Linkovi

Gdje je Putin? Kako ruski lider prepušta drugima da saopštavaju loše vijesti o Ukrajini


Ruski predsjednik Vladimir Putin na ceremoniji u Moskvi (Foto: Sergei Guneyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)

Kada su ruski vojni lideri, tokom televizijskog obraćanja, najavili da povlače trupe iz ključnog grada Hersona na jugu Ukrajine, vidno je bilo odsustvo jednog čovjeka - ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dok su ministar odbrane Sergej Šojgu i general Sergej Surovikin, glavni komandant ruskih snaga u Ukrajini, pred kamerama navodili razloge za povlačenje, Putin je obilazio neuorološku bolnicu u Moskvi i posmatrao operaciju na mozgu.

Kasnije je govorio na još jednom skupu, ali nije pominjao povlačenje iz Hersona - koje se smatra najporaznijim povlačenjem ruskih snaga u Ukrajini. To pitanje nije javno komentarisao ni u danima posle.

Dok Putin ćuti, Rusija se suočava sa sve većim problemima tokom gotovo devetomjesečnog rata. Ruski lider, po svemu sudeći, prepustio je drugima da saopštavaju loše vijesti - što je taktika koju je koristio tokom pandemije koronavirusa, prenosi agencija Asošijeted pres.

Herson je bila jedina regionalna prijestonica koju su ruske snage osvojile u Ukrajini, na početku invazije. Grad i okolna područja - koja se smatraju ključnom kapijom za poluostrvo Krim - mjesecima su bili pod ruskom okupacijom.

Moskva je ranije ove godine nelegalno anektirala Hersonsku oblast, uz još tri ukrajinska regiona. Putin je bio domaćin ceremonije u Kremlju na kojoj su u septembru formalizovani ti potezi, i proglasio da su "ljudi koji žive u Lugansku i Donjecku, Hersonu i Zaporožju postali naši državljani zauvijek".

Samo mjesec kasnije, ruska trobojka skinuta je sa vladinih zgrada u Hersonu i zamijenjena žutim i plavim zastavama Ukrajine.

Ruska vojska je 11. novembra saopštila da je okončano povlačenje iz Hersona i okolnih područja na istočnu obalu rijeke Dnjepar. Od tada, Putin nije pominjao povlačenje ni u jednom javnom nastupu.

Putin "nastavlja da živi po staroj logici: Ovo nije rat, ovo je specijalna operacija, glavne odluke donosi mali krug profesionalaca, dok predsjednici drže distancu", nedavno je napisala politička analitičarka Tatjana Stanovaja.

Putin, za kojeg se nekad govorilo da lično nadzire vojnu kampanju u Ukrajini i daje naređenja generalima, ove nedelje je po svemu sudeći bio usredsređen na sve osim na rat.

Razgovarao je o procesu proglašenja bankrotstva i problemima u automobilskoj industriji sa vladinim zvaničnicima, zatim je sa jednim guvernerom na Sibiru razmatrao poboljšanje ulaganja u taj region, dok je telefonom govorio sa više svjetskih lidera. Sastao se i sa novim predsjednikom ruske Akademije nauka.

Život u okupiranom Hersonu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Putin je u utorak predsjedavao video sastankom o spomenicima iz Drugog svjetskog rata. To je bio dan kada se očekivalo da će govoriti na samitu G20 u Indoneziji - ali ne samo što je odlučio da ne prisustvuje, već se nije pridružio ni virtuelnim putem, niti je poslao unaprijed snimljeni govor.

Sastanak o spomenicima bio je jedini proteklih dana na kojem su pomenuti neki ukrajinski gradovi - ali ne i Herson. Nakon sastanka, ruski lider potpisao je dekrete kojima je okupiranim ukrajinskim gradovima Melitopolju i Marijupolju dodijelio titule Gradova vojne slave, dok je počast odata i Lugansku.

Nezavisni politički analitičar Dmitri Oreškin pripisao je Putinovu šutnju činjenici da je izgradio politički sistem sličan sovjetskom, u kojem je lider - ili vožd na ruskom, što je termin koji se koristio za Jozefa Staljina - po definciji nepogrješiv.

"Putin i Putinov sistem izgrađeni su na način na koji se za sve poraze okrivljuje neko drugi: neprijatelji, izdajice, zabijanje noža u leđa, globalna rusofobija - sve zaista. Tako da ako je negdje izgubio, prvo to nije istina i drugo - nije on kriv", rekao je Oreškin.

Pojedine Putinove pristalice zapitale su se zašto se ruski predsjednik distancira od pitanja koje čak i krugovi bliski Kremlju smatraju ključnim razvojem događaja u ukrajinskom ratu.

To što je Putin telefonom razgovarao sa liderima Jermenije i Centralnoafričke Republike u trenutku povlačenja iz Hersona je više zabrinjavajuće nego "sama tragedija u Hersonu", objavio je na Fejsbuku Sergej Markov, politički analitičar blizak Kremlju.

"Prvo nisam vjerovao da se to dogodilo, toliko je bilo nevjerovatno", rekao je Markov i Putinovo ponašanje opisao kao "znak potpunog povlačenja".

Drugi su pokušavali da povlačenje prikažu u pozitivnom svijetlu i da u to uključe i Putina. TV voditelj Dmitri Kiseljev, takođe blizak Kremlju, je tokom svog programa u nedelju veče rekao da je logika iza povlačenja iz Hersona bila "da se spasu ljudi".

Prema navodima Kiseljeva, koji se obratio ispred velike fotografije Putina sa natpisom "spasiti ljude", to je ista logika koju predsjednik koristi - "da spasi ljude, i u određenim okolnostima, svakog čovjeka".

Analitičari ocjenjuju da tako i prosječni Rusi mogu da posmatraju povlačenje.

"Imajući u vidu da raste broj ljudi koji žele mirovne pregovore, čak i među Putinovim pristalicama, svaki takav manevar se mirno posmatra ili čak kao znak mogućeg čuvanja ljudstva za mogućnost mira", ističe Andrej Kolesnikov, viši saradnik u Karnegijevoj zadužbini.

A za ruske jastrebove - glasne pristalice Kremlja koji traže drastične mjere na ratištu i koje nisu bile zadovoljne povlačenjem iz Hersona - tu su i redovni raketni napadi na ukrajinsku energetsku mrežu, kaše analitičar Oreškin.

Moskva je jedan takav napad izvela u utorak. Sa oko 100 raketa i dronova, napala je ciljeve širom Ukrajine. To je bio najveći napad na ukrajinska energetska postrojenja do sada, posle kojeg su milioni građani ostali u mraku.

Oreškin vjeruje da takvi napadi ne nanose veliku štetu ukrajinskoj vojsci i ne mijenjaju mnogo na ratištu.

"Međutim, potrebni su da bi se napravio imidž pobjedničkog vožda. Zbog toga je neophodno da se izvede neka vrsta napada i da se o njima glasno govori. Po mom mišljenju, to je ono što sada rade".

XS
SM
MD
LG