Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu nastavljen je i 2017. godine, ali sporijim tempom nego 2016. Najbrže u regionu su rasli Crna Gora i Kosovo, navodi se u posljednjem ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan, koji je predstavljen u Podgorici.
U zemljama Zapadnog Balkana je, kako navodi SB, u prvoj polovini ove godine otvoreno 230.000 radnih mjesta, što je porast od 3,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine i jednako je stanju prije izbijanja svjetske krize, 2008. godine.
Viši ekonomista Sanja Madžarević Šujster predstavljajući izvještaj SB, kazala je da je zapošljavanje dostiglo nivoe prije krize i siromaštvo je smanjeno.
"Zapošljavanje se vratilo na nivo prije krize, iako je nezaposlenost ostala visoka", kazala je Šujster. Navela je i da je pozitivna vijest da je, ove godine, više od polovine radnih mjesta bilo otvoreno u privatnom sektoru.
U SB prognoziraju da će regija zapadnog Balkana ove godine rasti po stopi od 2,6 odsto, a naredne 3,3 odsto. Najbrže su ove godine rasli Kosovo, Crna Gora i Albanija, dok je Srbija imala nešto sporiji rast.
“Zapošljavanje u većini zemalja, osim Bosne i Hercegovine, dostiglo je nivo prije krize, dok je evidentirano i smanjenje siromaštva”, navela je Madžarević-Šujster.
Izvještaj je pokazao i da je izvoz u regiji u porastu, ali da i dalje ostaje problem visokih spoljnih debalansa.
"Fiskalni deficiti su i dalje visoki, ali su ekonomski izgledi pozitivni sa određenim rizicima. Očekujemo da će se regija izdići iznad prosjeka životnog standarda u odnosu na prošlu godinu“, poručila je Madžarević-Šujster.
U svim zemljama regije je evidentiran prilično stabilan priliv stranih direktnih investicija, a regija je ponovo interesantna investicionom bankarstvu.
"Trebalo bi dodatno poboljšati strukturu stranih direktnih investicija, koja je i dalje visoko koncentrisana u sektorima poput finansijskog, nekretnina i bivših državnih preduzeća. Ono što nedostaje su greenfield investicije koje idu u proizvodne kapacitete“, kazala je Madžarević-Šujster.
Crna Gora je po nivou neto direktnih stranih investicija predvodnik u regiji. Crnogorska ekonomija će ove godine, prema projekcijama Svjetske banke, rasti po stopi od 4,2 odsto, ali se naredne očekuje usporavanje na 2,8 odsto, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije i dinamike realizacije radova i povlačenja sredstava za autoput.
"Crna Gora je mala zemlja i investicija poput autoputa je ogromna. Od dinamike radova zavisi stopa rasta. Na smanjenje rasta naredne godine uticaće i fiskalna konsolidacija“, smatra Madžarević-Šujster.
Fiskalni deficit je porastao u svim zemljama, osim u Srbiji, uz relativno visok nivo javnog duga, dok Crna Gora, BiH i Srbija imaju prosjek javne potrošnje iznad 40 odsto BDP-a.
Rizici po regiju su, prema riječima Madžarević-Šujster, manje povoljni uslovi kreditiranja koji se odnose na monetarno pooštravanje Evropske centralne banke, dok su mogućnosti snažniji rast Evrospke unije i povoljni uslovi likvidnosti.