Linkovi

Kosovo, Srbija i šatl diplomatija


O učincima američke šatl diplomatije u Beogradu i Prištini
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:36 0:00

O učincima američke šatl diplomatije u Beogradu i Prištini

Poruke evropsko-američke diplomatske misije, angažovane na približivanju stavova Kosova i Srbije u vezi sa otvorenim pitanjima dve strane, ukazuju da problem nije rešen – iako tako nešto nije javno izrečeno, smatra Kameron Manter, penzionisani američki diplomata i bivši ambasador u Srbiji.

U danima uoči isteka roka za početak primene odluke kosovskih vlasti o preregistraciji vozila i uvođenja tranzitnih dokumenata za državljane Srbije, što je ovoga puta bio povod za eskalaciju u odnosima dve strane, Manter je uveren da šatl diplomatija zapadnih partnera još nije okončana.

Uvek, do poslednjeg trenutka postoji način da se postigne rešenje. Ali, ukoliko se to ne dogodi do prvog septembra moglo bi biti nasilja. Ne samo zbog ciljeva ili stavova odgovornih u Prištini i Beogradu, već i zbog reakcija ljudi koji se nalaze na terenu”, kaže bivši najviši američki diplomatski predstavnik u Beogradu.

Tvrdnje predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prema kojima gotovo da - kako je ukazao - nema šansi za usaglašavanje stavova o tablicama i dokumentima, Manter vidi kao diplomatski pokušaj da se kosovskoj strani ponudi dogovor o nekoj drugoj temi - nepovezanoj sa pitanjima aktuelizovanim poslednjih mesec dana - koja su inicirala napetosti.

Želim da verujem da gospoda Kurti i Vučić ne žele da se dogodi nasilje i da su obojica posvećeni mirnom rešenju. Ali, možda jedan od njih smatra da vredi držati se principa koji doprinosi povećanom riziku od nasilja. Smatram da reciprocitet treba da se ostvari, slušao sam o čemu je govorio gospodin Lajčak - ispunjavanju preuzetih obaveza, pogotovo u oblasti slobode kretanja", uverava bivši ambasador - dodajući da smatra da je na potezu Srbija.

"Po mnogo čemu verujem da je lopta u delu terena gospodina Vučića. Ako želi da vidi nasilje – neka mu ga. Ali, nadam se da ipak to ne želi. I nadam se da će biti u mogućnosti da se prilagodi kako bi se ta situacija izbegla“, precizirao je Manter u razgovoru za Glas Amerike.

Kosovske vlasti tvrde da postupaju u skladu sa briselskim sporazumom sa kojim su se usaglasile obe strane i čiji deo Srbija na svojoj teritoriji primenjuje još od 2011. godine.

Tamošnji zvaničnici odbacuju svaku mogućnost odlaganja mera za koje smatraju da predstavljaju garanciju kosovske državnosti i suvereniteta.

Moram da kažem da to posmatram sa dve strane. Sa jedne strane vlasti u Prištini imaju pravo da uživaju pun suverenitet nad svojom zemljom. A to podrazumeva registarske tablice koje odražavaju kosovski suverenitet i teritorijalni integritet, kao i tranzitna dokumenta - koji su pokazatelj reciprociteta sa Srbijom. Tako da mogu da shvatim poziciju Prištine. S druge strane, ovo je vreme velikih izazova", ukazuje Čarls Kapčan - nekadašnji diplomata Stejt departmenta i zvaničnik Saveta za nacionalnu bezbednost u administracijama Bila Klintona i Baraka Obame, danas analitičar nevladinog Saveta za spoljnopolitičke odnose.

"Pitanje koje se ukazalo glasi da li je ovo pravi trenutak za insistiranje na tome? Nisam siguran u to… Ovo što se trenutno dešava deo je šire mobilizacije etničkih nacionalizama i sukoba u čitavom regionu. To ne važi samo za Prištinu i Beograd - izazova ima i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, između Bugarske i Severne Makedonije. Uzrok tenzija je na lokalnom nivou, Rusija im doprinosi i koristi ih, ali nisam siguran da ih neposredno uzrokuje“, podvlači on.

Uprkos očiglednom izostanku opipljivog rezultata Kapčan ističe da je angažman Evropske unije i Sjedinjenih Država izuzetno važan - usled rastućih napetosti koje su dodatno narušile krhke odnose Srbije i Kosova.

Mislim da je potreban znatniji angažman Sjedinjenih Država iako bi Evropskoj uniji trebalo prepustiti da predvodi proces. Imajući u vidu konfliktnu prošlost regiona američka diplomatska težina važan je deo ove jednačine. Voleo bih da vidim održiv američko-evropski napor da se napreduje u procesu u vezi sa odnosima Kosova i Srbije. Tim pitanjem u dogledno vreme ne mora da se bavi isključivo Eskobar, već i državni sekreta Blinken, pa i sam predsednik Bajden, koji prilično mari za Evropu i Balkan“, uverava sagovornik Glasa Amerike.

Kameron Manter nije u potpunosti saglasan sa tim.

Mislim da Sjedinjene Države rade pravu stvar. Pratimo vođstvo i blisko sarađujemo sa Evropskom unijom. To bi tako trebalo da bude. Amerikanci taj proces mogu da snadbevaju idejama. To je bolje činiti tiho, nego javno i ubeđen sam da se upravo to i događa. Od Eskobara do Hila, vladu čine kreativni ljudi sa sjajnim idejama koje mogu da predlože. Kada me pitate mogu li Amerikanci da učine više, mislim da već čine, van svetala pozornice - i ubeđen sam da je tako“, navodi on.

Kosovo i Srbija, sa vrlo promenjivim učinkom, o normalizaciji odnosa pregovaraju više od 11 godina. Postignuti briselski sporazumi sa otporom se primenjuju, a jedan od nedavnih pomaka je dogovor o primeni Mape puta u vezi sa sporazumom o energetici.

Imaju li strane kapacitet da se dogovore o bilo čemu i nazire li se kraj procesu normalizacije, postizanjem sveobuhvatnog sporazuma dve strane?

Mnoštvo je otvorenih pitanja i ne vidim da je skoro moguć takav razvoj događaja. Ako bismo stvari želeli da posmatramo sa pozitivne tačke, postoje brojna područja u kojima je saradnja moguća. Ne mora se nužno sve rešiti odjednom. Bilo bi sjajno kada bi to bilo moguće, ali ako nije, hajde da nastavimo da radimo. Pregovori će se nastaviti u širokom obimu i skidam kapu gospodi Eskobaru i Lajčaku na njihovim naporima. Naposletku, sve najviše zavisi od lidera dve zemlje, žele li da budu u službi građana i omoguće im članstvo u Evropskoj uniji - gde obe pripadaju“, mišljenje je bivšeg ambasadora Mantera.

Čarls Kapčan nadovezuje se tvrdnjom da se stvari trenutno kreću u pogrešnom smeru - i to ne samo kada je reč o Srbiji i Kosovu.

U oblasti smo opšteg regionalnog nazadovanja koje je oglasilo uzbunu u Vašingtonu, Briselu i Berlinu, Parizu i drugim članicama Evropske unije. Posledica toga biće veći angažman tih aktera. Poznato je gde će se i kako priča sa Srbijom i Kosovom završiti, nije poznato kada i kako će se do tog rešenja stići“, zaključuje američki analitičar.

Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine. Kosovsku samostalnost ubrzo su priznale vodeće države Zapada - među kojima su prve bile Sjedinjene Države. Međunarodni sud pravde je na upit Srbije 2010. presudio da Kosovo, proglašenjem nezavisnosti, nije narušilo principe međunarodnog prava.

XS
SM
MD
LG