Linkovi

Vođa talibana kaže da želi dogovor unutar Avganistana, iako se borbe nastavljaju


Arhiva - Talibanski borac nišani puškomitraljezom na liniji fronta kod Čarasjaba, oko 13 kilometara od presnotice Kabula, 18. februara 1995.
Arhiva - Talibanski borac nišani puškomitraljezom na liniji fronta kod Čarasjaba, oko 13 kilometara od presnotice Kabula, 18. februara 1995.

Lider talibana rekao je u nedelju da je njegov pokret posvećen političkom rešenju kojim će se okončati decenije rata u Avganistanu, u trenutku dok se ta pobunjenička grupa bori za kontorlu teritorije u desetinama okruga širom zemlje.

Izjava Mavlavi Hibatulaha Akundžade usledila je na sastanku talibanskih lidera sa delegacijom avganistanske vlade na visokom nivou u Kataru, kako bi ubrzali mirovne pregovore. Delegacija u Kabulu uključuje čoveka broj dva u vladi Abdulaha Abdulaha, šefa avganistanskog Nacionalnog saveta za pomirenje.

Razgovori su nastavljeni u subotu, uoči četvorodnevnog muslimanskog praznika Kurban bajrama, koji za muslimane širom sveta počinje u utorak. Druga sesija održana je u nedelju popodne.

Mirovni izaslanik Vašingtona Zalmai Kalilzad, koji se nalazi u Kataru, ranije je izrazio nadu u smanjenje nasilja i moguć prekid vatre zbog Kurban bajrama.

Akhundžada je rekao da "uprkos vojnim dobicima i napretku, Islamski Emirat snažno favorizuje političko rešenje u zemlji i svaku priliku za uspostavljanje islamskog sistema".

Islamski Emirat Avganistan je ono kako su talibani nazivali zemlju pod svojom vlašću, dok su kontrolisali Avganistan tokom pet godina, sve dok ih koalicija predvođena SAD 2001. godine nije zbacila sa vlasti.

Ipak, na vidiku je malo znakova da će politički spoazum biti postignut. Bitke između talibana i vladinih snaga nastavljaju se u desetinama pokrajina, a na hiljade Avganistanaca traže vize u nadi da će napustiti zemlju. Većina se plaši da će konačno povlačenje američkih i NATO trupa posle skoro 20 godina njihovu ratom razorenu državu gurnuti u dublji haos. Sa povlačenjem SAD, do sada sprovedenim više od 95 odsto, budućnost Avganistana izgleda neizvesno.

Milicije sa brutalnom istorijom uskrsnule su da bi se borile protiv talibana, ali su odani svojim zapovednicima, od kojih su mnogi bili vojskovođe saveznici SAD, uz etničku podršku.

Ovo je podiglo bauk produbljivanja podela između mnogih etničkih grupa u Avganistanu. Većina talibana su etnički Paštuni i u prošlosti je bilo etničkih ubistava iz osvete koja su činili pripadnici jedne etničke grupe protiv pripadnika druge.

Znak koliko je malo napretka postignuto u pregovorima je i vest da se obe strane još uvek raspravljaju oko terminologije, nesposobne da se dogovore oko naziva nacije. Talibani insistiraju na Islamskom Emiratu Avganistana, dok Kabul želi Islamsku Republiku Avganistan.

U međuvremenu Akunžada u izjavi tražio islamski sistem bez objašnjavanja šta to znači.

Obećao je da će podržati obrazovanje, ali za devojke rekao je da će se "Islamski Emirat... truditi da stvori odgovarajuće okruženje za obrazovanje žena u okviru uzvišenog islamskog zakona".

Nije rečeno kako se to razlikuje od obrazovnih institucija koje su stvorene tokom poslednjih 20 godina i da li će ženama biti dozvoljena sloboda da rade van kuće i slobodno se kreću bez pratnje muškarca.

Rekao je da su talibani naredili svojim zapovednicima da se pažljivo odnose prema civilima i institucijama i infrastrukturi. Ipak, pojavili su se izveštaji iz područja koja su pod kontrolom talibana da su škole spaljene, kretanje žena zabranjeno i one zatvorene u kuće, dok su neke vladine zgrade minirane.

Talibani su negirali izveštaje o takvom uništavanju, rekavši da su prikazani snimci stari i optuženi vladu da se bavi dezinformacijama i propagandom.

XS
SM
MD
LG