Linkovi

SAD zadovoljne obnovom dijaloga Srbije i Kosova – nude punu podršku


Zgrada Stejt departmenta u Vašingtonu (Foto: AP/Luis M. Alvarez)
Zgrada Stejt departmenta u Vašingtonu (Foto: AP/Luis M. Alvarez)

"Zadovoljni smo što je Evropska unija organizovala susrete Srbije i Kosova i nudimo našu punu podršku", navedeno je u pisanom odgovoru portparola Stejt department na pitanje Glasa Amerike u vezi sa obnavljanjem dijaloga dve strane koji su bili blokirani više dve godine.

"Naš cilj je sporazum koji će dve strane postići o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa. Normalizacija je suštinska u obezbeđivanju stabilnosti, napretka i bezbednosti Zapadnog Balkana”, navedeno je u odgovoru portparola Stejt departmenta na upit Glasa Amerike.

Dijalog Beograda i Prištine, uz posredovanje EU, nastavljen je 16. jula u Briselu posle pauze od dvadeset meseci. Prekinut je novembra 2018. kada je vlada tadašnjeg kosovskog premijera Ramuša Haradinaja uvela takse od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Razlog za to, prema tvrdnjama tadašnje kosovske vlade bila je međunarodna kampanja srpskih vlasti koju je vodila sa ciljem povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova, kao i blokiranje članstva Kosova u međunarodnim organizacijama – poput UNESCO-a i INTERPOL-a.

Ukidanje taksi, što je tražila međunarodna zajednica predvođena Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama - a Srbija smatrala uslovom za nastavak dijaloga, delimično je sprovela vlada premijera Aljbina Kurtija. Međutim, zamenila ih je recipročnim trgovinskim merama prema Srbiji – što je izazvalo razočaranje Sjedinjenih Država.

Nakon izglasavanja nepoverenja bivšem premijeru Aljbinu Kurtiju, na osnovu odluke Ustavnog suda Kosova i bez raspisivanja izbora, izabrana je vlada Avdulaha Hotija koja je ukinula mere reciprocitrta prema Srbiji – čime su se stekli uslovi za nastavak dijaloga - što se i dogodilo u julu.

Tome je trebalo da prethodi susret Aleksandra Vučića, predsednika Srbije i glavnog pregovarača srpske strane, sa Hašimom Tačijem koji je u pregovaračkom procesu predstavljao Kosovo – uz posredovanje Ričarda Grenela – specijalnog izaslanika Bele kuće za dijalog dve strane.

Susret dvojice državnika, koji je trebalo da se održi 27. juna u Beloj kući nije se dogodio, jer je tri dana pre toga objavljen predlog optužnice protiv Tačija koja ga tereti za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Od tog trenutka kao glavni kosovski pregovarač figurira novoimenovani premijer Avdulah Hoti.

Odnosi Srbije i Kosova su narušeni posle rata koji su dve strane vodile u periodu od 1998. do 1999. Sukob je kulminirao intervencijom NATO-a u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji i okončan je posle povlačenja njenih vojno-policijskih snaga sa teritorije Kosova, u junu 1999.

Kosovo, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost, Srbija i dalje smatra svojom teritorijom. Nezavisnost bivše srpske pokrajine priznalo je oko stotinu država članica Ujedinjenih nacija - uključujući i Sjedinjene Države. Nezavisnost Kosova ne priznaju Rusija i Kina, kao i pet članica Evropske unije: Slovačka, Kipar, Grčka, Rumunija i Španija.

XS
SM
MD
LG