Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je u petak prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun, dan nakon što je donio Ukaz o raspuštanju Skupštine Crne Gore.
Đukanović je na konferenciji za novinare kazao da se sve vrijeme “istrajno držao Ustava”.
Đukanović je podsjetio da je 20. avgusta vladi izglasano nepovjerenje, te da je od tog datuma tekao rok da se do 19. septembra predloži mandatar. On navodi da se za to “nisu stekli uslovi”.
“Neki se nisu odazvali pozivu na konsultacije predsjednika niti su pravovremeno podnijeli najavljeni 41 potpis poslanika kojim bi bezrezervno podržali konkretnog kandidata. Zbog toga sam danas, jednako kao i tada, ubijeđen da je u najboljem interesu građana Crne Gore bilo skraćenje mandata aktuelnom poslaničkom sastavu i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora”, kazao je Đukanović.
Đukanović je, takođe, kazao da je “promjenjiva većina pribjegla neustavnom djelovanju i donijela izmjene Zakona o predsjedniku”, i podsjetio da je taj zakon vratio na ponovno odlučivanje, ali da je, kako je kazao, “uprkos upozorenjima, kontroverzni zakon ponovo usvojen”.
“Ukazom sam proglasio zakon koji je stupio na snagu i proizvodi pravna dejstva. Poznato je kako se okončao pokušaj formiranja Lekićeve vlade, čime je na eksplicitan način potvrđeno da parlamentarne većine za formiranje vlade, niti je bilo niti je ima na današnji dan. Na taj način stvorio se jasan osnov, stekli su se neophodni pravni uslovi da saglasno Ustavu, član 92 donesem Ukaz o raspuštanju parlamenta. Primjenjujući član 92 stav 5, Ustava donio sam odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora koji će se održati 11. juna ove godine", saopštio je Đukanović.
On je kazao da je “Crna Gora potpuno paralisana na evropskom putu i da je tu političku i institucionalnu agoniju treba što prije prekinuti”.
Odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa odlukom o raspuštanju Skupštine, Đukanović je kazao da se “pozvao na Ustav i vrlo jasnu normu, a ne na Zakon o predsjedniku”.
"Da li sam se pozvao na Zakon o predsjedniku, za koji sam kazao da je neustavan i da me ne obavezuje? Taj zakon je dio pravnog sistema, i biće dok ga Ustavni sud ne isključi, a isključiće ga. Ozbiljan odnos me navodi na ovaj rezon, taj zakon je, u ovom trenutku, dio pravnog sistema, šta god ja o njemu mislio. Oni koji su ga kreirali stvorili su neka neustavna alternativna rješenja želeći da na taj način zaobiđu poziciju predsjednika Crne Gore. Na današnji dan taj zakon je važeći. Bez ikakvog poziva na taj zakon, s pozivom na Ustav, da mandatar koji je dobio mandat za 90 dana ne sastavi vladu, predsjednik države ima pravo da ukazom raspusti parlament. To je potpuno pravno razumljivo i čisto tumačenje, nisam pribjegao nepromišljenom ili vođen bilo kakvom političkom interesu nakon detaljnog sagledavanja sa timom pravnika. U ukazu se zakon ne pominje, pozvao sam se direktno na član 92 Ustava", objasnio je Đukanović.
Abazović: Odluka Đukanovića neustavana, pitanje skraćenja mandata poslanici da uzmu u svoje ruke
Premijer Crne Gore Dritan Abazović kazao je da “odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspusti parlament i raspiše vanredne parlamentarne izbore za 11. jun nije u skladu sa ustavnim poretkom” i pozvao poslanike da “pitanje skraćenja mandata uzmu u svoje ruke”.
Abazović je takođe kazao da se Đukanović nije pozivao na Zakon o predsjedniku čime, kako kaže, “ulazi u pravni nonsens”.
“Đukanović se u svom Ukazu ne poziva na Zakon o predsjedniku niti navodi po kojem članu je raspuštio državni parlament, navodi član Ustava ali u 3. stavu, time, čini mi se, ulazi u pravni nonsense, zato što to što je ukaz mora da proistekne iz neke odluke. On Ukazom proglašava i zakone, ali zakone koje je prehodno usvojila Skupština”, navodi Abazović.
Abazović smatra da bi Đukanović “da je mogao na ovaj način da raspusti Skupštinu valjda bi je raspustio 20. avgusta 2022. Ili 10, septembra 2022.”
“Da je mogao prostim ukazom to da uradi valjda ne bi čekao 16. mart 2023. Ja lično mislim da to što je uradio nije u skladu sa ustavnim poretkom. Moj je apel i Ustavnom sudu da se probudi. Pošto smo govorili da Zakon o predsjedniku možda ima neke manjkavosti, bila je velika dilema. Nismo imali Ustavni sud koji može da kaže da li je nešto u skladu sa Ustavom. Evo, sada imamo Ustavni sud koji se ne izjašnjava. Prosto da čovjek ne povjeruje”, kazao je Abazović.
Parlamentarna većina traži da Ustavni sud obustavi odluku o raspuštanju skupštine
Poslanici parlamentarne većine tražili su od Ustavnog suda da suspenduje odluku o raspuštanju skupštine, sapšteno je iz kabineta predsjednice Skupštine Crne Gore Danijele Đurović.
Poslanici parlamentarne većine predali su “predlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zahtjev da Ustavni sud Crne Gore naredi da se obustavi izvršenje svih pojedinačnih akata ili radnji po osnovu pomenutog Ukaza do donošenja konačne odluke Ustavnog suda”, navedeno je u njihovom saopštenju.
Oni, kako navode u saopštenju, smatraju da je “poslije izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore 19. avgusta 2022., predsjednik saglasno Ustavu Crne Gore bio obavezan da predloži novog mandatara, što on nije učinio do današnjeg dana”.
“Da bi odluka predsjednika Crne Gore da donese Ukaz o raspuštanju Skupštine bila potpuno usklađena sa Ustavom Crne Gore, neophodno je bilo da isti taj predsjednik predloži mandatara za sastav nove", navodi se u saopštenju.
Šta je prethodilo odluci o raspuštanju skupštine?
Ukaz o raspuštanju skupštine, Đukanović je donio nekoliko sati prije isteka roka od 90 dana u kojem Miodrag Lekić, koji je za mandatara predložen na osnovu kontroverznih izmjena Zakona o predsjedniku, nije uspio da obezbijedi potrebnu podršku 41 od 81 poslanika za sastavljanje Vlade, jer je izostala podrška Abazovićeve Ujedinjene reformske akcije (URA).
Aktuelnoj Vladi Dritana Abazovića izglasano je nepovjerenje prije sedam mjeseci, nakon čega je parlamentarna većina formirana nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020.predložila Lekića za mandatara.
Đukanović je u septembru odbio da povjeri mandat za sastav nove vlade Lekiću, a svoju odluku obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.
Nakon što je Đukanović odbio da povjeri mandat Lekiću, Demokratski front predložio je izmjene Zakona o predsjedniku kojim Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade.
Izmjene tog zakona Skupština Crne Gore usvojila je 1.novemra, ali je Đukanović tada odbio da ih potpiše uz obrazloženje da nijesu u skladu sa Ustavom.
Taj zakon crnogorski parlament ponovo je, međutim, usvojio 12. decembra, nakon čega ga je Đukanović, shodno svojoj ustavnoj obavezi, potpisao - ali je ponovio da ostaje pri ranijoj ocjeni da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, ali da ga potpisuje jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja. Zakon su kritikovale i Sjedinjene Države i Evropska unija.
U Crnoj Gori poslednji parlamentarni izbori održani su 30. avgusta 2020. godine, kada je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
