Linkovi

Kurt Volker: Zapadni Balkan nazaduje


Srbija je neodlučna u pogledu svog identiteta kao države, smatra Kurt Volker iz Centra za analizu evropske politike (CEPA)
Srbija je neodlučna u pogledu svog identiteta kao države, smatra Kurt Volker iz Centra za analizu evropske politike (CEPA)

Zapadni Balkan u poslednjih deset i više godina nije na spisku gorućih pitanja na dnevnom redu američke i evropske spoljne politike. Međutim, nekoliko dugotrajnih, nerešenih pitanja preti da eskalira do oružanog sukoba, tvrde poznavaoci ovog tradicionalno nestabilnog regiona, među njima i Kurt Volker, ekspert Centra za analizu evropske politike (CEPA). Volker je svojevremeno bio član tima Ričarda Holbruka, koji je sa Karlom Biltom, bivšim švedskim premijerom, postigao Dejtonski mirovni sporazum 1995.

Kurt Volker pomno prati kretanja u regionu:

“Rekao bih da Zapadni Balkan ne samo da ne stoji na mestu, već nazaduje. U Crnoj Gori je došlo do promene vlasti, koja je sada prosrpska i proruska. Vidimo kako Rusija uspeva da širi svoj uticaj na Balkanu pomoću Srbije i putem Srpske pravoslavne crkve”, ističe Volker.

Prema njegovim rečima, Rusija vodi agresivnu politiku sa ciljem da spreči evroatlantsku integraciju Zapadnog Balkana. Naš sagovornik, međutim dodaje da taj proces iziskuje i aktivniju ulogu Evropske unije.

“U poslednjih deset godina, sama Evropa usporava proces primanja novih članica. Crna Gora, Makedonija, kao i Srbija trebalo bi da streme članstvu u uniji, ali taj proces je uveliko usporen”, dodaje Volker.

Uočljiv zastoj na putu ka evropskoj integraciji beleži Srbija, ističe Volker:

Razlog je neodlučnost Srbije u pogledu svog identiteta kao države. Nakon raspada Jugoslavije, Srbija se našla pogođenom zbog gubitka teritorije i smanjenog uticaja. Pokušala je da povrati svoj status na način na koji ne samo što je doveo do gubitka Kosova, već i do izrazitog negodovanja Evrope i SAD zbog postupaka Beograda. Srbija danas varira dok nastoji da povrati uticaj u regionu, oslanjajući se na Rusiju i Kinu s jedne strane, dok najavljuje pro-evropsko opredeljenje s druge. Sve dok ne razreši tu dilemu, Srbija ne može da postane integralni deo Evrope”.

Zapadni lideri ističu da Srbija pripada Evropi, i pozivaju je na okretanje demokratskim procesima i tržišnoj ekonomiji, dodaje naš sagovornik, koji takođe ističe da dalja stabilnost Zapadnog Balkana možda najviše zavisi od ruskog mešanja, i to u Bosni Hercegovini.

“Nedavno smo čuli šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova (u Beogradu) kako vodi raspravu o Republici Srpskoj i govori da Bosna i Hercegovina treba da se okrene neutralnosti u spoljnoj politici zbog Republike Srpske”.

Poznato je da Rusija razvija ekonomske veze i vrši obuku vojnika u Republici Srpskoj.

Međutim, Volker glavni razlog nestabilnosti u BiH, nalazi u samom Dejtonskom mirovnom sporazumu:

“Dejton je bio neophodan za zaustavljanje rata, ali je stvorio državu zasnovanu na tročlanim strukturama i izričitoj suverenosti pojedinačnih etničkih grupa, što neminovno vodi do međusobnog blokiranja i kontinuiranog zastoja. Dok ne budemo imali neku vrstu međunarodne konferencije za ažuriranje Dejtonskog sporazuma, država BiH ostaje onesposobljena”.

Srbija ne učestvuje u destablilzaciji Bosne i Hercegovine, kaže Volker, ali ne isključuje mogućnost dubljih poremećaja.

“Ukoliko se nešto drugo dogodi, Srbija će vrlo brzo skočiti u odbranu Republike Srpske i bila bi spremna da apsorbuje Republiku Srpsku“.

Povodom interesa Hrvatske u BiH, Volker napominje:

“Hrvatska, kao članica EU i NATO-a bila bi mnogo opreznija u podsticanju poremećaja u državi Bosne i Hercegovine ili prihvatanju bilo kakvu vrstu nezavisnosti ili zajednice sa Zapadnom Hercegovinom. To bi došlo u obzir jedino na kraju vrlo dugog pregovaračkog procesa koji bi imao međunarodnu podršku”.

Takav razvoj događaja vratio bi Zapadni Balkan u dane etničkih sukoba, umesto napretka multietničkih društava zasnovanih na demokratskim principima, zaključuje Volker.

XS
SM
MD
LG