Linkovi

Bajden na COP27: Klimatska kriza egzistencijalna pretnja planeti, SAD će ispuniti svoj deo


Predsednik Džo Bajden drži govor na klimatskom samitu COP27, u Šarm el Šeiku, u Egiptu, 11. novembra 2022. (Foto: Reuters/Mohamed Abd El Ghany)
Predsednik Džo Bajden drži govor na klimatskom samitu COP27, u Šarm el Šeiku, u Egiptu, 11. novembra 2022. (Foto: Reuters/Mohamed Abd El Ghany)

Predsednik Džo Bajden poručio je da globalna klimatska kriza predstavlja egzistencijalnu pretnju planeti i obećao da će Sjedinjene Države ispuniti svoj deo u borbi protiv nje, obraćajući se u petak učesnicima 27. Konferencije o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija (COP27) u Egiptu.

"Klimatska kriza se odnosi na ljudsku bezbednost, ekonomsku bezbednost, bezbednost životne sredine, nacionalnu bezbednost i sam život planete," rekao je Bajden, pre nego što je izneo korake koje preduzimaju Sjedinjene Države, drugi najveći svetski emiter gasova staklene bašte.

"Mogu da kažem ovde kao predsednik Sjedinjenih Američkih Država i sa poverenjem da će SAD ispuniti naše ciljeve u pogledu smanjenja zagađenja do 2030. godine," rekao je on.

Cilj Bajdenovog govora bio je da podseti predstavnike zemalja okupljene u Šarm el Šeiku da održe u životu plan da se globalni prosečan porast temperature održi na ispod 1,5 stepeni Celzijusa, kako bi se sprečili najgori uticaji planetarnog zagrevanja. I pored niza kriza - od rata u Evropi, do razarajuće inflacije - koje odvraćaju međunarodnu pažnju.

U tom kontekstu, važnije je nego ikad pre da udvostručimo naše klimatske obaveze. Ruski rat samo pojačava potrebu da se svet prebaci sa zavisnosti od fosilnih goriva," rekao je.

Pred konferenciju, Bajdenova administracija je nastojala da naglasi domaći plan za oštro suzbijanje emisija metana iz američke naftne i gasne industrije, jednog od najmoćnijih gasova staklene bašte, u potezu koji je prkosio višemesečnom lobiranju proizvođača nafte.

Vašington i EU takođe planiraju da izdaju zajedničku deklaraciju u petak u kojoj se obavezuju na više poteza u vezi sa metanom u naftnoj industriji, nadovezujući se na međunarodni sporazum koji je pokrenut prošle godine i koji je potpisalo 119 zemalja o smanjenju zagađenja u celokupnoj ekonomiji za 30 odsto tokom ove decenije.

Skepticizam

Najave dolaze pod oblakom skepticizma da svetske vlade čine dovoljno da se izbore sa zagrevanjem. Izveštaj Ujedinjenih nacija objavljen prošle nedelje pokazao je da će globalno zagađenje da poraste za 10,6 odsto do 2030. u poređenju sa nivoima iz 2010. godine, iako razorne oluje, suše, požari i poplave već nanose milijarde dolara štete širom sveta.

Naučnici kažu da zagađenje mora da se smanji za 43 odsto do tog vremena kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa iznad temperatura pre početka industrijske ere - što je cilj postavljem Pariskim sporazumom iz 2015. godine i predstavlja prag iznad kojeg rizici klimatskih promena počinju da se otimaju kontroli . Mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Države i članice Evropske unije, takođe pozivaju na povećanje snabdevanja fosilnim gorivima u bliskoj budućnosti kako bi pomogle u snižavanju potrošačkih cena energije koje su naglo porasle od ruske invazije na Ukrajinu.

U međuvremenu, aktivisti za ljudska prava kritikovali su organizatore UN zbog održavanja COP27 u Egiptu, čija je vlada optužena za zloupotrebe od vojnog svrgavanja svog prvog demokratski izabranog predsednika 2013. godine.

Prethodno je na sastanku, predsednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi rekao američkom predsedniku Bajdenu da je Egipat pokrenuo nacionalnu strategiju za ljudska prava i da želi da se razvija u tom pogledu.

Međutim, neki delegati na konferenciji nisu zainteresovani za ono što su SAD uradile. Umesto toga, mnoge više ih zanima šta bogate zemlje mogu odmah da urade za zemlje koje su pogođene ekološkim katastrofama.

Na primer, Pakistan želi hitnu kompenzaciju za klimatske poplave koje su ove godine pogodile zemlju i prouzrokovale štetu od desetine milijardi dolara.

"Distopija je već došla na naš prag," rekla je za Rojters Šeri Reman, pakistanska ministarka za klimu.

U 2015. godini, 196 zemalja potpisalo je Pariski sporazum, pravno obavezujući ugovor koji je, između ostalog, obavezao bogate nacije da obezbede 100 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju da se izbore sa gubicima i štetom od klimatskih promena. Praćenje doprinosa Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokazuje da zemlje nisu ispunile taj cilj.

Borci za zaštitu životne sredine kažu da bogate zemlje moraju da se usmere na ispunjavanje obećanja od 100 milijardi dolara za pokrivanje gubitaka i štete od klimatskih promena.

Predsednik Bajden posle COP27 u Egiptu, putuje na nekoliko međunarodnih samita u istočnoj Aziji.

XS
SM
MD
LG