Linkovi

Zemlje koje ulažu veto u Savetu bezbednosti mogle bi da budu pozvane na odgovornost


Sergej Kisalica, stalni predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim nacijama, govori tokom sednice Saveta bezvednosti UN, u sedišu UN u Njujorku, 28. februara 2022.
Sergej Kisalica, stalni predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim nacijama, govori tokom sednice Saveta bezvednosti UN, u sedišu UN u Njujorku, 28. februara 2022.

Skoro 40 zemalja planira da podnese nacrt rezolucije Generalnoj skupštini UN koja nastoji da pet zemalja sa pravom veta u Savetu bezbednosti pozove na odgovornost kada koriste to pravo.

Ako bude usvojena, rezolucija bi zahtevala da se Generalna skupština sastane kada jedna od pet stalnih članica Saveta bezbednosti — Britanija, Kina, Francuska, Rusija ili Sjedinjene Države — upotrebi svoj veto da blokira usvajanje rezolucije Saveta.

Lihtenštajn, koji predvodi taj potez, objavio je u utorak na svom Tviter nalogu da će kosponzori zvanično predstaviti tekst sledeće nedelje, nadajući se da će ga uskoro usvojiti Generalna skupština.

"Rezolucija je značajan korak za osnaživanje Generalne skupštine i jačanje multilateralizma", saopštio je Lihtenštajn.

Generalna skupština nedavno je odigrala važnu ulogu u sazivanju vanredne vanredne sednice i naglašavanju međunarodne izolaciju Rusije zbog njenog rata u Ukrajini.

U dva glasanja u Generalnoj skupštini, Moskva se našla osuđena zbog svoje invazije i takođe je pozvana da dozvoli humanitarnu pomoć Ukrajini. Oba glasanja su se desila nakon što je Rusija blokirala akciju u Savetu bezbednosti — jednu svojim vetom, a drugi put pretnjom da će ga upotrebiti.

U trećem glasanju prošle nedelje, skupština je preduzela izuzetno redak potez suspendovanja Rusije iz Saveta UN za ljudska prava.

U obraćanju Savetu bezbednosti pre nedelju dana, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski prekorio je 15 članica jer ne izvršavaju svoj mandat održavanja međunarodnog mira i bezbednosti i pozvao UN da se reformiše ili raspusti.

Sjedinjene Države podržavaju meru koju predvodi Lihtenštajn i jedna su od zemalja u grupi kosponzora.

Ambasadorka Linda Tomas-Grinfild je u izjavi rekla da postoje trenuci kada neko od petorke odluči da određena rezolucija neće unaprediti međunarodni mir i bezbednost i da stavi veto, ali treba da budu spremni da objasne svoju odluku.

"Nažalost, ne dele svi članovi Saveta bezbednosti ovo mišljenje", rekla je Tomas-Grinfild. "Posebno smo zabrinuti zbog sramnog obrasca Rusije da zloupotrebljava svoje pravo veta u poslednje dve decenije, uključujući njen veto da ukine posmatračku misiju UN u Gruziji, blokira mere odgovornosti i istrage o hemijskom oružju u Siriji, sprečava uspostavljanje krivičnog suda za obaranje leta MH-17 iznad Ukrajine i zaštititi predsednika Putina od osude zbog njegovog ničim izazvanog i nepravednog rata po izboru protiv Ukrajine".

Sjedinjene Države su koristile svoj veto u najmanje desetak navrata od 2000. godine, na rezolucije vezane za izraelsko-palestinski sukob.

Drugom prilikom 2002. Vašington je stavio veto na rezoluciju koja se odnosi na obnavljanje mirovne misije UN-a u Bosni i Hercegovini koja je uključivala stavke o imunitetu pripadnika mirovnih snaga SAD od nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda.

Rusija (a pre toga Sovjetski Savez) je često koristila svoj veto.

Kina se poslednjih godina pridružila Rusiji u više navrata kako bi blokirala mere vezane za rat u Siriji.

Britanija i Francuska nisu uložile veto od 1989. godine.

XS
SM
MD
LG