Linkovi

Turska kritikuje američke sankcije zbog kupovine ruskog sistema S-400


Vojna vozila i oprema, deo sistema za protivazdušnu odbranu S-400 iskrcavaju se iz ruskog aviona na vojnom aerodromu Murted u Ankari, 12. jula 2019.
Vojna vozila i oprema, deo sistema za protivazdušnu odbranu S-400 iskrcavaju se iz ruskog aviona na vojnom aerodromu Murted u Ankari, 12. jula 2019.

Odluka Trampove administracije da uvede sankcije NATO saveznici Turskoj zbog kupovine ruskog raketnog sistema protivazdušne odbrane odmah je izazvala osude u Turskoj. Međutim, Ankara se za sada uzdržava od bilo kakvih uzvratnih mera, za šta analitičari veruju da je znak da Turska već gleda unapred i čeka novu administraciju predsednika Džoa Bajdena.

"Jaki smo na terenu, i za pregovaračkim stolom", izjavio je Mevlut Čavušoglu, turski ministar spoljnih poslova, komentarišući uvođenje sankcija.

"Osuđujemo ovu odluku i pozivamo SAD da isprave grešku što je pre moguće", naveo je turski potpredsednik Fuat Oktaj na Tviteru.

Turska kupovina ruskog protivraketnog sistema S-400 2017. godine bila je povod za Trampove sankcije, budući da potpada pod kršenja na koja se odnosi američki zakon CAATSA - zakon o suprostavljanju američkim protivnicima putem sankcija. Prema izveštajima, S-400 može da obori letelice kao što je F-35, najveći američki borbeni avion.

Odnosi Vašingtona i Ankare su zategnuti više od godinu dana zbog turske kupovine ruskog odbrambenog sistema i drugih pitanja. Turska je već platila ozbiljnu cenu zbog kupovine ruskih projektila, budući da joj je sada zabranjeno da kupuje i sklapa avione F-35. Turska je počela da preuzima delove sistema S-400 2019. godine.

Meta novih sankcija je pre svega turska agencija za nabavku vojne opreme i naoružanja. Ukinuta joj je dozvola za izvoz u SAD, kao i zajmovi. Nekoliko visokih zvaničnika koji rade u agenciji su takođe obuhvaćeni sankcijama.

Međutim, veruje se da su u pitanju jedne od blažih sankcija predviđenih zakonom CAATSA.

"One su simbolične prirode", kaže analitičar Atila Jesilada iz konsultantske grupe Global Sours Partners. "Ne nanose nikakvu štetu, što se tiče pojedinaca, nemaju efekta. Verujem da je ovo samo najavna, prva runda i da će biti novih sankcija."

Ismail Demir, šef turske agencije za vojne nabavke i glavna meta američkih sankcija, brzo je odbacio značaj kaznenih mera.

"Nijedna odluka koja se donese u nekoj stranoj zemlji o meni ili našoj instituciji neće promeniti moj stav niti stav mog tima", napisao je Demir na Tviteru. "Sankcije neće moći da zaustave tursku odbrambenu industriju na bilo koji način."

Odgovor Ankare se, bar za sada, svodi samo na retoriku.

"Turska će preduzeti neophodne korake protiv ove mere, koja će negativno uticati na naše odnose i uzvratiće na odgovarajući način, kada proceni da je potrebno", saopštilo je tursko Ministarstvo spoljnih poslova u ponedeljak.

Ruski predsednik Vladimir Putin i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan na ceremoniji u Istanbulu povodom otvaranja gasovoda Turski tok, 8. januara 2020.
Ruski predsednik Vladimir Putin i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan na ceremoniji u Istanbulu povodom otvaranja gasovoda Turski tok, 8. januara 2020.

Turska, koja se graniči sa Sirijom, Iranom i Irakom, je ključni saveznik Vašingtona u regionu.

"Turska je regionalni igrač neizbežnog gepolitičkog značaja, posebno u današnjem kontekstu međunarodnih odnosa", podseća bivši visoki turski diplomata Ajdin Selcen, koji je služio u Vašingtonu.

SAD imaju važnu radarsku bazu blizu Irana, dok američka vojska već decenijama koristi tursku vazdušnu bazu Indžirlik - jednu od najvećih u regionu. Tursko članstvo u NATO takođe joj daje određene prednosti u odnosima sa SAD.

"Ne mislim da Turska treba da odmah objavi da će uložiti veto na prvu sledeću odluku NATO-a" - kaže Selcen koji sada radi kao analitičar. "Pa opet, sve članice su svesne činjenice da Turska ima punu moć veta, ukoliko to bude potrebno, i to je faktor koji uzimaju u razmatranje."

Drugi smatraju da Trampova odluka da uvede sankcije Turskoj neposredno pre odlaska s vlasti može da ide u prilog Ankari. Republikanci i demokrate u Kongresu mesecima pozivaju Trampa da primeni CAATSA zakon protiv Turske zbog kupovine ruskog sistema.

"Tramp je učinio uslugu svom drugaru Erdoganu", kaže analitičar Jesilada. "Time je Bajdenu zapravo dao manevarski prostor da pregovara sa (turskim predsednikom Redžepom Tajipom) Erdoganom. Da nije bilo Trampovog poteza, zakonski bi bio obavezan da uvede sankcije."

Ankara, prema izveštajima, već radi na jačanju odnosa sa novim američkim predsednikom. Angažovala je nove lobističke firme sa bliskim vezama sa budućom Bajdenovom administracijom i uputila je visoke stranačke zvaničnike u Vašington da bi koordinisali te inicijative.

"Neće to biti prvi put da Erdogan sarađuje sa nekim demokratskim predsednikom", kaže Ajdin. "Prioriteti Sjedinjenih Država da se povuče crta u odnosu i na Rusiju i Iran govore sami za sebe."

Zbog svog geografskog položaja, Turska je u mogućnosti da se suprotstavi i ruskim i iranskim regionalnim ambicijama. Sadašnje bliske veze Ankare sa Moskvom i Teheranom su glavni predmet spora sa njenim zapadnim saveznicima.

Diplomatsko preorijentisanje Turske i udaljavanje od Irane i Rusije, kao i ustupci u vezi sa S-400 su neki od najjačih Edroganovih aduta u budućim odnosima sa Bajdenom, veruju analitičari.

Iran i Rusija, koji žele da održavaju bliske odnose sa Turskom, brzo su osudili američke sankcije.

"To je još jedna manifestacija arogantnog stava prema međunarodnom pravu i upotreba nelegitimnih, unilateralnih nasilnih mera", ocenio je u utorak šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Sarajevu, tokom posete Bosni i Hercegovini.

"Američka zavisnost od sankcija i prezir prema međunarodnom pravu su ponovo jasno pokazani. Snažno osuđujemo nedavne američke sankcije Turskoj i stojimo uz njen narod i vladu", napisao je na Tviteru iranski ministar spoljnih poslova Džavad Zarif.

XS
SM
MD
LG