Linkovi

Zvaničnik Svjetske banke: Recesija u Crnoj Gori, moguć visok rast 2021.


Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru (Foto: The World Bank)

Crnogorska ekonomija je u velikoj mjeri već zašla u recesiju zbog pandemije koronavirusa, a glavni razlog je zavisnost od turizma, rekao je u intervjuu za Glas Amerike Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Salinas očekuje da ublažavanje restriktivnih mjera ima pozitivnog efekta po ekonomiju zemlje, ali ne dovoljno da bi se vratila na situaciju prije krize. Zvaničnik Svjetske banke ipak ističe da bi naredne godine moglo doći do većeg ekonomskog rasta.

Glas Amerike: Koliko će biti teška situacija u regionu zapadnog Balkana kada je riječ o posljedicama pandemije koronavirusa?

Salinas: "Projekcije se mijenjaju dnevno. Suočeni smo sa situacijom bez presedana i dok svakodnevno pratimo šta se sve događa širom zapadnog Balkana, u realnosti vidimo da se stvari mijenjaju prilično brzo. U našem najnovijem izvještaju iznijeli smo dva različita scenarija – osnovni i teži. I sve to zavisi od toga koliko će se brzo ukinuti restrikcije kretanja, ne samo u samim zemljama u regionu, već i u Evropskoj uniji i okolnim zemljama, imajući u vidu blisku povezanost ekonomija zemalja zapadnog Balkana i EU i drugih država na periferiji. U slučajevima kao što je Crna Gora, ako se restrikcije kretanja ukinu širom Evrope u junu, očekujemo recesiju i pad ekonomije od oko 5,6 odsto. Međutim, ako se produže do recimo avgusta, onda bi taj pad mogao da bude i do 8,9 odsto, što je naša trenutna procjena. Međutim, to su samo procjene koje će se vjerovatno mijenjati kako se situacija razvija“.

Glas Amerike: U izvještaju ste predvidjeli recesiju na Balkanu. Da li je crnogorska ekonomija već u recesiji ili se to još očekuje?

Salinas: “Na osnovu onoga što vidimo, recesija je u velikoj mjeri već prisutna uglavnom zato što je u slučaju Crne Gore, ekonomija u velikom stepenu zavisna od turizma. Direktan udio turizma u ekonomiji je 20 odsto, a indirektan mnogo više od toga. U ovom trenutku već ima mnogo prihoda od ekonomske aktivnosti koji su bili očekivani, ali ih nije bilo. Čak i ako sada počne ublažavanje restrikcija kretanja, to ne znači da će turisti odmah početi da dolaze u zemlju. Takođe, mnogi od njih, koji žive u drugim zemljama, će imati mnogo manje prihoda da idu na odmor. Znači, to je već jedna posljedica koja može da se u velikoj mjeri prepozna. Jasno je da nemamo stvarne cifre da bi potvrdili u kojoj su se mjeri te posljedice ostvarile, ali su uglavnom sada prisutne”.

Glas Amerike: Crna Gora je usvojila niz mjera da ublaži socijalne i ekonomske posljedice pandemije. Koliko su te mjere bile od pomoći, kada je riječ o ekonomiji zemlje?

Salinas: “Razgovarali smo mnogo sa vlastima u tom pogledu. Ministarstvo finansija i druga ministarstva su nas konsultovala u vezi sa pitanjem koje bi mjere bile najrelevantnije u različitim fazama krize, zato što se one mijenjaju u zavisnosti od razvoja epidemije. Prenijeli smo im naše stavove i sugestije kada je riječ o politici i programima koji su potrebni u različitim fazama. Trenutno smo uvjereni da su mjere, koje su crnogorske vlasti preduzele, uglavnom zasnovane na dobroj praksi i drugih zemalja. Ono što smo sigurni je da dok se krećemo od neposrednih posljedica pandemije do ekonomskog oporavka, biće potrebne dodatne mjere, koje će definitivno opteretiti kojima vlada raspolaže. Međutim, još nismo u toj fazi”.

Glas Amerike: O kojim dodatnim mjerama je riječ?

Salinas: „ U početnoj fazi, fokus je na životima i njihovom očuvanju i da se osigura da zdravstvo može da izađe na kraj s tim. Da ljudi koji gube poslove mogu da zadovolje svoje osnovne potrebe. Dok se krećemo ka fazi oporavka, fokus je na tome da se osigura da kompanije mogu da opstanu tokom krize, da ne moraju da se zatvore, da poslovi nisu izgubljeni i da se umanje posljedice. U pojedinim slučajevima, to se radi obezbjeđivanjem kredita u boljim uslovima. Mnoge kompanije vjerovatno neće imati pristup takvoj pomoći. U velikom broju slučajeva biće potrebna pomoć u kontekstu fleksibilnosti u pogledu plaćanja doprinosa i poreza. U nekim slučajevima, možda će im biti potrebna pomoć da nastave da plaćaju zaposlene. Međutim, sve su to skupe mjere i važno je naći balans između onog što je potrebno i onog što je održivo, imajući u vidu činjenice da zemlja nema neograničene resurse“.

"Povratak potrošnje, ali možda ne i turizma"

Glas Amerike: Crna Gora je već počela da ublažava određene restrikcije i najavila dodatno ublažavanje. Da li će to imati nekog efekta na poboljšanje ekonomske situacije u bliskoj budućnosti?

Salinas: “To se svakako očekivanja. Postoji tendencija ili želja brojnih zemalja i građana da se restrikcije ublaže da bi se vratili normalnom životu i pokrenuli ekonomsku aktivnost. U slučaju Crne Gore, kao što sam rekao, ekonomija zavisi od dva glavna izvora rasta. Jedan je potrošnja, a drugi turizam. Potrošnja će se vjerovatno vratiti sa ublažavanjem mjera. Međutim, turizam se možda hoće, ali možda i neće vratiti onoliko brzo kao što bi se svi nadali. Iako se ublaže restrikcije kretanja, to ne mora da znači da će spoljašni izvori prihoda ili resursa početi da se ulivaju u zemlju. I s obzirom na to da su granice još zatvorene, a letovi izuzetno ograničeni, još nismo došli do te tačke. Znači očekujemo pozitivan efekat po ekonomski rast, ali to neće biti ni blizu dovoljno da bi se vratili na situaciju prije krize”.

Glas Amerike: Da li se zbog te zavisnosti od turizma onda očekuje da će oporavak Crne Gore biti dug?

Salinas: “Možda neće biti dug…Prema našoj projekciji, rast naredne godine mogao da bi da bude prilično visok. Ekonomija bi mogla da zabilježi rast od više od 5 odsto naredne godine, pod pretpostavkom da nema drugog ili trećeg talasa pandemije. U tom slučaju ta zavisnost od turizma podrazumijeva i određenu fleksibilnost, odnosno ako ljudi raspolažu prihodima koje mogu da troše, a restrikcije kretanja su ukinute, Crna Gora će i dalje biti atraktivna destinacija i to bi bio pokretač rasta naredne godine”.

Glas Amerike: Pomenuli ste mogući drugi ili treći talas zaraze. Kako Crna Gora može da se najbolje pripremi za tu eventualnost, kada je riječ o ekonomiji? Koje su preporuke Svjetske banke?

Salinas:” Smatramo da postoje dva aspekta tog pitanja. U prvom talasu ove pandemije, fokus je bio na tome da se osigura da zdravstvo može da izađe na kraj sa povećanom potražnjom. Dok razmatramo potencijalne krize u budućnosti, važan element je usredsrediti se na otpornost i na primjenu lekcija iz ove pandemije, da iskoristimo ovaj period da se bolje pripremimo, kada je riječ o lakšem pristupu zalihama i opremi, ali i osigurati da su zaposleni u zdravstvu spremni, ako bude novih talasa pandemije. U slučaju Crne Gore, ponudili smo pomoć vladi kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti i počeli da pripremamo vanrednu operaciju u tom pogledu. Međutim, srećom, vlada je dobila mnogo podrške iz drugih izvora. I na kraju smo zaustavili pripreme jer se prepoznalo da zemlja ima to što je potrebno da izađe na kraj sa ovom situacijom. Očekujemo da će ovaj period biti iskorišten da se poboljšaju pripreme za buduće krize, ako i kada se dogode”.

"Svjetska banka razmatra dodatnu pomoć Crnoj Gori"

Glas Amerike: Dok Crna Gora ulazi u period neizvjesnosti i ekonomskog pada, da li Svjetska banka planira da joj pruži neku drugu vrstu pomoći, uglavnom finansijsku, i da li ju je Crna Gora tražila?

Salinas: “Poslednjih nekoliko godina smo dosta radili sa crnogorskom vladom. Pomagali smo u nizu oblasti. Jedna je poboljšanje makroekonomske održivosti. To u suštini znači da se zemlji pomogne da živi bolje sa sredstvima kojima raspolaže, da se smanje izdaci, a da se budžet koristi na mnogo bolji i efikasniji način i istovremeno smanji postojeći javni dug. I vidjeli smo da su vlasti preduzele ozbiljne napore u tom pogledu. I rezultati tih napora, koji su preduzeti poslednjih nekoliko godina, sada omogućuju vladi da ima tu fleksibilnost da odgovori na ovu krizu. Da ti napori nisu započeti prije nekoliko godina, vlada bi sada imala veoma ograničene načina da obezbijedi ili angažuje potrebne resurse. Znači to je već nešto što bi trebalo pozdraviti. Ima još stvari koje bi trebalo uraditi, ali je mnogo toga i postignuto. Sa vladom smo radili I na drugim oblastima, kao što su poljoprivreda da bi se poboljšala konkurentnost i proizvođačima omogućilo da imaju pristup tržištima u Evropskoj uniji, što je još jedan način diversifikacije ekonomije. Takođe smo mnogo radili na pitanjima vezanim za životnu sredinu, na primer smanjenje izloženosti riziku od poplava kao i rešenje problema zagađenja preostalog iz doba Jugoslavije”.

Glas Amerike: Da li je Crna Gora tražila finansijsku pomoć od Svjetske banke?

Salinas: “Nedavno smo okončali operaciiju koja pomaže vladi da obezbedi finansijsku podršku biznisima kroz djelimičnu garanciju koju smo obezbijedili. Ta djelimična garancija povezana je sa nizom reformi u čijem fokusu je jačanje makroekonomske održivosti. To pomaže vladi da refinansira postojeći dug i da ga otplati. Razmatramo i dodanu pomoć kojom bi možda bili obezbijeđeni dodatni resursi vladi da rješava potrebe u pogledu oporavka. U ranoj smo fazi toga. Mislim da ćemo narednih nekoliko nedelja ili mjeseci, imati bolju sliku o tome kako raspodijeliti resurse na način koji bi zadovoljio specifične potrebe”.

"Poželjno ublažavanje zavisnosti od jednog sektora"

Glas Amerike: Kakvi su dugoročni izgledi za crnogorsku ekonomiiju?

Salinas: “U Crnoj Gori je bilježen značajan rast, koji je bio prilično zapažen i u samomu regionu Zapadnog Balkana, ali i kada se uporedi sa drugim ekonomijama iste veličine i sličnih osobina. Izazov u budućnosti će biti da se nastavi kretanje u smjeru fiskalne konsolidacije, a to je efikasnija ili mudrija potrošnja od strane vlade. Istovremeno, velika zavisnost ekonomije od turizma je rizik zato što Crnu Goru čini ranjivom u smislu da je veoma izloženja spoljnim šokovima. Ublažavanje zavisnosti od samo jednog sektora bi bilo veoma poželjno. Potrebno je stvoriti i bolje prilike za mlade. Turizam je sektor koji podstiče veliki rast, ali nije uvijek izvor poslova koje ljudi žele da obavljaju. U Crnoj Gori vidimo kombinaciju velikog rasta, ali i malu proporciju učešća ljudi u poslovima. To znači da poslovi, koji dolaze iz jednog sektora, nisu uvijek oni koje mladi žele da obavljaju. Znači, izazov u budućnosti je da se osigura da se talenat i ljudski kapital u zemlju koriste na pravi način. Nema lakog odgovora na to pitanje, ali se prepoznaje da je to dugoročni izazov koji bi trebalo riješiti”.

Glas Amerike: A gdje Crna Gora može da diversifikuje svoju ekonomiju. Gdje su te prilike, u kojim sektorima?

Salinas: “To je najveće pitanje koje nije lako niti jednostavno odgovoriti. To nije ni pitanje gdje bi mi govorili nekoj zemlji da bi trebalo da se okrene određenom sektoru ili industrijama. Smatramo da je važno ulagati u ljudski kapital i osigurati da ljudi imaju vještine koje se traže u privatnom sektoru, a uzimajući u obzir globalnu prirodu poslova, van lokalnog konteksta. Znamo da su potrebe, u ovim uslovima promjenljive prirode poslova, značajno drugačije nego što su bile prije 10, 15 ili 20 godina. Znači potrebno je da ljudi posjeduju kritičko razmišljanje i vještine koje su prilagodljive novim uslovima. Znamo i da će poslovi u proizvodnji vjerovatno i dalje nestajati narednih godine. Znači, ne govorimo zemljama da bi trebalo da se usredsrede na ordeđene sektore, već smatramo da je ključno poboljšati vještine i kvalitet i značaj obrazovanja”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG