Linkovi

Gnev birača - dobra stvar za kampanju, loša za demokratiju


Učesnik protestnog skupa raspravlja se sa pristalicom predsednika Donalda Trampa 19. avgusta 2017. u Bostonu (Foto: AP)
Učesnik protestnog skupa raspravlja se sa pristalicom predsednika Donalda Trampa 19. avgusta 2017. u Bostonu (Foto: AP)

Gnev je moćni motivator u američkoj politici, pošto može da pokrene birače i pojača davanje donacija u predizbornoj kampanji, ističu profesori političkih nauka i javne politike koji su proučavali to pitanje.

Oni kažu da je podsticanje besa birača pomoglo Donaldu Trampu da dođe do Bele kuće 2016, i pomoglo demokratama da povrate kontrolu nad Predstavničkim domom 2018.

“Sami političari namerno nastoje da razgneve Amerikance i to rade zato što, kada su ljudi besni, imaju tendenciju da lojalno glasaju za sve kandidate svoje stranke na glasačkom listiću, a ne samo predsednika", kaže Stiven Vebster, asistent na predmetu političkih nauka na Univerzitetu Indijane.

Jednostavno objašnjeno - besni birač je lojalni birač, a pošto političari žele da budu ponovo izabrani, oni sa tim ciljem pokušavaju da nas razgneve", dodaje Vebster.

Strateška upotreba gneva nije nova, prema Vebsteru, koji ističe da je ta emocija uvedena u politiku od nastanka Amerike. Vebster taj fenomen objašnjava u svojoj knjizi "Američki gnev: Kako bes oblikuje našu politiku".

“Tramp je svakako očigledan primer kako političari koriste gnev", kaže Vebster i dodaje:

"Demokratski političari koriste bes podjednako kao i republikanci. Zapravo, demokrate su prilično besne sada. Pomalo je ironično - Džo Bajden često govori da želi da obnovi dušu Amerike, ali Džo Bajden i njegovi saradnici i dalje podstiču bes prema Donaldu Trampu, jer gnev je motivacija koja ljude okreće ka akciji".

Prema nedavnoj anketi 61 odsto Bajdenovih pristalica kažu da bi bile besne ako Tramp pobedi, dok 37 odsto Trampovih pristalica kažu da bi bili besni ako Bajden pobedi.

Ako možete da navedete ljude da budu besni, to je vrlo korisno političko sredstvo ako se balans stavi u stranu, i razmišljate više emotivno nego racionalno", kaže Boni Stejbil, profesorka javne politike na Univerzitetu Džordž Mejson.

Pristalice predsednika Donalda Trampa na mitingu na međunarodnom aerodromu u Frilendu u Mičigenu, 10. septembra 2020.
Pristalice predsednika Donalda Trampa na mitingu na međunarodnom aerodromu u Frilendu u Mičigenu, 10. septembra 2020.

Dok je podsticanje i korišćenje gneva možda dobro za političke kampanje, akademici kažu da taj bes, u krajnjoj instanci, može da nagrize poverenje Amerikanaca u federalnu vladu, pa i veru u demokratski sistem.

Anketa Istraživačkog centra Pju utvrdila je da samo svaki peti odrasli Amerikanac, svega 20 odsto, ima poverenje da će federalna vlada "uraditi pravu stvar" svaki put ili u većini slučajeva.

“Poverenje u vladu doprinosi razvoju kulture u kojoj možemo da imamo dvostranačku saradnju", kaže Vebster. "Poverenjem u vladu produžava se podrška socijalnim programima koji nastoje da društvo učine boljim za sve, kao što su Mediker ili Medikejd (programi zdravstvene zaštite za siromašne i starije Amerikance) ili socijalna zaštita. Bez tog poverenja u vladu, zaista je teško održati stvari koje se za nas, kao Amerikance, sada već podrazumevaju".

Pristalica Donalda Trampa maše američkom zastavom stojeći naspram grupe demonstranata protiv Trampa za vreme predizborne kampanje 2016, u Betpejdžu u državi Njujork.
Pristalica Donalda Trampa maše američkom zastavom stojeći naspram grupe demonstranata protiv Trampa za vreme predizborne kampanje 2016, u Betpejdžu u državi Njujork.

Poverenje javnosti u nacionalnu vladu opada već decenijama. Anketa sprovedena 2016. ustanovila je da je 83 odsto Amerikanaca nezadovoljno radom federalne vlade, a 32 procenta je reklo da nisu samo nezadovoljni već i besni.

"Republikanci misle da federalna vlada radi previše, a demokrate misle da federalna vlada ne radi dovoljno", kaže Vebster.

"I tako su i demokrate i republikanci besni na vladu, ali iz veoma različitih razloga".

On smatra da bes i nepoverenje mogu da dovedu do erozije osnovnih demokratskih vrednosti.

“Kada su Amerikanci besni, skloniji su da kažu da su oni sa kojima se politički ne slažu - manje inteligentni od njih. Skloniji su da kažu da su oni koji podržavaju drugu stranku - pretnja dobrobiti ove zemlje", dodaje profesor Vebster.

“Zbog političkog gneva, politička neslaganja prerastaju u lična neslaganja i lične procene, a kada politika postane toliko lična, imate ceo niz problema".

"Ekonomska nejednakost pojačava jaz između ljudi dok Amerikanci provode sve manje vremena zajedno na javnim mestima", kaže profesorka Boni Stejbil.

“Ljudi mogu da izbegavaju jedni druge", dodaje ona.

"Bes raste kada nema slaganja o tome šta znači biti građanin, i zajedničkog prostora u kome egzistiramo".

Vebster ne vidi način da Amerikanci izađu iz ove zamke, sve dok političari nastavljaju da aktivno podstiču bes svojih pristalica - a birači su otvoreni prema porukama punim gneva.

XS
SM
MD
LG