Crnogorski ekomomski analitičari Predrag Drecun i Vasilije Kostić imaju različita očekivanja od Vladinog programa ekonomskih reformi nazvanog Maršalov plan - Evropa sad, u kome je ambiciozno najavljeno povećanje plata radnicima i olakšice za poslodavce.
Povećanje minimalne cijene rada sa 250 eura na 450 eura i prosječne plate sa sadašnjih 530 eura na 700 eura, te ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, samo su neki od benefita koje Vlada Crne Gore obećava crnogorskim građanima od početka naredne godine, kroz realizaciju najavljenog "Maršalovog plana".
Ekonomski analitičar Kostić u, razgovoru za Glas Amerike, ocjenjuje da bi makroekonomske implikacije planiranih reformi "mogle da budu ozbiljne i dugoročne".
On objašnjava da "malo šta u privredi može da ode u pogrešnom smjeru i bude loše, ukoliko su zaposlenost, raspodjela i produktivnost u redu". Kada je posrijedi Crna Gora Kostić, međutim, smatra "da ovdje ni produktivnost ni zaposlenost ni raspodjela nijesu dobri" .
"U trenutku kada je u Crnoj Gori gubitak radnih mjesta na istorijskom nivou, kada bilježi najdublji pad ekonomije, u trenutku opšte nelikvidnosti privrede i rasta nezaposlenosti , kada u takvoj situaciji povećavate zarade to znači da to radite apsolutn mimo produktivnosti", navodi Kostić i naglašava da produktivnost postavlja granicu održivog rasta plata koja je jedna od dvije komponente nacionoalnog dohotka po glavai stanovnika.
On ne spori da su plate u Crnoj Gori male, te da je nephodan bolji životni standard kroz veće zarade, ali naglašava da se "do većih plata ne dolazi knjigovodstveno tehničkim metodama, ili kombinatorikama kao što je to u ovom slučaju preraspoređivanjem". Ukazuje da se to postiže produktivnošću.
Kako god da Vlada predstavlja najavljene ekonomske reforme, a predstavlja ih, kao kaže Kostić, kao rasterećenje plata od poreza," u suštini riječ je o preraspodjeli odnosno prerasporedu troškova rada za poslodavce, tako da oni više neće jedan dio plaćati državi nego zaposlenima".
"U trenutno izuzetno visokoj nezaposlenosti u Crnoj Gori to će da opterećuje poslovanje preduzeća, a time da slabi i interesovanje za stvaranje novih radnih mjesta, tako da to vidim kao jedan ozbiljan pritisak na buduću nezaposlenost. Mala i srednja preduzeća čine više od devedeset odsto privrede u Crnoj Gori. Gotovo sva ta peduzeća isplaćuju jedan dio plata 'na ruke', pa će biti dovedena u situaciju da isplaćuju gotovo duplo veće zarade nego do sada. To će dovesti do njihove eliminacije sa tržišta", objasnio je Kostić.
Govoreći o tome koliko je izvjesno da će Vlada Crne Gore, s obzirom na aktuelnu političku situaciju, moći da relizuje najavljeni "Maršalov plan" on navodi da "svaka vlast želi da bude ponovo izabrana i kratkoročno posmatra interese, donosi kratkoročne odluke koje će se dopasti biračkom tijelu".
Shodno tome, ne očekuje da "Maršalov plan-Evropa sad" neće proći.
"Vjerujem, nažalost, da će jedan takav program proći i što je začuđujuće podržavaju ga i poslodavačke organizacije. U svakom slučaju, ne očekujem da taj prijedlog neće proći, jer ekonomski kriterijumi nijesu primarni, primarni su politički. Ja bih rekao da je to politički interes", zaključio je Kostić.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun, u razgovoru za Glas Amerike, kaže da vjeruje da “projekat koji predaže Vlada kao ideja dobar” I da nije predložen bez podrške međunarodne zajednice.
"Vjerujem da će taj projekat zaživjeti, jer mislim da mlada ekipa iz Vlade koja ga je predložila to nije mogla da uradi bez pomoći stranih prijatelja i eksperata, tako da vjerujem da iza ovog stoji i podrška međunarodne zajednice", rekao je on.
Drecun smatra da bi bilo logično "da svi podrže mjere koje podrazumijvaju povećanje plata, podizanje najniže cijene rada".
On, međutim, naglašava da “ovo što se dešava u Crnoj Gori, se ne dešava nigdje u svijetu”.
“Razumijem ponašanje opozicije, jer njoj nije posao da podržava Vladu. Ne razumijem, međutim, da su protiv predloženog plana djelovi pozicije.To je atipično za političku scenu”, ocijenio je Drecun o dodao da ”Vlada ima žešću opoziciju u poziciji nego u samoj opoziciji".
U vezi sa tim, Drecun kaže da “izostanak najšireg mogućeg konsenzusa jeste otežavajući factor”, te da bi volio da to podrže I opozicioni poslanici.
"Siguran sam da će dio opozicionih poslanika, zbog odgovornosti prema građanima, dati šansu ovom planu. Vrlo brzo ćemo znati kakvi su efekti onoga što predlaže Vlada”, rekao je Drecun.
On je ocijenio da, ukoliko plan ne uspije, negativni politički poeni će se vrlo brzo preliti na onoga ko je osmislio mjere, a ako uspije, dobiće, međutim, pozitivne poitičke poene.
“Kome što u toj igri odgovara, nije teško pretpostaviti", zaključio je Drecun.
