Linkovi

Godinu posle Flojdovog ubistva, Afroamerikanci i dalje suočeni sa traumom


Marš u Mineapolisu u Minesoti, u znak sećanja na Džordža Flojda (Foto: AFP)
Marš u Mineapolisu u Minesoti, u znak sećanja na Džordža Flojda (Foto: AFP)

Prošlo je godinu od kako je video snimak smrti Afroamerikanca Džordža Flojda tokom policijskog privođenja obišao svet i izazvao višemesečno nezadovoljstvo, proteste protiv rasne nepravde i zahteve da se okonča policijska brutalnost u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama.

Milioni ljudi, naročito oni u afroameričkim zajednicama, i dalje ne mogu da zaborave prizore belog, bivšeg policajca iz Mineapolisa Dereka Šovina koji duže od 9 minuta kolenom pritiska Flojdov vrat, dok Afroamerikanac leži na zemlji sa lisicama na rukama.

“To je za mene bilo bolno i traumatično", kaže za Glas Amerike Šila Holden iz Merilenda. Ona se priseća kako nije m ogla da veruje dok je u maju 2020. godine na društvenim mrežama gledala Flojdove poslednje trenutke i slušala ga kako više puta govori Šovinu: "Ne mogu da dišem".

"Nikada nisam videla kako jedna osoba oduzima život drugoj", kaže Šila, Afroamerikanka i majka dvoje dece.

Tokom tronedeljnog suđenja, koje su nacionalne televizije prenosile uživo, taj snimak postao je ključni dokaz u krivičnom gonjenju bivšeg policajca koji je prošlog meseca proglašen krivim za ubistvo drugog stepena i ubistvo iz nehata. Video je telefonom snimila 17-godišnja Darnela Frejzer.

ARHIVA - Snimak Dereka Šovina kako kolenom pritiska Flojdov vrat
ARHIVA - Snimak Dereka Šovina kako kolenom pritiska Flojdov vrat

Tokom suđenja, Frejzer je posvedočila kako je i dalje proganja ono što se dogodilo. "Kada vidim Džordža Flojda, vidim svog oca, braću, zato što su crnci. To bi mogao da bude neko od njih".

Bilo je srceparajuće videti taj video toliko puta tokom prošle godine", kaže Brus Brendon, penzionisani vozač autobusa iz američke prestonice Vašington. Brendon ističe da njegova porodica nje mogla da sedi kući nakon što je videla snimak i da se prošle godine pridružila protestima organizacije "Životi crnaca su važni".

"Naša porodica je propatila mnogo zbog stresa, ali nam je učešće u demonstracijama za rasnu pravdu omogućilo da izrazimo bes zbog obima policijske brutalnosti protiv Afroamerikanaca", poručuje Brendon.

Američki predsednik Džo Bajden rekao je da je presuda Šovinu "korak napred", dok je istovremeno prepoznao sa kakvom nepravdom je suočena afroamerička zajednica.

“To je bilo ubistvo u sred dana, a ceo svet je mogao da vidi sistemski rasizam koji je mrlja na duši naše nacije. To je bilo koleno na vratu pravde za crnce. Bol i iscrpljenost s kojim se crnci i Amerikanci braon boje kože suočavaju svakodnevno", naglasio je Bajden.

Potraga za odgovorima

Snimak smrri Džordža Flojda ponovo je otvorio bolne rane za crnačke porodice koje su takođe izgubile svoje voljene nakon smrtonosnih okršaja sa policijom.

"Svaki put kada se dogodi još jedno ubistvo, to je trauma", kaže Alisa Findli, čiji je 26-godišnji brat Botam Džin ubijen u svom stanu 2018. godine, nakon što je bela policajka iz Dalasa, koja nije bila na dužnosti, navodno greškom ušla u njegov stan, misleći da je Džin provalnik.

Mlađi brat Botama Džina grli bivšu policajku iz Dalasa Amber Gajger nakon što joj je izrečena desetogodišnja kazna zatvora
Mlađi brat Botama Džina grli bivšu policajku iz Dalasa Amber Gajger nakon što joj je izrečena desetogodišnja kazna zatvora

Porota je proglasila Amber Gajger krivom za ubistvo, a sudija joj je odredio desetogodišnju zatvorsku kaznu. Smrtonosni incident snimljen je na policijskoj kameri.

"Nakon što sam videla šta se dogodilo Botamu i Džordžu Flojdu, to je ponovo bilo traumatično", rekla je Findli za agenciju Rojters.

Pojedini veruju da se bol, podstaknut snimcima policijske brutalnosti, još više pogoršava kada se od Afroamerikanaca stalno traži da govore o svojim osećanjima posle incidenta, uključujući i u medijima.

"To može da pogorša traumu, zato što i dalje proživljavate te snimke", kaže Meri Frensis Vinters koja u svojoj knjizi "Umor crnaca: kako rasizam urušava um, telo i duh (Black Fatigue: How Racism Erodes the Mind, Body, and Spirit) ističe da rasizam izaziva krizu javnog zdravlja.

"Crnci se suočavaju sa mikroagresijom, a zatim se to pogoršava zbog svih stvari koje se dešavaju u spoljašnjosti. To dovodi do psiholoških i fizičkih oboljenja", kaže Vinters za Glas Amerike.

Trauma i generacijske posledice

Istraživači američke Nacionalne akademije nauka utvrdili su da nasilni činovi, koji imaju veliki publicitet i za koje se smatra da su usmereni protiv crnaca, mogu da naškode mentalnom zdravlju posmatrača, naročito Afroamerikanaca.

Prema rezultatima istraživanja, crnci su prijavili više slučajeva mentalnih problema nego belci u nedeljama posle nasilja protiv Flojda ili Džina ili kada je interesovanje nacije za te incidente bilo pojačano. Lideri u afroameričkoj zajednici priznaju da je godinu nakon Flojdovog ubistva i dalje prisutan duboko ukorenjeni bes.

ARHIVA - Memorijal za Džordža Flojda u Mineapolisu
ARHIVA - Memorijal za Džordža Flojda u Mineapolisu

“Mislim da svi crnci pate od post-traumatskog stresnog poremećaja. Proživljavati ono što se dogodilo u tom snimku je kao visoko tehnološki linč", rekao je u intervjuu za kablovsku mrežu CNN sveštenik Džamal Brajant iz Atlante.

Klinički psiholog Džoj Degrej smatra da posledice viševekovne traume dodatno pogoršava savremena društvena nepravda. Ona ističe da "toksična stresna trauma" koju doživljavaju roditelji može da utiče na psihu, ponašanje i čak DNK njihove dece i potomaka tokom više generacija.

"Strah mutira u razne stvari", rekla je Degrej na nedavnom forumu o svom istraživanju.

Pojedini eksperti traže da se zajednica usredsredi na poboljšanje mentalnog zdravlja Afroamerikanaca širom nacije, navodeći da bi prvo trebalo priznati da ljudi ne mogu jednostavno da prevaziđu duboko ukorenjenu kolektivnu traumu

"Moramo da se suprotstavimo toj ideji da je dovoljno samo da budemo izdržljivi. Moramo da počnemo da menjamo sistem, ali i da nam u sred svega ovoga prioritet bude naše zdravlje, zaključuje Vinters.

XS
SM
MD
LG