Sjedinjene Države neće blagonaklono gledati na bilo kakve potencijalne radikalne zaokrete u spoljnoj politici Crne Gore, kaže u intervjuu za Glas Amerike Nebojša Kaluđerović, odlazeći crnogorski ambasador u Vašingtonu. Kaluđerović, koji je završio četvorogodišnji mandat u Sjedinjenim Državama, u pisanim odgovorima na pitanja Glas Amerike naglašava da očekuje da se Balkan nađe na agendi administracije Džoa Bajdena.
Glas Amerike: Iz Vašingtona odlazite par nedelja nakon inauguracije novog predsjednika Džoa Bajdena. Da li i kakve promjene očekujete u odnosu nove administracije prema Crnoj Gori i širem regionu Balkana?
Kaluđerović: Predsjednik Bajden je neko ko zaista dobro poznaje region i osvjedočeni je prijatelj Crne Gore. Njegov doprinos našim evroatlantskim integracijama je nemjerljiv, što je naša država i prepoznala kada mu je u martu 2018. uručila visoko odlikovanje. Kao što je predsjednik Bajden i pomenuo u svom inauguracionom govoru, za očekivati je da SAD igraju ulogu snažnog i pouzdanog partnera za mir, napredak i bezbjednost i da „vode ne samo primjerom svoje moći nego i snagom svog primjera.
Bajden je, tokom višedecenijskog političkog djelovanja, bio više izdanak tradicionalnog američkog načina vođenja vanjske politike. Zalaže se za „promjenu tona“ prema saveznicima i povratak multilateralizmu, kroz jačanje američkog prisustva i doprinosa organizacijama kao što su NATO ili UN.
Bajden je osvjedočeni prijatelj Crne Gore
Takođe stavlja globalnu promociju demokratije, ljudskih prava i zaštite životne sredine u centar djelovanja. Već je SAD „vratio“ u Pariski klimatski sporazum i najavio da će pokušati da ponovo stavi na snagu Iranski nuklearni sporazum. Imajući u vidu gore navedeno, nema sumnje da će Crnoj Gori i regionu Balkana biti ukazana dužna pažnja u smislu podrške evrpskim i evroatlantskim integracijama i suočavanju sa izazovima koji ih prate na tom putu.
Glas Amerike: U svijetlu brojnih izazova s kojima se nova administracija suočava, da li je realno očekivati veći angažman Vašingtona u regionu?
Kaluđerović: Očekujem da se Balkan nađe na agendi nove administracije nakon određenog perioda i ekipiranja važnih pozicija u Stejt departmentu, za što moramo imati i razumijevanja i strpljenja. Ono što obećava je činjenica da je Bajden dosadašnjim imenovanjima pokazao da će biti okružen saradnicima koji su profesionalci u svojim oblastima, ljudi sa iskustvom, koji posjeduju neophodnu ekspertizu za hvatanje u koštac sa različitim izazovima na domaćoj i svjetskoj sceni.
Realno je očekivati da ni naš region ne bude izuzetak u tom pogledu i da Vašington, u sinergiji sa EU, nastavi da podržava evropske i evroatlantske aspiracije zemalja ZB i demokratski razvoj regiona. Imenovanja na ključnim pozicijama za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost potvrda su takvom razmišljanju.
Glas Amerike: U Vašington ste došli pred inauguraciju bivšeg predsjednika Donalda Trampa. Kako vidite razvoj odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Država tokom protekle četiri godine?
Kaluđerović: Istoriju naših odnosa karakteriše vrlo dobra saradnja, prijateljstvo i partnerski odnos. Sve to je dobilo svoju punoću posebno od obnavljanja naše nezavisnosti, ali i u periodu koji je tim istorijskim događajima prethodio, bez obzira na to da li je u SAD Demokratska ili Republikanska partija na vlasti.
Partnerski odnos dvije zemlje bez obzira na to ko je na vlasti
Kada govorimo o protekle četiri godine, sa aspekta političkog dijaloga, važno je istaći da su se, kao nastavak i dotadašnjih susreta na najvisem nivou, dogodila tri izuzetno značajna susreta: posjeta premijera Markovića Vašingtonu u junu 2017. i sastanak sa tadašnjim potpredsjednikom SAD Majkom Pensom, posjeta Pensa Crnoj Gori u avgustu 2017. i posjeta tadašnjeg državnog sekretara Majka Pompea u oktobru 2019. Podsjetiću i da je konačan pristanak SAD na naš ulazak u NATO dao upravo bivši predsjednik Donald Tramp.
U periodu nakon učlanjenja u NATO imali smo kontinuiranu podršku američkih saveznika u oblasti odbrane i bezbjednosti, reformi i modernizaciji odbrambenih struktura i snaga, posebno u dijelu razvoja kapaciteta za sajber odbranu, borbu protiv hibridnih prijetnji, nabavci vojne opreme, edukaciji, treninzima. Nastavljena je odlična saradnja i kontinuirana komunikacija sa američkim Kongresom, koji je imao ključnu ulogu u pravcu snažne promocije crnogorskih evroatlantskih ciljeva i ostalih prioriteta u bilateralnoj saradnji Crne Gore i SAD. Od posebnog značaja je razvojna saradnja i pomoć koju su SAD pružile posredstvom raznih agencija.
Važno je napomenuti i saradnju u oblasti unutrašnjih poslova, suzbijanja kriminala i korupcije, implementaciji vladavine prava, slobode medija kao i djelovanje Mirovnog korpusa SAD (Peace Corps) u Crnoj Gori. U prethodnoj godini, posebno cijenimo i dugujemo zahvalnost povodom sveukupne podrške Vlade SAD i angažmana u borbi protiv najvećeg izazova za cijelo čovječanstvo u savremenoj istoriji – pandemije Kovida 19.
Ovakav, kratak pregled sadržaja naših odnosa samo pokazuje koliko je crnogorsko-američko savezništvo temeljno i trajno. Kao što znamo, nedavno je i u Crnoj Gori došlo do promjene vlasti i formiranja nove većine u parlamentu, nakon dužeg niza godina. Nadamo se da će i jasno deklarisana želja nove Vlade da dalju vanjsku politiku gradi na respektabilnim uspjesima prethodnih Vlada, imati isti efekat na odnose naše zemlje i SAD.
Glas Amerike: U kojim oblastima, prema vašem mišljenju, ima prostora za poboljšanje u odnosima dvije zemlje u narednom periodu?
Kaluđerović: To je prvenstveno oblast ekonomije, što je prepoznato i od strane naših američkih prijatelja, pa je u tom kontekstu od velikog značaja inicijativa Stejt Departmenta za uspostavljanje „ekonomskog dijaloga“ između Crne Gore i SAD. Ovaj dijalog je trebalo da otpočne prošle godine, ali je zbog pandemije odložen pa je za očekivati da se ova inicijativa počne realizovati čim se prevaziđe kriza izazvana pandemijom, za što postoji spremnost i posvećenost obje strane.
Za Crnu Goru je važno da se, zajedničkim projektima sa američkom stranom, učini vidljivijom i interesantnijom za ulaganja američkim investitorima, jer je dobra politička osnova, osnažena ekonomskom nadgradnjom, najbolji pokazatelj jakog partnerstva. Jačanje saradnje u oblasti turizma i promocija Crne Gore kao turističke destinacije je takođe mora biti jedan od prioriteta u narednom periodu.
Glas Amerike: Kao što ste već kazali, situacija se promijenila i u Crnoj Gori, koja je dobila novu vladu, izabranu uz podršku pojedinih stranaka koje su bile protiv članstva u NATO-u i zalagale se za tješnje odnose sa Rusijom. Da li bi to moglo da utiče na odnos nove američke administracije prema vlastima u Podgorici?
Kaluđerović: Mišljenja sam da će nova američka administracija, baš kao što su to radile i sve prethodne, nastaviti partnerstvo i savezništvo sa Crnom Gorom, jer je i u svim izjavama novih zvaničnika saradnja sa SAD na visokom mjestu u vanjsko-političkoj agendi. U konkretnom slučaju nove vlade i većine u parlamentu, to se prevashodno odnosi na potrebu da potpisani Sporazum o vanjskopolitičkim prioritetima, koji je dobro primljen u američkim diplomatskim i političkim krugovima obje partije, sprovede u djelo.
SAD neće blagonaklono gledati na bilo kakve radikalne zaokrete u spoljnoj politici
Ovo zato što taj sporazum predstavlja do sada najjasniji pokazatelj i garanciju da Crna Gora neće skrenuti sa vanjsko-političkog puta kojim je išla još od obnove državnosti 2006. S druge strane, svakako smatram da SAD i administracija predsjednika Bajdena neće blagonaklono gledali na bilo kakve potencijalne radikalne zaokrete u našoj spoljnoj politici i naznake da bi umjesto zapadnim vrijednostima mogli da se okrenemo nekom drugom sistemu vrijednosti i načinima vladanja. Ovo posebno što su naša sveukupna saradnja i politički dijalog dodatno osnaženi strateškim partnerstvom u okviru NATO. To savezništvo je nešto što nova američka administracija posebno cijeni, a čemu i ostali saveznici jednako pridaju posebnu važnost.
Revitalizacija američke diplomatije
Glas Amerike: Novi predsjednik je u govoru tokom inauguracije najavio obnovu američkih tradicionalnih savezništava i novi angažman sa svijetom. Kakav očekujete da bi mogao biti odgovor Vašingtona na ponudu vrha EU o intenziviranju saradnje i transatlantskih odnosa?
Kaluđerović: Vjerovatno ste ispratili saslušanje novog državnog sekretara Entonija Blinkena nedavno u Senatu, koji je tada saopštio da će SAD raditi na revitalizaciji američke diplomatije, kako bi se uspješno nosila sa svim izazovima savremenog svijeta. Kako to podrazumijeva i obnovu američkih tradicionalnih partnerstava, za očekivati je pozitivan odgovor na takvu ponudu EU. Izazova i pitanja koje treba zajedno riješiti je mnogo: uspon nacionalizma, rastuće rivalstvo demokratskog svijeta sa Kinom, Rusijom i drugim autoritarnim državama, sve veće prijetnje stabilnom i otvorenom međunarodnom sistemu, obuzdavanje pandemije COVID-19, tehnološka revolucija koja ima uticaja na, bukvalno, svaki aspekt našeg života. U suočavanju sa svim tim, od presudnog značaja je imati koordiniran i cjelovit odgovor najvažnijih svjetskih činilaca.
Uvijek je kroz istoriju svijet bio najstabilniji kada je transatlantsko savezništvo Evrope i SAD bilo na visokom nivou. Kada je među saveznicima s dvije strane Atlantika dolazilo do trvenja, čitav svijet je bio manje bezbjedno i stabilno mjesto za život. Mislim da i nova američka administracija i lideri EU i najvećih evropskih zemalja to jako dobro razumiju i da će, sljedstveno tome, i djelovati.
Glas Amerike: Da li se saradnja sa evropskim saveznicima može lako obnoviti s obzirom na to da ni Evropa nije ista kao prije četiri godine?
Kaluđerović: Svjesni smo da je sada već bivši predsjednik Tramp bio veoma atipična pojava na međunarodnoj političkoj sceni i da je Evropa, i EU, često imala poteškoća da razumije neke postupke prethodne administracije. Evropski saveznici posebno su bili pogođeni Trampovim „transakcionim“ načinom vođenja vanjske politike, koji je manji naglasak stavljao na multilateralizam i zajedničke vrijednosti, a veći na bilateralizam. U kojoj god se formi ispoljavao. Stoga će SAD biti posmatrana, makar u početnom periodu, sa većom dozom optimizma u odnosu na raniji period.
Veća doza optimizma u Evropskoj uniji
Ipak, ponavljam da je svakako u obostranom interesu da se prethodni nivo saradnje ne samo obnovi, već i nadogradi i da su, vjerujem, svi toga svjesni. Bajdenovo razumijevanje problema poput klimatskih promjena, koji su visoko na agendi EU, svakako će tome doprinijeti. Iako će „spoticanja“ neizbježno biti, optimista sam da će se transatlantske relacije brzo vratiti na nivo potreban za prave odgovore na brojne izazove koji su pred nama.
Glas Amerike: Kako vidite trenutnu situaciju u Americi, naročito poslije haotičnog postizbornog perioda i nasilja 6. januara?
Kaluđerović: Prirodno, slike nasilnih ekstremista koji upadaju u „hram demokratije“ - zgradu američkog Kongresa svakako su nas neprijatno iznenadile. Ono što je, međutim, čitavom svijetu dalo nadu tog tužnog dana je upravo snaga i otpornost američkih institucija i demokratije, i činjenica da je demokratska procedura ispoštovana i posao sertifikacije izborne volje američkih građana obavljen čak i pod takvim pritiskom.
Upravo je snaga američkih institucija i demokratskih procedura ono što SAD sebi i svijetu daje kao primjer i kada su razlike duboke i ozbiljne i što im omogućava da, bez većih sukoba i sličnih dešavanja, prevazilaze sve podjele i polarizacije u američkoj politici i društvu. Jeste da slike koje su pratile ceremoniju inauguracije, pod maskama i uz ogromno prisustvo Nacionalne garde, baš i nijesu uobičajene, ali ono što je bitno je da je sve proteklo mirno i da su na jasan i nedvosmislen način predsjednik Bajden i lideri i demokrata i republikanaca pokazali volju da rade zajedno na rješavanju važnih unutrašnjih i međunarodnih pitanja.
Možda nije tema ovog pitanja, ali treba istaći činjenicu da je i naša Crna Gora imala, u gotovo istom periodu, mirnu i potpuno demokratsku tranziciju vlasti čime je pokazala čitavom svijetu da su sve priče o „diktaturi“, „autokratiji“, „nemogućnosti demokratske smjene vlasti“ bile neosnovane, netačne i deplasirane.
Glas Amerike: Šta bi ste savjetovali vašem nasljedniku u crnogorskoj ambasadi u Vašingtonu?
Kaluđerović: Da radi ono što mu je i obaveza, a što smo radili i izgradili, od obnove državnosti posebno - da nepokolebljivo slijedi, zastupa i, ako je to potrebno, žestoko brani crnogorske državne interese, i da na osnovu toga unaprijeđuje partnerstvo i savezništvo Crne Gore i SAD u svim relevatnim oblastima. Za takav rad postoji odlična osnova koju su crnogorska država i diplomatija izgradile u posljednjih dvadesetak godina.
Da se u svom radu ne rukovodi ni crnogorskim ni američkim dnevnopolitičkim dešavanjima, već strateškim smjernicama naše vanjske politike, gdje SAD svakako zauzimaju posebno i ključno mjesto. Da svima sa kojima komunicira – i kontaktima u SAD, i centralom u Podgorici, predstavlja stvari onakvim kakve jesu, a ne onako kako bi neko, shodno političkim ili drugim interesima, želio da ih čuje. Potpuno sam uvjeren da će moja nasljednica ili nasljednik, ako se ovog budu pridržavali, biti uspješni u svom poslu i ispisati još jednu svijetlu stranicu naše diplomatske istorije i prakse.
Najveći uspjesi: Zastava ispred UN, članstvo u NATO
Glas Amerike: Završavate svoju dugogodišnju diplomatsku karijeru. Šta vam je tokom karijere donijelo najveću satisfakciju?
Kaluđerović: Pa ima toga više, ali poslije obnove crnogorske državnosti 21. maja 2006. godine, svakako je tu i 28. jun 2006, kada sam kao prvi stalni predstavnik Crne Gore pri UN podizao zastavu nezavisne Crne Gore na mjesto koje joj naša hiljadugodišnja istorija „daje“ i koje joj zasluženo pripada – Ist River, ispred sjedišta Ujedinjenih Nacija. U taj krug svakako spada i članstvo Crne Gore u NATO.
Glas Amerike: Da li postoji diplomatska inicijativa koju niste uspjeli da ostvarite?
Kaluđerović: Bilo bi neskromno reci reći da ih nema. Ali, ostala je jedna koju ovdje kao ambasador nijesam uspio realizovati. To je, već odobreno od strane i naših i američkih vlasti, podizanje prikladnog spomenika prvom i posljednjem diplomatskom izaslaniku Kraljevine Crne Gore, generalu, doktoru, političaru i diplomati Antu Gvozdenoviću. No, siguran sam da će, nakon što ostavimo iza sebe jedinu prepreku - Kovid 19, to biti učinjeno veoma brzo.
