Ukrajini je potrebno "značajno povećanje" pošiljki oružja u ključnom trenutku u ruskoj invaziji i takva podrška je jedini način da se dođe do rešenja koje bi bilo rezultat pregovora, rekao je u srijedu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Visoki odbrambeni zvaničnici oko 50 zemalja i NATO-a će u petak razgovarati u njemačkoj vazduhoplovnoj bazi Ramštajn, što je najnoviji u nizu sastanaka od kako su ruske snage napale Ukrajinu prije gotovo 11 mjeseci.
"Ovo je ključni trenutak u ratu i kada je riječ o potrebi da se podrška Ukrajini značajno poveća. Ako želimo mirno rešenje putem pregovora sjutra, moramo da obezbijedimo više oružja danas", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu agenciji Rojters na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
U fokusu sastanka u Ramštajnu, kako se očekuje, neće biti američka pomoć, već da li će Njemačka odustati od protivljenja da se Ukrajini pošalju njemački borbeni tenkovi "Leopard" ili da barem odobri njihov transfer iz savezničkih zemalja.
Stoltenberg je bio oprezan u pogledu tog pitanja, navodeći da se konsultacija nastavljaju, mada je pozdravio britansku odluku da Kijevu pošalje tenkove "Čalendžer".
Britanija je ove nedelje povećala pritisak na Berlin nakon što je postala prva zapadna zemlja koja je Ukrajini poslala zapadne tenkove, ali se njemački "Leopardi" smatraju boljim izborom za snabdijevanje Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u obraćanju Svjetskom ekonomskom forumu, putem video linka, da bi zapadne pošiljke tenkova i protivvazdušnih sistema trebalo da stižu brže od ruskih napada. Rusiju je optužio da izvozi teror.
"Dnevno, vode se borbe na istoku. Stojimo snažno i odlučno", poručio je Zelenski.
Iz Kijeva je ranije saopšteno da se nada da će novo zapadno oružje dati zamah ukrajinskim snagama ove godine, naročito tenkovi koji bi vojnicima obezbedili veću pokretnost i zaštitu da probiju ruske položajeve na istoku i jugu zemlje.
Stoltenberg je naveo da je Ukrajini potrebno i više protivvazdušnih sistema i oklopa, ali i municije i rezervnih djelova kako bi se obezijedilo dalje funkcionisanje postojećeg oružja. Takođe je dodao da se situacija na ratištu stabilizovala proteklih nedelja, ali da žestoke borbe u istočnom gradu Bahmutu pokazuju koliko je važno da se Ukrajini pošalje više oružja.
"Ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znake da se priprema za mir zbog čega mora da shvati da ne može da pobijedi na ratištu", poručio je Stoltenberg.
U Briselu, zamjenik generalnog sekretara Mirčea Džoana rekao je na početku sastanka načelnika generalštabova da se Rusija priprema za dugi rat i da zbog toga NATO mora da bude pripravan "dugo vremena".
Džoana je naglasio da članice alijanse moraju da ulažu više u odbranu, povećaju proizvodnju u vojnom sektoru i razvijaju nove tehnologije da bi se pripremile za buduće ratove.
"Nemamo indikacije da su se Putinovi ciljevi promijenili", rekao je Džoana i dodao da je Rusija mobilisala više od 200.000 dodatnih vojnika, da će "2023. godina biti teška" i da je potrebno "podržati Ukrajinu koliko god je potrebno".
Predsjedavajući vojnog komiteta NATO-a, admiral Rob Bauer iz holandskih pomorskih snaga, rekao je da NATO mora da nastavi da se transformiše.
"Rat nam je takođe pokazao da morate danas da budete sposobni da se borite u budućim, ali i jučerašnjim bitkama", poručio je Bauer i ocijenio da je Putin "potcijenio hrabrost ukrajinskog naroda, oružanih snaga i liderstva", i potcijenio naše jedinstvo i solidarnost sa Ukrajinom".
U Moskvi, ruski predsjednik rekao je da je cilj operacije u Ukrajini bio da se zaustavi "rat" koji je mnogo godina bijesnio na istoku te zemlje.
Putin je na sastanku sa veteranima rekao da je Moskva dugo pokušavala da ispregovara rešenje konflikta u Donbasu, istočnom regionu gdje su se proruski separatisti sukobljavali sa ukrajinskim snagama od 2014. godine.
"Borbene operacije koje obuhvataju teško naoružanje, artiljeriju, tenkove i letjelice traju u Donbasu od 2014. godine. Sve što danas radimo u okviru specijalne vojne operacije je pokušaj da se zaustavi taj rat. To je značenje naše operacije - zaštita ljudi koji žive na tim teritorijama", ustvrdio je Putin.
U ruskoj invaziji na Ukrajinu poginule su hiljade civila, gradovi razoreni a milioni raseljeni.
