Linkovi

Suzavac i šok bombe na protestima u Belorusiji


Pripadnici snaga reda odvode demonstranata za vreme protesta na kojima su odbačeni rezultati predsedničkih izbora u Belorusiji, 15. novembra 2020.
Pripadnici snaga reda odvode demonstranata za vreme protesta na kojima su odbačeni rezultati predsedničkih izbora u Belorusiji, 15. novembra 2020.

Beloruska policija uhapsila je na desetine demonstranata koji su tražili ostavku Aleksandra Lukašenka i nove predsedničke izbore posle osporenih izbora u avgustu.

Pripadnici snaga bezbednosti upotrebili su suzavac i šok bombe da rasteraju hiljade demonstranata okupljenih u Minsku u nedelju.

Grupa za ljudska prava Vjasna (Proleće) saopštila je da je najmanje 179 demonstranata privedeno u Minsku i drugim gradovima, među kojima su Homel, Hrodna i Mogilev.

ARHIVA: Vođa beloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja u Berlinu, 5. oktobra 2020.
ARHIVA: Vođa beloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja u Berlinu, 5. oktobra 2020.

Demonstranti u Minsku nosili su zabranjene belo-crveno-bele zastave koje su postale simbol političke opozicije u Belorusiji i skandirali parole: "Lukašenko! Sud!" i "Živela Belorusija."

Internet veze su bile u prekidu a nekoliko metro stanica u centru Minska je zatvoreno.

Opoziciona liderka Svetlana Tihanovskaja, koja tvrdi da su izbori bili namešteni u korist Lukašenka i smatra sebe legitimnom pobednicom, izjavila je da je gušenje demonstracija 15. novembra "suzavcem i granatama, uz vatreno oružje" bilo užasavajuće, i pozvala na međunarodnu podršku demonstrantima.

"Pozivamo saveznike da stanu uz narod Belorusije i ljudska prava. Potrebni su nam humanitarni koridor za povređene, podrška medijima i međunarodna istraga zločina", napisala je na Tviteru.

Tihanovskaja je napustila Belorusiju i trenutno živi u Litvaniji zbog pretnji koje su upućivane njoj i njenoj porodici.

Lukašenko, koji vlada Belorusijom već 26 godina, suočen je sa skoro svakodnevnim protestima na kojima se traži njegova ostavka, od predsedničkih izbora 9. avgusta za koje opozicija tvrdi da su bili namešteni a Zapad odbija da prihvati njihove rezultate.

Rusija je, za to vreme, podržala Lukašenka. Predsednik je 13. novembra obećao da neće predati vlast i kritikovao svoje političke protivnike i demonstrante. Rekao je da njegova zemlja treba da se integriše sa Rusijom i organizacijama koje predvodi Moskva da bi se izbegla "revolucija boja" - termin koji se često koristi da se opišu prozapadna politička previranja.

EU je još jednom osudila nasilno gušenje protesta i zapretila novim sankcijama Minsku posle smrti 31-godišnjeg muškarca 12. novembra, za koga se veruje da su ga do smrti pretukli maskirani pripadnici snaga bezbednosti.

Nekoliko demonstranata je ubijeno a hiljade ljudi su uhapšene od kada su vlasti proglasile Lukašenka pobednikom izbora. Postoje i kredibilni izveštaji o mučenju zatvorenika za vreme sve jačeg gušenja protesta.

Veći deo vodećih opozicionara zemlje je uhapšen ili primoran da napusti zemlju.

XS
SM
MD
LG