Dok ruske trupe vode žestoku bitku za kontrolu nad uporištima u istočnoj Ukrajini, u toku je paralelna borba u vrhu vojne vlasti u Moskvi, nakon što je predsjednik Vladimir Putin odlučio da promijeni zaduženja vodećim generalima.
Borbe za ukrajinske gradove Soledar i Bahmut ukazale su na oštru podjelu između rukovodstva ruskog Ministarstva odbrane i Jevgenija Prigožina, milionera čije privatne vojne snage poznate kao Vagner grupa imaju sve vidiljiviju ulogu u Ukrajini.
Putinova odluka o promjenama u vojnom vrhu smatra se njegovim pokušajem da pokaže da Ministarstvo odbrane i dalje ima njegovu podršku i da je zaduženo za sukob koji se približava 11. mjesecu.
Prigožin je u srijedu objavio da su njegovi plaćenici osvojili Soledar i tvrdio da zasluge za to pripadaju isključivo Vagner grupi. Ministarstvo odbrane je čekalo da petka da objavi vijest o osvajanju ukrajinskog grada, navodeći - bez pominjanja Vagnerovaca- da je to bilo moguće zbog vazdušnih i artiljerijskih udara i manevara vazduhoplovnih snaga. Portparol ukrajinske vojske je to demantovao, navodeći da su ukrajinske trupe i dalje u Soledaru.
Prigožin je ne saopštenje ministarstva reagovao optužbom da "oni stalnu pokušavaju da ukradu pobjedu Vagnera". U odgovoru, ministarstvo je izdalo drugo saopštenje "da pojasni situaciju" i priznalo ulogu Vagnerovaca u Soledaru.
Prigožin, poznat kao "Putinov kuvar" zbog unosnih ugovora za ketering, proširio je poslovanje na privatnu vojnu kompaniju Vagner, rudarstvo i druge sektore. Protiv njega je u Sjedinjenim Državama podignuta optužnica zbog miješanja u predsjedničke izbore 2016. godine.
Oštro je kritikovao vojni vrh zbog gubitaka u Ukrajini, ističući da su pripadnici Vagner grupe efikasniji od regularnih snaga.
Jedan od moćnih saveznika mu je čečenski lider Ramzan Kadirov, koji je poslao pripadnke svojih elitnih snaga da se bore u Ukrajini i takođe napao vojne lidere i Kremlj da su premeki i neodlučni.
Obojica su lojalna Putinu, ali su javnim napadima na njegove generale otvoreno doveli u pitanje monopol Kremlja nad takvom vrstom kritike - što do sada nije zabilježeno u strogo kontrolisanom ruskom političkom sistemu.
U okviru promjena koje su objavljene u srijedu, Ministarstvo odbrane je saopštilo da je načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov imenovan za novog glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini, dok je sada već bivši komandant postavljen za njegovog zamjenika nakon samo tri mjeseca na položaju.
Institut za ratne studije, sa sjedištem u Vašingtonu, smatra da su promjene pokušaj Kremlja "da potvrdi primat Ministarstva odbrane u internom obračunu za vlast", oslabi uticaj njegovih neprijatelja i signalizira Prigožinu i drugima da umanje kritike.
Prigožin i njegovi saveznici više puta su kritikovali Gerasimova, tvorca ruske operacije u Ukrajini, i smatraju ga odgovornim za vojne poraze.
Ruske trupe bile su primorane da se povuku iz Kijeva nakon propalog pokušaja da zauzmu ukrajinsku prijestonicu početkom rata. Na jesen su se povukle iz sjeveroistočne Harkovske oblasti i južnog grada Hersona posle brze ukrajinske kontraofanzive.
Bivši komandant ruskih snaga u Ukrajini, general Sergej Surovikin, naložio je povlačenje iz Hersona, jedinog regionalnog centra pod ruskom okupacijom, i smatra se zaslužnim za jačanje komandne strukture i discipline među vojnicima. Međutim, u ukrajinskom raketnom napadu prvog januara u istočnom gradu Makijevka, poginule su desetine ruskih vojnika, a njegov imidž narušen.
Politička analitičarka Tatjana Stanovaja smatra da imenovanje Gerasimova predstavlja još jedan Putinov pokušaj da riješi vojne probleme promjenama u vojnom vrhu.
"Pokušava da ispremješta stvari i da šansu onima koje smatra ubjedljivim. Međutim, problem nisu ljudi, već zadatak", ističe Stanovaja.
Gerasimov, koji je vojnu karijeru počeo kao oficir u sovjetskoj armiji 1970-tih, načelnik je Generalštaba od 2012. godine. Njegovo imenovanje za glavnokomandujućeg snaga u Ukrajini oštro su kritikovali pojedini bivši vojni zvaničnici.
Viktor Alksnis, penzionisani pukovnik sovjetskih vazduhoplovnih snaga koji je predvodio neuspjele napore da se Sovjetski Savez očuva 1991. godine, podsjetio je da je Gerasimov nadzirao akciju u Ukrajini i prije najnovijeg imenovanja.
“Ta odluka pokazuje da politički i vojni lideri shvataju da specijalna vojna operacija nije uspjela i da ni jedan od ciljeva nije ispunjen za gotovo godinu borbi. Smjenom Surovikina i imenovanjem Gerasimova se ništa ne mijenja", napisao je Alksnis.
Mark Galeoti, ekspert za ruska vojna i bezbjednosna pitanja na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kaže da je imenovanjem Gerasimovu predata "naotrovnija opcija" s obzirom da će biti direktno odgovoran za bilo koje nove neuspjehe, te da mu "je potrebna pobjeda" i da bi to moglo da ukaže "na neku vrstu eskalacije".
U međuvremenu, Prigožin je iskoristio vojne gubitke u Ukrajini da proširi svoj uticaj, tako što je Vagner grupa postala ključni element ruskih borbenih snaga. Ukrajinski zvaničnici tvrde da su Vagnerovci pretrpjeli ogromne gubitke u borbama u Soledaru i Bahmutu i da "napreduju preko tijela svojih saboraca".
Prigožin, koji je služio zatvorsku kaznu za napad i pljačku, proteklih mjeseci je obilazio široku mrežu ruskih zatvorskih kolonija da bi regrutovao zatvorenike za borbe u Ukrajini u zamjenu za pomilovanje.
Nedavno je objavio video 20 osuđenika kako napuštaju snage posle pola godine na frontu, dok je istovremeno jasno stavio do znanja da će svi koji pobjegnu biti brutalno kažnjeni.
Na jesen je objavljen snimak prebijanja jednog Vagnerovca na smrt maljem nakon što je navodno prebjegao na ukrajinsku stranu. Uprkos javnom izlivu bijesa i zahtjevima da se incident istraži, vlasti su odlučile da ignorišu slučaj.
Analitičari upozoravaju da vlada, time što Prigožinu daje odriješene ruke da vodi Vagner kao privatnu vojsku, u suštini sije opasno sjeme moguće pobune.
"Na kraju, ima haosa i nasilja - kriminalnog i nelegalnog", predvidio je Andrej Kolesnjikov, analitičar u Karnegijevoj zadužbini.
