Linkovi

Počinje predizborna tišina na Kosovu, kampanja bez konkretnih i realnih obećanja


Pristalice pokreta Samoopredeljenje na poslednjem mitingu pred izbore, u Prištini 12. februara 2021. (Foto: Reuters/Florion Goga)
Pristalice pokreta Samoopredeljenje na poslednjem mitingu pred izbore, u Prištini 12. februara 2021. (Foto: Reuters/Florion Goga)

Predizborna tišina pred vanredne parlamentarne izbore na Kosovu počinje večeras u ponoć i trajaće do zatvaranja biračkih mesta u nedelju 14. februara. Predizborna kampanja protekla je uglavno mirno i bez konkretnih i realnih obećanja, smatraju sagovornici Glasa Amerike Goran Avramović i Fatmir Šeholi.

Tokom desetodnevne predizborne kampanje u srpskim sredinama nije bilo mitinga i većih skupova. Predstavnici tri srpska politička subjekta, “Srpske liste” i građanskih inicijativa “Za slobodu, pravdu i opstanak” i “Srpskog demokratskog saveza”, kampanju su uglavnom vodili od vrata do vrata. U tome su sudeći po fotografijama sa društvenih mreža, prednjačili predstavnici Srpske liste, koji kod građana nisu išli praznih ruku - pored kesa sa promotivnim materijalom, neki građani su dobili i pakete sa hranom i higijenskim sredstvima. Pored kesa i paketa s vremena na vreme bilo je, kako kaže urednik RTV KIM Goran Avramović, i sporadičnih obećanja.

„Što se Srpske liste tiče to je dakle obećanje da će nastaviti da se oslanjaju na državu Srbiju, a što se ostale dve političke opcije tiče to su ugavnom bombastična obećanja, bez mnogo objašnjenja o tome kako će promeniti sve ili unaprediti zdravstvo i školstvo što smo imali prilike par puta da čujemo“, kaže za Avramović za Glas Amerike.

U medijima nije bilo specijalnih emisija, debata, niti suočavanja predstavnika srpskih političkih predstavnika koji učestvuju na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima. Svoje poruke biračima slali su uglavnom preko društvenih mreža ili kroz kratke izjave novinarima. Ono što im je tokom kampanje bilo zajedničko je da uglavnom nisu iskoristili svoje pravo i mogućnost da putem medija detaljnije građanima predstave svoje stavove, planove i programe.

„Ja mogu da kažem samo u ime RTV KIM da se nama nijedna od tri političke opcije kosovskih Srba nije javila da iskoristi onaj obavezni besplatan termin koji smo u obavezi po zakonu da im omogućimo. Dakle ni tih 15 minuta slobodnih nisu želeli da iskoriste. Bojim se da oni ne shvataju zapravo da bi bilo sasvim u redu da građanima približe šta je to što nameravaju da rade u narednom nekom periodu, naročito ako budu deo vlasti. Jednostavno nisu raspoloženi da slušaju pitanja i nisu raspoloženi da slušaju teška pitanja, na koja moraju dati ozbiljne odgovore“, kaže Avramović.

Analitičar Fatmir Šeholi za Glas Amerike kaže da se kampanja među albanskim političkim partijama uglavnom svodila na prazne priče i obećanja.

“Treba da kažemo da smo malo čuli neke nove ideje od svih lidera svih albanskih političkih partija, izuzev Samoopredeljenja i gospodina Kurtija, koji je dao neke nagoveštaje u tom socijalnom aspektu da se pomaže ljudima, posebno majkama i ženama. Potom smo takođe imali iz Demokratskog saveza Kosova obećanja da će 2021. godine biti liberalizacija viza. Imalismo mnogo više istraživanja koliko će ko da dobije poslanika i kako će izgledati saziv nove Skupštine Kosova, nego što smo imali obećanja neka koja su korektna, konkretna i da bi narod znao za koga da glasa”, rekao je Šeholi.

Prema rečima Šeholija, ni u albanskim medijima, za razliku od ranijih kampanja, nije bilo suočavanja i detaljnog predstavljanja programa od strane albanskih i drugih političkih subjekata.

„Po prvi put smo videli da lideri albanskih političkih partija sede, a preko puta njih su po pet, šest analitičara i mnogo više su pričali analitičari nego što su pričali lideri stranaka. Mislim da je to manjkavost lidera političkih stranaka, zato što jednostavno nisu umeli da se nametnu svojim temama i samim tim mislim da ćemo na ove izbore ići sa nekim, rekao bih, nevidljivim programima svih ovih političkih stranaka”, kazao je Šeholi.

Vanredni parlamentarni izbori na Kosovu biće održani u nedelju 14. februara. Biće to osmi parlamentarni izbori nakon sukoba 1999. godine na kojima će pravo glasa imati 1.794.862 birača. Na izborima učestvuje 28 političkih subjekata - 21 politička stranka, dve koalicije i 5 građanskih inicijativa.

XS
SM
MD
LG