ako imate prodornu infekciju", rekao je Gronvall, vakcina "i dalje zaista vredi".

"Dobra" vest, ako je tako možete nazvati, jeste da je britanska varijanta toliko prenosiva da u mnogim delovima sveta istiskuje druge varijante.

"Skoro - ne bih baš rekao pozitivna stvar, je da zaista pomaže u kroćenju opasnijih varijanti", rekao je Ravel.

U drugoj sumnjivoj dobroj vesti, mnoge najzabrinjavajuće varijante dele iste mutacije, čak i kada se pojave na različitim kontinentima. To može značiti da virus može mutirati na samo ograničeni broj načina.

"Možda je to to", rekao je Gronvall. "Možda nije moguće da virus ima potpuno drugačije mutacije koje još uvek nismo videli i koje i dalje funkcionišu".

Proizvođači vakcina za svaki slučaj već prilagođavaju svoje vakcine novim sojevima. One još nisu potrebne, ali nove varijante nastavljaju da se pojavljuju.

"U trci smo", rekao je Ravel. "Neprestano vodimo ovu bitku i jednostavno ne možemo da spustimo gard".

XS
SM
MD
LG