Linkovi

Jedna doza nudi zaštitu od Kovida 19, ali koliko dugo?


ARHIVA - Izraelci dobijaju vakcinu Fajzer/Bajonteka u centru za vakcinacije na parkingu tržnog centra u Givataimu, u Izraelu, 4. februara 2021. (Foto: AP)
ARHIVA - Izraelci dobijaju vakcinu Fajzer/Bajonteka u centru za vakcinacije na parkingu tržnog centra u Givataimu, u Izraelu, 4. februara 2021. (Foto: AP)

Da li je bolje pružiti delimičnu zaštitu od Kovida 19 većem broju ljudi, ili maksimalnu zaštitu manjem broju?

Dok se u delovima sveta raspoređuju ograničene zalihe vakcina, neki stručnjaci predlažu vlastima da ne slede preporučeni raspored vakcinacije. Umesto da daju dve doze u razmaku od tri do četiri nedelje, oni kažu da je bolje odložiti drugu dozu i, umesto toga, fokusirati se na to da što više ljudi dobije prvu dozu, što je pre moguće.

Pošto je pandemija i dalje van kontrole, kažu da je izvesna zaštita bolja od - nikakve. A novi podaci pokazuju da su vakcine prilično delotvorne i posle jedne doze.

Mnogim stručnjacima se, međutim, ne dopada ta ideja. I dalje ostaju pitanja o tome koliko dugo traje zaštita posle prve doze i da li je jedna doza dovoljna da zaštiti od novih sojeva.

Eksperti se slažu da svako treba da dobije drugu dozu kako bi dobio najviši nivo dugotrajnije zaštite. Međutim - pitanje je koliko brzo nakon prve doze? Što duže može da se čeka između prve i druge doze, više ljudi potencijalno može da primi svoju prvu dozu.

​Obećavajući podaci o prvoj dozi

Neki novi podaci pokazuju da prva doza vakcine pruža prilično dobru zaštitu. Britanska vlada u ponedeljak je objavila podatke koji pokazuju da je vakcina Fajzera i Bajonteka 72% efikasna protiv infekcija nakon jedne doze. Smanjuje rizik od smrti i hospitalizacije za 75 procenata. Kod starijih od 80 godina, vakcina je rizik smrti smanjila za više od 50%.

Nekoliko dana ranije, izraelska studija objavljena prošlog četvrtka pokazala je slične rezultate kod vakcine Fajzer-Bajontek.

To je dobrodošla vest za britansku vladu, koja je odlučila da odloži drugu dozu za do 12 nedelja, kada su slučajevi Kovida-19 porasli krajem prošle godine zbog nove, visoko zarazne varijante virusa.

Britanski premijer Boris Džonson razgovara sa ženom koja čeka da primi vakcinu Oksfordskog univerziteta i Astra Zeneke, tokom posete centru za vakcinaciju u južnom Velsu, 17. februara 2021.
Britanski premijer Boris Džonson razgovara sa ženom koja čeka da primi vakcinu Oksfordskog univerziteta i Astra Zeneke, tokom posete centru za vakcinaciju u južnom Velsu, 17. februara 2021.

"Davanje prvih doza vakcine što je većem broju ljudi moguće na prioritetnoj listi zaštitiće najveći broj ugroženih ljudi u najkraćem mogućem periodu", saopštili su glavni britanski zdravstveni zvaničnici kada su, 30. decembra, objavili tu politiku.

Britansko Društvo za imunologiju podržalo je vladinu odluku, navodeći da duži razmak između dve doze neće učiniti drugu dozu manje efikasnom.

Koliko traje zaštita?

Jedno veliko pitanje, međutim, je - koliko dugo traje zaštita koju pruža jedna doza?

"Iako podaci o jednoj dozi zaista deluju interesantno, jedna stvar je što ne znamo koliko je trajna", izjavio je američki glavni stručnjak za infektivne bolesti, doktor Entoni Fauči, na brifingu u petak.

Budući da je virus tako nov, a vakcine čak novije, naučnici jednostavno nemaju dovoljno dokaza na osnovu kojih mogu da izvode zaključke. Međutim, neki istraživači kažu da znaju dovoljno, na osnovu onoga što su naučili od drugih vakcina.

"Kada dobijete dobru zaštitu, one ne nestane iznenada. Postepeno slabi tokom vremena", kaže Danuta Skovronski, epidemiolog i stgručnjak za grip i respiratorne bolesti u Centru za kontrolu bolesti Britanske Kolumbije.

"Imate vremena da donesete odluke o drugoj dozi, ali nemate vremena za dugo premišljanje o davanju prve doze vakcine dok toliko ljudi umire", dodaje ona.

Druga doza vakcine, međutim, ne samo da generiše dugotrajniji imunološki odgovor, već pojačava i snagu tog odgovora. To je posebno važno imajući u vidu nove sojeve koji cirkulišu.

Sve sadašnje vakcine su manje efikasne protiv tih sojeva, ali i dalje, po svemu sudeći, mogu da spreče najteže slučajeve Kovida 19, hospitalizacije i smrtne slučajeve.

"Želite da imate dovoljan odgovor organizma na virus da, čak i ako je on umanjen, ne bude toliko umanjen da izlazi iz domena zaštite", kaže Fauči.

Naučnici, ipak, ne znaju koliki je taj nivo. Takođe je moguće da ljudi koji dobiju nekompletnu zaštitu mogu da doprinesu nastanku otpornijih sojeva virusa koji će podriti efikasnost vakcina. Međutim, kako neki primećuju, virus mutira što se više širi, i čak i delimična zaštita će usporiti to širenje.

Sojevi koji su se pojavili su se "već pojavili pre nego što je uopšte bilo vakcina", podseća epidemiolog sa Univerziteta Harvard Vilijam Henidž.

Biolozi koji proučavaju evoluciju virusa su "u principu relativno opušteni" kada je reč o pretnji da ljudi koji nisu dobili drugu dozu vakcine doprinesu novim mutacijama virusa, kaže Henidž.

"Ne mislim da postoji bilo koji konkretan razlog da se misli da će odlaganje druge doze dovesti do novih sojeva otpornih na vakcine", zaključuje Henidž.

XS
SM
MD
LG