Linkovi

Darmanović: Ostavka Haradinaja mogla bi Vučiću i Tačiju dati više prostora za pregovore


"Ostavka Haradinaja može uticati na nove scenarije briselskog dijaloga"
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:56 0:00

"Ostavka Haradnija može uticati na nove scenarije briselskog dijaloga"

“Ostavka Ramuša Haradinja sa funkcije premijera kosovske Vlade mogla bi dvojici glavnih pregovarača u dijalogu Beograda i Prištine, predsednicima Kosova i Srbije Hašimu Tačiju i Aleksandru Vučiću, da omogući više prostora za pregovore”, izjavio je u intervjuu Glasu Amerike Srđan Darmanović ministar spoljnih poslova Crne Gore.

Darmanović, međutim ukazuje, da će naredni potezi u vezi sa time zavisiti od odnosa snaga u Skupštini Kosova, kao i među glavnim političarima na Kosovu.

“Svakako da je Ramuš Haradinaj bio prominentni učesnik u rješavanju kosovsko-srpskih problema i odnosa i imao je pri tome svoje stavove. Koji su različito shvatani i tumačeni: neko ih je shvatao kao prepreku a neko kao principijelnost”, smatra Darmanović.

Crnogorski ministar smatra da Haradinajevo odsustvo – u zavisnosti kako će ići proces pred Specijalnim sudom može da utiče na razne nove scenarije.

“To je zapravo stvar njihovih unutrašnjih odnosa i politike. Sve zavisi od toga ko će formirati vladu Kosova. I da li će na vlasti ostati njegova partija – odnosno da li će koalicija koju je predvodio, dominirati političkim procesom ili ne. Mnoga su pitanja pred nama i ne treba žuriti sa zaključcima”, kaže Darmanović.

Glas Amerike: Učestvovali ste ovde u Vašingtonu na skupu posvećenom verskim slobodama. U Crnoj Gori se trenutno vodi polemika između vlasti i Srpske pravoslavne crkve….. Šta je suština spora dve strane?

Darmanović: Radi se o donošenju novog Zakona o vjerskim slobodama koji konačno menja rešenja iz sedamdesetih godina prošlog vijeka i socijalističkog perioda. Zakon je naišao na prihvatanje svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori osim Srpske pravoslavne crkve. Oni naročito potenciraju pitanje imovine. Međutim, nacrt toga zakona naišao je na pozitivno mišljenje Venecijanske komisije uz određenje prijedloge. Moram da kažem, jer sam i sam član tog tijela, da Venecijanska komisija nikada ne bi prihvatila zakonski tekst koji bi bio u suprotnosti sa evropskim standardima. Ili pak koji bi mogao biti oboren pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ozbiljni ljudi su se time bavili. I mislim da nema opasnosti koje potencira Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Mislim

"Mislim da je nešto drugo posrijedi – da se SPC plaši gubitka nekih monopola u nekim stvarima. Nikakvog bezakonja i otimanja imovine neće biti i to garantuju odredbe zakona."

da je nešto drugo posrijedi – da se SPC plaši gubitka nekih monopola u nekim stvarima. Nikakvog bezakonja i otimanja imovine neće biti i to garantuju odredbe zakona. Radi se o tome da će država odrediti koja će kulturna dobra Crne Gore doći pod državnu imovinu. Ali će korišćenje ostati isto. Postoji interesantan dokument o hramu Svetog Save u Beogradu. Korisnik je Srpska pravoslavna crkva a vlasnik država. U Crnoj Gori se ništa drugačije neće desiti sem takvog modela koji je uobičajen.

Glas Amerike: Kako međutim ovo utiče na odnose Srbije i Crne Gore i kako će uticati?

Darmanović: Na naše odnose neće posebno uticati – sem ukoliko ne bude dodatnih problema između SPC i crnogorske države.

Glas Amerike: Da li se to pitanje politizuje?

Darmanović: Srpska pravoslavna crkva je prije svega politički činilac u Crnoj Gori pa onda vjerski. Ali mislim da I crkveni velikodostojnici shvataju da neće biti onoga o čemu oni govore. Da je to prilično isforsirano. Da će se dijalog vratiti u neke racionalnije okvire.

Glas Amerike: Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava pokazuje da je opala podrška građana članstvu u EU, kao i nizak nivo poverenja u Skupštinu, Vladu i predsednika države? Sa druge strane cifre ukazuju na visoko poverenje građana u vojsku i Srpsku pravoslavnu crkvu? Imate li utisak da vlast gubi popularnost i zbog čega je to tako?

Darmanović: Istraživanja javnog mnjenja se vrše često. I ti usponi i padovi su tipični. Zavisi od perioda u kom se istraživanja vrše. Pitanje je kakvi će se trendovi zadržati. Padova i uspona je za sve institucije uvijek bilo. Istina vojska I SPC su uvijek držali visok nivo povjerenja u narodu. Ovdje je mnogo važnije to,

"Postoji jedan zastoj u 2019. godini i mislim da je ovakva reakcija građana očekivana. Isto kao što će biti očekivana u prilog proširenju ukoliko se ovaj trend promjeni."

što ste vi nazvali, opadanje povjerenja u Evropsku uniju… Ali i ono može biti konjukturno – vrlo brzo se može vratiti. Možda je neuspjeh u politici proširenja u 2019. godini, zatim neki stavovi koji se mogu čuti od najviših predstavnika Evropske unije (čelnika država EU o tome da će proširenje biti odloženo do reforme Unije) otvaraju pitanje ne samo među polittičarima, nego i građanima na Zapadnom Balkanu o čemu se tu zapravo radi. Nakon svega što je urađeno između Grčke i Severne Makedonije ona još nije dobila poziv. Crna Gora nije otvorila poslednje poglavlje iako se radi o stvari koja je više tehničke prirode… Srbija je otvorila samo jedno. Postoji jedan zastoj u 2019. godini i mislim da je ovakva reakcija građana očekivana. Isto kao što će biti očekivana u prilog proširenju ukoliko se ovaj trend promjeni.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG