Izbori u SAD su za 12 dana, ali u sudnicama širom zemlje već traju pokušaji da se u pitanje dovedu njihovi rezultati. Samo u 2022. godini pokrenuto je više od 100 tužbi povodom izbora na kojima će biti odlučena većina u Senatu i Zastupničkom domu Kongresa, ali i vodstvo u saveznim državama
Većinu tužbi su inicirali Republikanci i odnose se na glasanje putem pošte, rano glasanje, mašine za brojanje glasova, registraciju birača, prebrojavanje pogrešno označenih glasova u odsustvu, te na pristup biralištima za posmatrače iz obje stranke.
Riječ je o najvećem broju parnica ikada prije izbora, koje vjerovatno pružaju nagovještaj postizbornog perioda u kojem će rezultati biti osporavani. Ovakva strategija je jednim dijelom nastala i kao posljedica neuspjelog pokušaja bivšeg predsjednika SAD, Donalda Trampa, da dovede u pitanje i preokrene ishod predsjedničkih izbora iz 2020. godine, na kojima je poražen od Džoa Bajdena.
Međutim, dok su dešavanja iz 2020. bila jednokratan i brzi odgovor na čelu sa nepripremljenim advokatima, uključujući i Rudija Đulijanija, aktuelni pokušaji su mnogo više formalizirani, dobro finansirani i organizovani – kampanju vode Republikanski nacionalni komitet (RNC) i drugi pravni saveznici. Stranački zvaničnici kažu da se aktivno pripremaju za ponovna brojanja glasova, osporavanje izbora i dodatne sudske procese. Hiljade volontera su spremni da prigovaraju na glasanje i tragaju za dokazima o malverzacijama.
“Sada smo u fazi u kojoj su optužbe za prevare i suzbijanja utkane u modele izlaznosti za svaku stranku. Republikanci optužuju za prevare. Demokrate optužuju za onemogućavanje glasanja. Svaka strana pojačava svoju poziciju golemim i skupim količinama parnica i slanja poruka“, kaže Bendžamin Ginsberg, kopredsjedavajući organizacije „Election Official Legal Defence Network“ i bivši savjetnik u kampanjama Džordža W. Buša i drugih republikanskih kandidata.
Demokrate poduzimaju slične napore, te su u predizbornom periodu, preko telefonskih linija i volontera, fokusirani na olakšavanje glasanja i pomoć onima kojima je pravo glasa uskraćeno. Tim predvođen advokatom Markom Elijasom i njegovom kompanijom dio je oko 40 sudskih postupaka u 19 saveznih država. U nekim od njih su intervenisali zbog tužbi koje su podnosili Republikanci.
Elijas navodi da se priprema za bujicu parnica koje će osporavati rezultate izvora, posebno imajući u vidu da su neki od republikanskih kandidata već govorili da neće prihvatiti poraz ili su već nabacili sumnju na izborni proces, uprkos nedostatku dokaza o prevarama.
„Problem sa Republikanskom strankom danas je u tome što je priznanje da ste izgubili izbore jedino što vam može naštetiti“, kaže Elijas. „Osporavanje izbora za koje je jasno da su izgubljeni je sada tačka u kojoj se nalazi sva infrastruktura podsticaja i to nevjerovatno nagriza demokratiju.“
Neistine o izbornim prevarama se ukorijenile nakon prošlih izbora
Parnice povodom izbora nisu novost. Gotovo svaki izbori donesu i određeni pravni izazov. Ali većina tih situacija se obično dešava nakon glasanja, a ne u periodu prije izbora.
Pravnici koji su podržavali Trampa podnijeli su 2020. godine oko 60 tužbi širom SAD i tražili od sudija da ponište glasove. Te tužbe su odlučno odbačene. Čak je i Trampov rukovodeći krug utvrdio da su izbori bili fer, dok izborni zvaničnici u saveznim državama nisu pronašli rasprostranjene dokaze o prevarama. Bajden je osvojio 306 elektorskih glasova, u poređenju sa Trampovih 232, što je identična razlika kao i 2016. kada je Tramp pobijedio Hilari Klinton i to potom često opisivao kao ubjedljiv rezultat.
U to vrijeme republikanski establišment nije prihvatio Trampove laži o izborima. Međutim, od tada su se neistine ukorijenile unutar stranke i postale tema u govorima mnogih kandidata. Neki su već odbili da se obavežu da će prihvatiti rezultate ovogodišnjih izbora.
Ginsberg kaže da su neutemeljene optužbe o lažiranim, namještenim ili nepouzdanim izborima postale preduslov za pobjedu republikanskih kandidata na stranačkim predizborima u većini država, što je problematično: „To samo može naštetiti vjeri javnosti u izbore, nešto za šta će Republikanci na kraju platiti cijenu."
Ove godine fokus je na ofanzivnom djelovanju. Iz RNC-a su naveli da su izgradili „tim za izborni integritet“, uz milione uloženih dolara. Osim toga, angažovali 37 advokata u ključnim državama, održali više od 5.000 treninga kako bi naučili volontere da tragaju za izbornim prevarama – koje se ne dešavaju često – te pokrenuli 73 tužbe u 20 država. Drugi pravni timovi koji su povezani s Trampom takođe se pojačavaju i pripremaju za parnice, uključujući organizaciju „America First Legal“, koju vodi bivši Trampov savjetnik Stiven Miler.
„Pripremili smo teren za izborni integritet bez presedana, kako bismo osigurali da novembarski izbori u sredini predsjedničkog mandata budu slobodni, pošteni i transparentni“, rekla je predsjednica RNC-a Rona Mekdanijel krajem prošlog mjeseca.
Tokom tri decenije, RNC je bio pod sudskim dekretom koji je zabranjivao osporavanje kvalifikacija birača i ciljanje navodnih prevara. Dekret, koji je istekao 2019. godine, proizašao je iz tužbe Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC). Prema tužbi, Republikanci su nastojali odvratiti tamnopute Amerikance od glasanja postavljanjem naoružanih policijskih službenika van dužnosti na određena biračka mjesta i slanjem pošte s upozorenjima o kaznama za kršenje izbornih zakona.
Republikanski posmatrači izbora, koji nemaju direktnu ulogu u izbornom procesu i ne mogu se miješati u njega, osim posmatranja i izvještavanja o problemima, bili su 2020. osnova za mnoge tužbe koje su podnijeli Trampovi saveznici. Ali kada su sudije na njih izvršile pritisak da obezbijede dokaze koji podupiru stranačke tvrdnje o sumnjivom ponašanju izbornih radnika, parnice su propale.
Pritisci na izborne radnike, ali i na birače
Radnici na izborima sve su češće izloženi zlostavljanju i prijetnjama nasiljem. U državama koje su ključne za pobjedu zabilježen je porast broja slučajeva zastrašivanja birača. Takođe, raste zabrinutost izbornih zvaničnika i policije zbog mogućnosti pojave pretjerano agresivnih posmatrača ili ljudi koji se pretvaraju da su posmatrači a zapravo zastrašuju glasače.
Prošle sedmice, RNC je dobio pravni spor protiv državne sekretarke Mičigena, Demokratkinje Džoselin Benson, koja je pokušala suzbiti stranačku pristrasnost izdavanjem pravila o tome kako izazivači na biračkim mjestima mogu djelovati.
„Džoselin Benson ne samo da je zanemarila izborni zakon Mičigena prilikom izdavanja ovih smjernica, već je prekršila i prava političkih stranaka i izbornih izazivača da u potpunosti osiguraju transparentnost i promovišu povjerenje da se izbori u Mičigenu provode pošteno i zakonito“, saopštila je Mekdanijel.
RNC je pobijedio i pravne sporove u Nevadi i Arizoni oko imenovanja radnika na glasačkim mjestima, te u Viskonsinu oko ispravljanja grešaka na glasačkim listićima i oko kutija za ubacivanje listića. Drugi sudski postupci uključuju i slučaj u Pensilvaniji, koji se odnosi na datiranje glasačkih listića i na to da li stranama izvana treba dopustiti pregledavanje uređaja za glasanje.
Demokrate također nastavljaju sa pokretanjem sudskih postupaka. Grupe predvođene Demokratama podnijele su otprilike 35 tužbi koje su uglavnom bile fokusirane na olakšavanje glasanja. Samo ove sedmice, pokrenuta je tužba u ime organizacija „Voto Latino“ i „Arizona Alliance for Retired Americans“, s ciljem da se zaustavi zastrašivanje pri korištenju kutija za ubacivanje glasova. Ogranak organizacije ACLU iz Pensilvanije poslao je pismo zvaničnicima okruga Alegeni zbog zabrinutosti oko glasanja poštom.
Pred izbore 2020. godine, američka nacija je uglavnom bila fokusirana na to da li će se neki strani akteri – Rusija ili Kina – umiješati u izbore i napraviti haos prilikom prebrojavanja glasova. Do toga nije došlo, ali su zato Tramp i njegovi simpatizeri stvorili i njegovali zavjere.
Ipak, američki zvaničnici ponovo upozoravaju da Rusija radi na pojačavanju sumnji o integritetu izbora.
Glasnogovornica Bijele Kuće, Karin Žan-Pjer, izjavila je ove sedmice: „Nijedna vanjska sajber aktivnost nikada nije spriječila registrovane birače da glasaju, niti je kompromitovala integritet bilo kojeg glasačkog listića ili uticala na tačnost podataka o registraciji birača“. Ona je također obećala da će vlada „nadzirati sve prijetnje našim izborima, ako dođe do njih, te raditi kao kohezivna, koherentna međuagencija, kako bi izbornim zvaničnicima i radnicima na terenu obezbijedila relevantne informacije“.
