Demokratski strateg i anketar Tom Bonijer kaže da nikada nije doživio ništa slično u 28 godina analiziranja izbora: "Vidimo da su se žene politički angažovale mnogo više nego nego što sam vidio ikad prije".
U mjesecu nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio presudu iz slučaja Ro protiv Vejda, koja je ženama garantovala pravo na abortus, broj žena koje su se registrovale za glasanje na izborima u sredini predsjedničkog mandata porastao je za 35% u 10 država koje dijele podatke o registraciji birača, pokazala je analiza dnevnika Njujork tajms.
Te države uključuju Kanzas, Pensilvaniju, Ohajo, Oklahomu, Floridu, Sjevernu Karolinu, Ajdaho, Alabamu, Nju Meksiko i Mejn.
Bonijer kaže da podaci takođe pokazuju da se žene više registruju od muškaraca u državama poput Viskonsina i Mičigena, gdje su reproduktivna prava ugrožena.
Birači u Mičigenu odlučiće na ovim izborima hoće li izmijeniti državni ustav kako bi se u njega uključila zaštita prava na abortus. U Viskonsinu, zakon iz 1849. koji zabranjuje gotovo sve abortuse, a koji je stupio na snagu nakon što je u junu poništena presuda Ro protiv Vejda, prolazi kroz sudske procese.
Niki Sant, iz Vašingtona, prosvjeduje ispred Vrhovnog suda, 29. jun 2022.
Pitanje koje se postavlja je - hoće li se ovakvi trendovi u registrovanju birača pretvoriti u glasove i uticati na ishod izbora?
"Počinjemo viđati taj zaokret u odazivu birača i sudjelovanju na izborima, prvo, na posebnim izborima i na predizborima. A sada počinjemo dobijati rane podatke s ovih izbora", kaže Bonijer. "Preko zahtjeva za glasanje putem pošte i sličnih stvari vidimo da se ovaj niz nastavlja, gdje su žene jednostavno angažovane u znatno višem stepenu nego što su bile na prethodnim izborima u sredini predsjedničkog mandata i u većini slučajeva više nego muškarci na ovim izborima."
Gledano kroz istoriju, predsjednikova stranka gubi mjesta u Kongresu na izborima u sredini mandata, a ranije se govorilo o republikanskom "crvenom talasu". Međutim, kako se izbori približavaju, analitičari debatuju o tome da li će pitanje prava na abortus poremetiti političke tradicije.
"Varijable su u ovom trenutku apsurdne, a usponi, padovi i nestalnost političkog svijeta su toliko ludi da predviđanje ovih stvari jednostavno ne funkcionišu kao ranije", kaže Semjuel Ejbrams, profesor politike na Koledžu "Sara Lorens" u Njujorku i viši saradnik instituta "American Enterprise". "Nekada smo imali modele koji su mogli praviti predviđanja. Sada nemamo dobre modele koji predviđaju. Jednostavno je previše zbrkano."
Ljudi se grle nakon neuspješnog referenduma o uklanjanju zaštite prava na abortus iz ustava savezne države Kanzas, 2. avgusta 2022.
Prvi test o reproduktivnim pravima nakon presude Vrhovnog suda dogodio se u Kanzasu u avgustu. Tada je 59% stanovnika te države glasalo za zadržavanje pristupa abortusu, u državi u kojoj dominiraju republikanci. Time je u drugi plan stavljena ideja da je pravo na abortus važno samo liberalima koji glasaju za demokrate.
"Postoje republikanci koji se zalažu za pravo na izbor. Ali postoje i republikanci koji lično možda nisu za izbor, ali su protiv ideje da vlada oduzme utvrđeno pravo", kaže Bonijer. "Čak i ako je to pravo koje sami ne bi iskoristili, postoji određeni nivo nelagode u vezi s tim i vjerujem da je to razlog zašto ste vidjeli i toliko motivisanih republikanaca po ovom pitanju."
Ipak, stanovnici Kanzasa glasali su na referendumu i nisu bili prisiljeni birati između demokrata i republikanaca. Izbori 8. novembra bit će test o tome hoće li značajan broj republikanaca biti dovoljno snažno uvjeren u pravo na abortus da bi prešli stranačke granice.
"Ne mislim da će to biti toliko uticajno... Mislim da je odluka Vrhovnog suda dovoljno stara da se intenzitet promijenio", kaže Ejbrams.
Pristup stepenicama ispred Vrhovnog suda SAD bio je blokiran nakon što je procurio nacrt mišljenja Vrhovnog suda po kojem je Sud spreman da poništi presudu Ro protiv Vejda, 10. maja 2022.
Amanda Hanter, koja vodi Zadužbinu porodice Barbara Li, nestranačku grupu koja radi na unapređenju zastupljenosti žena u američkoj politici, kaže da su čak i prije presude Vrhovnog suda žene već osjećale da su politički ulozi visoki.
"Posebno otkako je pandemija razotkrila pukotine u društvenim sistemima za žene. Puno stvari o kojima žene nisu razmišljale ili su ih uzimale zdravo za gotovo, poput brige o djeci ili javnog školskog sistema... sve su se okrenule naglavačke", kaže Hanter.
"Žene koje su možda prije razmišljale: 'Nisam politična, nije me briga za politiku', odjednom su shvatile da se politika pojavljuje na njihovim vratima. I čini se da su u posljednje dvije godine žene osjećale da ih se mnoge od tih odluka direktno tiču. Svakako, odluka Dobs (o ukidanju ustavnog prava na abortus) je veoma lična za mnoge žene, s obzirom na to da direktno utiče na reproduktivne odluke žena", dodaje Hanter.
Ejbrams vjeruje da bi odluka Vrhovnog suda o abortusu podstakla više birača da se dogodila bliže izbornom danu: "Jedna od stvari koje je jako važno zapamtiti, a to stalno govorim, jeste da je jedna sedmica vječnost u politici".