Linkovi

Nakon sastanka Bajden-Ši prvo napredak po lakim temama, Tajvan i geopolitika kasnije


Fitografija kineskog predsednika Ši Đinpinga tokom virutelnog sastanka sa predsednikom SAD Džoom Bajdenom, na naslovnoj strani novina, na kiosku u Pekingu, Kina, 17. novembra 2021.
Fitografija kineskog predsednika Ši Đinpinga tokom virutelnog sastanka sa predsednikom SAD Džoom Bajdenom, na naslovnoj strani novina, na kiosku u Pekingu, Kina, 17. novembra 2021.

Analitičari smatraju da će Kina i Sjedinjene Države iskoristiti redak sastanak svojih lidera ranije ove sedmice kako bi radili na pitanjima klime i razmene novinara, ali i da će odložiti teža pitanja kao što je vojno osnaživanje u Aziji i na Pacifiku dok se odnosi ne poboljšaju.

Američki predsednik Džo Bajden sastao se u ponedeljak sa kineskim kolegom Ši Đinpingom na video konferenciji. Ši je branio suverenitet Kine i predlagao saradnju, dok je Bajden apelovao na smanjivanje rizika od sukoba i pozivao Šija na poštovanje ljudskih prava i govorio o sudbini Tajvana.

"Mislim samo da to otvara atmosferu za saradnju u lakšim oblastima, ali ne i na izgradnji čvrstoj bezbednosti", rekao je Karl Tajer, emeritus profesor specijalizovan za Aziju na Univerzitetu Novog Južnog Velsa u Australiji. Dve zemlje su rivali još od Hladnog rata, a njihove akcije podstiču ili izazivaju druge vlade iz Azije širom Amerike, kazao je on.

Američka vlada vidi Kinu kao strateškog konkurenta, jer Peking nastoji da poveća svoj vojni i ekonomski uticaj daleko od obale. Dve strane su se sukobile oko trgovine – sa 550 milijardi dolara robe koja je sada podložna višim carinama nego 2018. – i tehnoloških tajni, kao i regionalnih vojnih žarišta. Obe sile su poslale ratne brodove u Tajvanski moreuz i Južno kinesko more.

Obe strane su se složile da ublaže izdavanje viza za novinare sa druge strane, ukidajući ograničenja koja su na snazi prošle godine.

Sledeći bi mogli da uslede sporazumi kinesko-američke radne grupe o trgovini i životnoj sredini, rekla je Jun Sun, kodirektorka programa za Istočnu Aziju u Stimson centru u Vašingtonu. Dve zemlje potpisale su zajedničku deklaraciju 10. novembra na svetskom samitu o klimi COP26 za preduzimanje mera za ograničavanje globalnog zagrevanja u narednoj deceniji.

Držeći liniju geopolitike

O osetljivijim pitanjima, Sjedinjene Države su postavile planove koji će verovatno uznemiriti Kinu, kažu analitičari.

Bajden će govoriti na virtuelnom svetskom samitu demokratije 9. i 10. decembra pred liderima iz 100 zemalja. Događaj ima za cilj promovisanje demokratije nad autoritarnom vladavinom, što je potencijalni udar na Kinu.

U Aziji, Vašington ove nedelje unapređuje indo-pacifičku ekonomsku strategiju posetama američke sekretarke za trgovinu Đine Rajmondo Japanu, Maleziji i Singapuru. Veb-sajt kineskih državnih novina Global Tajms kritikovao je strategiju kao 10 godina staru i da bez "ekonomskih stubova".

U vojnom domenu, Sjedinjene Države su završile prvu vežbu protivpodmorničkog dejstva u Južnom kineskom moru zajedno s Japanom i održale su pregovore sa Filipinima na tom istom plovnom putu, gde Peking ima vojnu prednost u odnosu na pet suparničkih kandidata u nadmetanju za pomorski suverenitet, uključujući i Filipine.

Bajden bi mogao da najavi diplomatski bojkot Zimskih olimpijskih igara zakazanih za Peking sledeće godine, dodao je Sun, pozivajući se na stav Vašington posta od 16. novembra.

Tajvan, pak, je ključna tačka za bolje slaganje dve sile, rekao je Tajer.

Kina tvrdi da ima suverenitet nad Tajvanom i zapretila je da će ga zauzeti silom, ako bude potrebno.

Anketa Nacionalnog univerziteta Čengči pokazala je da je većina Tajvanaca – koji su sobom sami vladali nakon kineskog građanskog rata 1940-ih – radije zadržali status kvo od sredine 1990-ih. U saopštenju Bele kuće posle sastanka citira se Bajden koji je rekao da se "Sjedinjene Države snažno protive jednostranim naporima da se promeni status kvo ili potkopa mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza".

I Kina i Sjedinjene Države pokazale su vojnu silu u blizini ostrva.

"Reći ću da je ovo vreme kada smo fokusirani... na jačanje osnovnih snaga Amerike – našeg naroda, naše ekonomije, naše nacionalne odbrane, naše demokratije – da bismo se suočili sa strateškom konkurencijom, Kinom i Rusijom, koja će oblikovati našu budućnost", navela je u saopštenju od utorka zamenica pomoćnika sekretara Mira Resnik iz Biroa za političko-vojna pitanja američkog Stejt departmenta.

Novi samiti?

Sastanci na najvišem nivou, kao što je događaj Bajden-Si ove nedelje, verovatno neće postati tradicija, rekla je Sun. Kina je odložila poslednji izveštaj besna zbog uloge SAD oko Tajvana, rekla je ona.

"Osećam da je ovaj samit napravljen samo kako bi se popunila praznina, verovatno da bi se naši lideri samo sastali i predstavili to kao znak stabilizacije bilateralnih odnosa“, rekla je ona. "Ali ne mislim da bi američka strana želela da to zadrži kao redovan mehanizam i mislim da Kinezi sigurno ne bi želeli da to zadrže kao redovannu stvar, jer šta ako stvari krenu loše?"

Radne grupe dogovorene na događaju Bajden-Sija nastaviće diskusiju koju su započeli lideri, ali malo je verovatno da će se razgovori na najvišem nivou dešavati češće, rekao je Oh Ej Sun, viši saradnik Singapurskog instituta za međunarodne poslove.

Peking i Vašington su verovatno gledali da umanje tenzije pre sastanka ove nedelje u vezi akcijama koje bi ljutile druge, rekao je Metju Gudmen, viši potpredsednik za ekonomiju u vašingtonskom tink-tenku Centar za strateške i međunarodne studije. Taj zamah bi trebalo da se zadrži i dalje, rekao je on.

"Očekujem da će nakon sastanka lidera verovatnoća neke vrste akcije bilo koje strane biti donekle smanjena, barem za sada", rekao je Gudman.

XS
SM
MD
LG