Linkovi

Rajnke pozvala crnogorske političke lidere da nedvosmisleno osude Putinovu agresiju na Ukrajinu


Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD u Crnoj Gori
Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD u Crnoj Gori

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke pohvalila je Crnu Goru što se pridružaima sankcijama EU protiv Rusije i pozvala crnogorske političke lidere sa nedvosmisleno osude rusku agresiju na Ukrajinu.

“Pohvaljujemo Crnu Goru što se pridružila strogim sankcijama EU, pružanju humanitarne i bezbjednosne pomoći, te što je zatvorila svoj vazdušni prostor za ruske avione”, kazala je Rajzing Rajnke.

Rajnke je istakla da Crna Gora stoji čvrsto uz Ukrajinu, izražavajući solidarnost i osuđujući agresiju Moskve u raznim međunarodnim forumima.

“Istovremeno, očekujemo od svih političkih lidera i lidera civilnog društva u Crnoj Gori, važnom savezniku u NATO-u, da nedvosmisleno osude rat koji je Putin izabrao u Ukrajini. Ovo je civilizacijsko pitanje, izbor između slobode i ugnjetavanja”, istakla je Rajzing Rajnke u autorskom tekstu.

Ona je ocijenila da je “predsjednik Rusije Vladimir Putin pokrenuvši unaprijed smišljen, ničim izazvan i neopravdan napad na narod Ukrajine, napao principe koje podržavaju globalni mir i demokratiju”.

Rajnke je podsjetila da je jedan od tih fundamentalnih prinicipa pravo svake države da odredi vlastiti kurs i izabere svoje saveze, ističući da Putin, potpomognut režimom predsjednika Bjelorusije Vladimira Lukašenka, nastoji da to pravo upotrebom sile oduzme ukrajinskom narodu.

“Ovaj sukob može imati veliki uticaj i na Crnu Goru jer će i njena bezbjednost biti ugrožena, ako Putin nastavi kampanju potkopavanja evropske bezbjednosti”, upozorila je Rajzing Rajnke i podsjetila da su SAD pozvale Rusiju da prekine agresorski rat protiv Ukrajine i odabere put diplomatije.

Prema njenim riječima, “sve dok predsjednik Putin nastavlja rat koji je izabrao protiv Ukrajine, Sjedinjene Države će, zajedno sa našim saveznicima i partnerima širom svijeta, nastaviti da podržavaju ukrajinski narod koji brani svoju zemlju hrabrošću koja nadahnjuje svijet”.

Ona je podsjetila da su kao rezultat dosad nezabilježene globalne koordinacije sankcija, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija, Japan i Kanada isključile odabrane ruske banke iz SWIFT sistema razmjene poruka i nametnule restriktivne mjere Ruskoj centralnoj banci.

Rajzing Rajnke je navela da je američki Predsjednik Džozef Bajden najavio sveobuhvatne finansijske sankcije i strogu kontrolu izvoza koji će naštetiti i ruskoj i bjeloruskoj ekonomiji, finansijskom sistemu i pristupu tehnologiji, i time umanjiti njihovu sposobnost da vode rat.

Američka ambasadorka je navela da je, osim ekonomskih kazni, Bajdenova administracija u protekloj godini dodijelila milijardu USD bezbjednosne pomoći Ukrajini kako bi pomogla hrabrim ljudima iz te države u odbrani svoje zemlje.

“SAD su spremne da odbrane svaki pedalj teritorije zemalja NATO-a, a NATO saveznici su takođe dodali svoje snage i sposobnosti da učvrste našu kolektivnu odbranu kroz doprinos NATO snagama za brzi odgovor kako bismo ojačali našu zajedničku bezbjednost na istočnom krilu”, poručila je Rajzing Rajnke.

On je rekla da je Putin “dugo planirao brutalni napad na narod Ukrajine” i “odbio svaki napor učinjen u dobroj vjeri od SAD i njenih saveznika i partnera da se pozabave njegovim izmišljenim bezbjednosnim problemima kroz uključivanje u diplomatiju i dijalog, kako bi izbjegli nepotrebne sukobe i ljudsku patnju”.

“Skinuli smo tajnost sa naših obavještajnih podataka o ruskim planovima kako ne bi bilo zabune i zataškavanja. Predsjednik Putin je izabrao ovaj rat”, istakla je Rajnke i dodala da ljudi na zapadnom Balkanu previše dobro znaju posljedice sukoba.

“Ne smijemo dopustiti Rusiji da iskoristi rat koji je izabrala da zaustavi napredak zemalja ovog regiona. Rusija se ne vodi onime što je u vašem najboljem interesu”, rekla je Rajzing Rajnke.

Ambasadorka SAD je ponovila da je budućnost Crne Gore u Evropi kao punopravne članice Evropske unije i poručila da je “u tu svrhu, imperativ da crnogorski politički lideri preduzmu potrebne korake kako bi deblokirali ključne institucije, kao što je Parlament, u ovom kritičnom trenutku za budućnost Evrope – ne samo kako bi osigurali da Crna Gora može da ispuni obaveze prema NATO-u i uzajamnoj samoodbrani već i da ubrza svoj napredak u procesu pristupanja EU”.

Ona je ocijenila da su se, “suočeni sa jednim od najozbiljnijih izazova za evropsku bezbjednost i demokratske ideale od Drugog svjetskog rata, SAD i njeni saveznici i partneri udružili u solidarnosti”.

“Putin nije uspio da potkopa naše zajedničko uvjerenje u temeljno pravo suverenih država da biraju svoju sudbinu i svoje saveznike. Putin neće uspjeti da izbriše ponosnu ukrajinsku naciju. U sukobu demokratije i autokratije, suvereniteta i potčinjavanja, nema dileme: sloboda će prevladati”, poručila je američka ambasadorka.

Crna Gora se usaglasila sa odlukom EU o sankcijama za 22 ruska zvaničnika

EU je saopštila da se Crna Gora usaglasila sa odlukom odlukom Unije da se uvedu sankcije za 22 ruska zvaničnika, povodom akcija preduzetih ka ugrožavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine.

U Deklaraciji Visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost navodi da je “Savjet EU odlučio da doda 22 osobe na listu lica, subjekata i organa koji podliježu restriktivnim mjerama navedenim u Aneksu Odluke 2014/145/CFS”.

"Zemlje kandidati Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, država Procesa stabilizacije i pridruživanja i potencijalni kandidat Bosna i Hercegovina, i zemlje EFTA Island, Lihtenštajn i Norveška, članice Evropskog ekonomskog prostora, pridružuju se toj Odluci Savjeta", navodi se na vebsajtu Savjeta Evropske unije.

Oni navode da će te zemlje obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom Savjeta, te da “EU prima na znanje ovu posvećenost i pozdravlja je".

Na spisku ruskih zvaničnika kojima je zabranjen ulazak u EU su Leonid Viktorovič Kasinski, Igor Vladimirovič Možilovski, Oleg Leonidovič Voinov, Sergej Anatolievič Sauta, Ivan Josefovič Boguslavski, Dmitrij Anatolievič Miholap, Anatolij Anatolievič Bulavko, Viktor Vladimirovič Sojko, Juri Mihailovič Pejganovič, Aleksander Ivanovič Bas, Dmitrij Leontievič Bekren, Vitalij Fridrihovič Kilčevski, Sergej Nikolajevič Grinjuk, Aleksandar Viktorovič Naumenko, Vadim Evgenijevič Šadura, Vladimir Vladimirovič Kulažin, Valerij Ivanovič Januškevič, Vjačeslav Aleksandrovič Lenkevič, Dmitri Ivanovič Surovič, Oleg Nikolajevič Kopil, Dmitrij Alexandrovič Zabrotski i Vadim Anatolijevič Lukaševič.

XS
SM
MD
LG