Linkovi

Dokumenti pronađeni u Bajdenovom uredu mogli bi zakomplikovati istragu o Trampu


Bivši predsjednik SAD Donald Tramp

Iako su broj dokumenata i okolnosti njihovog pronalaska u velikoj mjeri različiti, otkriće da su advokati predsjednika Džo Bajdena u njegovoj bivšoj kancelariji u Vašingtonu pronašli, kako iz Bijele kuće navode, „mali broj“ povjerljivih dokumenata, moglo bi donijeti poteškoće za istragu Ministarstva pravde o dokumentima koje je zadržao bivši predsjednik Donald Tramp.

Malo je vjerovatno da će ovakav razvoj događaja uticati na donošenje odluke Ministarstva pravde u vezi sa podizanjem optužnice protiv Trampa, ali bi mogao donijeti političke probleme pojačavajući skepticizam republikanaca u Kongresu i drugih koji su sumnjali da postoji osnov za krivično gonjenje bivšeg predsjednika. On je nove informacije već iskoristio u nadi da će neutralizirati vlastitu ranjivost, barem na sudu javnog mnijenja.

"Ne mislim da to uopšte utiče na Trampovu pravnu računicu, ali svakako će u narednom periodu uticati na politički narativ", kaže Džej Taun, američki državni tužilac u Sjevernom okrugu Alabame iz vremena Trampove administracije.

"U mjeri u kojoj se politički narativ uzima u obzir", dodao je, "to otežava podizanje optužnice protiv bivšeg predsjednika Trampa jer se odnosi na dokumente zaplijenjene u Mar-a-Lagu."

Istragu o strogo povjerljivim dokumentima pronađenim na Trampovom imanju na Floridi vodi specijalni tužilac, dok je Ministarstvo pravde za istragu o Bajdenu zadužilo federalnog tužioca iz Čikaga, imenovanog u vrijeme Trampovog predsjednikovanja. Sve ovo dešava se u trenutku kada su republikanci preuzeli Predstavnički dom i najavili da će se pozabaviti pritužbama o politiziranom sprovođenju zakona Ministarstva pravde.

Jedan od vodećih republikanaca u Obavještajnom odboru Predstavničkog doma, Majk Tarner, već je od direktora nacionalne obavještajne službe zatražio procjenu štete zbog pronađenih dokumenata.

Tramp je, aludirajući na FBI-evu zapljenu kutija s povjerljivim dokumentima u Mar-a-Lagu, na svojoj platformi za društvene medije upitao: “Kada će FBI pretresti mnoge domove Džoa Bajdena, možda čak i Bijelu kuću?“, kao i zašto Ministarstvo nije objavilo informacije o tome prije prošlogodišnjih novembarskih izbora.

Razlike između dva slučaja i neodgovorena pitanja

Postoje značajne razlike između dva slučaja, uključujući obim istrage. Pretraga Trampovog imanja bila je kulminacija višemjesečnih natezanja između vladinih zvaničnika i Trampovih predstavnika oko zadržavanja predsjedničkih spisa.

Nacionalna administracija za arhiv i dokumente pribavila je prošlog januara sa Floride 15 kutija dokumenata, a nakon otkrivanja povjerljivih dokumenata, o tome su obavijestili FBI. Ipak, Trampovi saradnici su se mjesecima opirali zahtjevima Arhiva da vrate sve dokumente, čak i nakon sudskog poziva i posjete Mar-a-Lagu.

Agenti FBI-a su se vratili u avgustu 2022. godine, sa nalogom za pretres koji je pokazao da istražuju kriminal o namjernom zadržavanju informacija o nacionalnoj obrani, kao i pokušaje ometanja federalne istrage. Kažu da su tom prilikom pronašli oko 300 dokumenata sa oznakom najvećeg stepena tajnosti, u prostoriji za skladištenje i u ladicama kancelarijskog stola.

Republikanci pokrenuli istragu Bajdenove porodice

Republikanska većina u Predstavničkom domu u srijedu je pokrenula dugo najavljivanu istragu predsjednika Džoa Bajdena i njegove porodice.

"Sada kada demokrate više nemaju jednopartijsku vladavinu u Vašingtonu, nastupaju nadzor i odgovornost", saopštio je kongresmen Džejms Komer, predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za nadzor vladinih agencija.

Odbor je poslao niz pisama u kojima se zahtijevaju informacije od Sekretarijata za finansije o finansijskim transakcijama članova Bajdenove porodice, koje su izdvojene kao sumnjive. Ti izvještaji su rutinski, a vlada automatski izdvaja veće finanijske transakcije, što samo po sebi nije dokaz da je počinjeno krivično djelo.

Republikanci su takođe zatražili svjedočenje bivših direktora Tvitera koji su odlučivali o tome kako će se na toj društvenoj mrežu postupati prema izvještaju dnevnika Njujork post iz oktobra 2020. godine o Hanteru Bajdenu, predsjednikovom mlađem sinu. Republikanci tvrde da su objave o toj priči potisnute iz političkih razloga.

Komer, republikanski kongresmen iz Kentakija, rekao je da postoje "zabrinjavajuća pitanja" u pogledu poslovnih transakcija Hantera Bajdena i predsjednikovog brata Džejmsa, koja zahtijevaju dublju istragu. Republikanski članovi Kongresa već godinu analiziraju poruke i finansijske transakcije pronađene tokom pretrage Hanterovog laptopa, a sada imaju pravo da šalju obavezujuće pozive na svjedočenje i sprovode agresivniju istragu.

Porezi i strane poslovne transakcije Hantera Bajdena su već pod federalnom istragom. Hanter nikada nije imao položaj u predsjedničkoj kampanji ili u Bijeloj kući, ali njegovo članstvo u odboru jedne ukrajinske energetske kompanije i pokušaji da sklopi poslovne ugovore u Kini već dugo pokreću pitanja o tome da li je za to koristio uticaj svog oca.

Džo Bajden rekao je da nije razgovarao sa svojim sinom o njegovim poslovima u inostranstvu i nema indikacija da je i američki predsjednik obuhvaćen istragom federalnih organa.

U ovom trenutku nije jasno da li će Tramp ili neko drugi biti optužen i kada će odluka o tome uopšte biti donesena. Bivši predsjednik suočava se s mogućom optužnicom u sklopu zasebne istrage u Atlanti, gdje je velika porota okončala posao istrage o pokušaju poništavanja izbornih rezultata u državi Džordžija.

U međuvremenu, Bijela kuća pokušava ukazati na razlike između slučaja Mar-a-Lago i pronalaska povjerljivih spisa u zaključanom ormaru bivšeg Bajdenovog instituta u Vašingtonu pod nazivom Centar Pen Bajden.

Predsjednikov savjetnik, Ričard Sauber, rekao je da su Bajdenovi lični advokati 2. novembra prošle godine pronašli "mali broj dokumenata s oznakama tajnosti" iz Administracije Baraka Obame i Bajdena, dok su pakovali spise u ormar, kako bi oslobodili prostor u Centru.

U saopštenju se navodi da je Bijela kuća već tog dana kontaktirala Arhiv, koji je dokumente preuzeo sljedećeg jutra, te da Arhiv prije toga nije morao slati zahtjeve za povrat dokumenata - što je očiti kontrast s načinom na koji je postupao Trampov tim.

Obraćajući se novinarima u utorak u Meksiko Sitiju, Bajden je naveo da je bio iznenađen kada je saznao za dokumente, dodajući da su njegovi advokati "učinili ono što su trebali" kada su to odmah javili Arhivu.

Obavijestili su me o tom otkriću i iznenadio sam se kada sam saznao da postoje vladini spisi koji su odneseni u tu kancelariju”, rekao je Bajden. "Ne znam šta je u dokumentima", dodao je, uz napomenu da su mu advokati sugerisali da se ne raspituje o tome.

Uprkos svemu tome, neodgovorena su ostala neka od ključnih pitanja, poput sadržaja i tačnog broja Bajdenovih dokumenata, načina na koji su prebačeni u Centar, razloga zbog kojeg su tamo ostavljeni, kao i pitanje o tome zbog čega su iz Administracije čekali gotovo dva mjeseca prije nego su o tome obavijestili javnost. Ministarstvo pravde se takođe nije oglašavalo.

Sretna okolnost za Trampa

Vijest o Bajdenovim dokumentima može se tumačiti kao sretna okolnost za Trampa, koji je tokom godina razvio reputaciju čovjeka koji uspješno izbjegava posljedice za problematične slučajeve. U vrijeme u kojem se o njemu vode istrage, a najavio je i novu predsjedničku kandidaturu, to bi mu kod dijela javnosti moglo donijeti svojevrsnu olakšicu.

To mu svakako daje temu o kojoj će govoriti. Nije da ga je potreba da nešto bude istinito ikada prije spriječila”, kaže Tim Miler, bivši republikanski strateg koji je postao Trampov kritičar.

Istrage o kršenju Zakona o špijunaži, poput one koju Ministarstvo pravde sprovodi o Trampu, obično zavise od toga da li je nečiji postupak bio hotimičan i namjeran, ili je bilo riječ o nemaru i slučajnosti.

Dejvid Laufman, bivši zvaničnik Ministarstva pravde, koji je nadzirao istragu o imejlovima Hilari Klinton, kaže da će upravo dokazivanje opravdane sumnje da je namjera postojala sada još više biti važno, radi povjerenja javnosti u optužnicu ukoliko do nje dođe, te da će eventualna optužnica morati biti podržana „količinom dokaza koja je toliko velika da ne ostavlja nikakvu sumnju da je krivično gonjenje neophodno“.

XS
SM
MD
LG