Linkovi

Varhelji: EU traži rješenja za održivost javnog duga Crne Gore


ARHIVA - Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji (Foto: Reuters/Olivier Hoslet/Pool)
ARHIVA - Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji (Foto: Reuters/Olivier Hoslet/Pool)

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji saopštio je u petak da Evropska unija (EU) traži rješenja da obezbijedi održivost crnogorskog javnog duga, nakon što je vicepremijer Dritan Abazović nedavno u Briselu zatražio pomoć EU u otplati duga za "kineski" autoput.

Varhelji je poručio da EU stoji uz Crnu Goru i podržava njen evropski put.

"Istražujemo opcije sa Vladom Crne Gore i našim partnerima kako bismo našli izvodljiva rješenja za investicione projekte države i obezbijedili održivost njenog javnog duga, kao i eliminisali rizike prošlih aranžmana, poštujući politiku i finansijska pravila EU", napisao je Varhelji na Tviteru.

Poruka evropskog komesara uslijedila je nakon što je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović zatražio od Brisela pomoć za otplatu kredita od 809 miliona eura za izgradnju prve dionice autoputa od Bara do granice sa Srbijom, koji je Crna Gora uzela kod kineske državne Eksim banke.

Govoreći pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta, Abazović je istakao da je Crnoj Gori dug prema Kini “veliki problem”, prenijeli su ranije mediji u Podgorici.

“Molimo vas da nam pomognete da vratimo taj novac, da taj zajam zamijenimo za zajam kod neke evropske banke, sklopimo saradnju sa nekom evropskom finansijskom institucijom i prekinemo kineski uticaj”, rekao je prošlog mjeseca Abazović u Briselu.

Ranije ove nedjelje, portparolka Evropske komisije Ana Pisonero potvrdila je da je EK od Vlade Crne Gore dobila zahtjev za pomoć institucija EU u rješavanju problema “kineskog” duga.

“Primili smo pismo (Crne Gore), i pripremamo odgovor”, navela je Pisonero u izjavi za Radio Slobodna Evropa, koji navodi da Podgorica od Brisela traži podršku u diversifikaciji kineskog duga i završetka ostalih dionica na autoputu.

Crnogorski zahtjev komentarisao je i portparol EU Peter Stano, koji je priznao da kod institucija Unije postoji zabrinutost zbog socio-ekonomskih efekata koje neka kineska ulaganja mogu imati u Crnoj Gori, upozoravajući da postoji rizik od makroekonomskih disbalansa i zavisnosti od duga.

Stano je, međutim, istakao da Evropska unija “ne vraća kredite koje zemlje uzimaju od trećih strana”.

Prva, najzahtjevnija i najskuplja, dionica autoputa Bar - Boljare, duga 41 kilometar, koja spaja Podgoricu i Mateševo kod Kolašina, trebala je biti otvorena sredinom 2019, ali je kašnjenje donijelo novi aneks ugovora sa rokom u septembru 2020, koji je takođe probijen.

Vlada je saopštila da je cijena izgradnje prve dionice autoputa naknadno povećana za oko 90 miliona eura za komunalnu infrastrukturu i pristupne puteve, uključujući i inicijalno “zaboravljenu” petlju na startu dionice u Podgorici, vrijednu 30 miliona eura.

Ukupan javni dug Crne Gore 31. decembra 2020. godine iznosio je 4 milijarde 408 miliona i 950 hiljada eura, odnosno 105,15 odsto preliminarnog BDP-a.

Krajem prošle godine, crnogorsko ministarstvo finansija emitovalo je državne obveznice na međunarodnom tržištu u vrijednosti pd 750 miliona eura, na period od sedam godina i kamatu od 2,8 odsto.

XS
SM
MD
LG