Linkovi

Garčević o otvorenom pismu zvaničnicima SAD: Atmosfera devedesetih u regionu zbog poteza Beograda


Garčević o situaciji u regionu
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:41 0:00

Garčević o situaciji u regionu

Udruženja i predstavnici crnogorske, albanske i bosanske dijaspore u Sjedinjenim Državama uputili su pismo Kongresu i američkim zvaničnicima u kojem izražavaju zabrinutost zbog, kao su ocijenili, sve "ratobornijeg ponašanja vlade u Beogradu prema Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini" i založili se za veći i aktivniji angažman Vašingtona u regionu Zapadnog Balkana.

"Vjerujemo da je ovo pitanje od najveće važnosti za Sjedinjene Države, jer direktno ugrožava mir i stabilnost cijelog Zapadnog Balkana, a time i Evrope u cjelini", poručuje se u otvorenom pismu pod nazivom "Zajednički odgovor na prijetnje Beograda po sigurnost Zapadnog Balkana", upućenom članovima spoljnopolitičkih odbora Predstavničkog doma i Senata, američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu i savjetniku Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejku Salivenu.

"Naše organizacije i zajednice preduzele su ovaj istorijski zajednički apel jer je prijetnja toliko velika da smo prepoznali da samo naša kolektivna akcija može spriječiti Vučićev režim da ostvari svoje najzlokobnije spletke. Ukratko, uvjereni smo da će se, ako ne dođe do povratka američkog vodstva i primata na Zapadnom Balkanu, vlada Srbije osjećati ohrabrenom da dodatno rasplamsa regionalne tenzije s ciljem da nastali haos iskoristi za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva upotrebom sile", upozorava se u pismu.

Jedan od autora i potpisnika otvorenog pisma, profesor međunarodnih odnosa u Školi za globalne studije "Frederik S. Pardi" na Univerzitetu Bostona Vesko Garčević kaže u razgovoru za Glas Amerike da zbog poteza Beograda, atmosfera u regionu podsjeća na devedesete.

"Vidimo jačanje nacionalizma, istorijski revizionizam, negiranje genocida u Srebrenici i ideju o stvaranju nekih novih velikih država ili prekrajanju postojećih granica u regionu. Pogoršava se i ekonomska situacija, a pandemija je to napravila još gorim", ističe Garčević, bivši ambasador Crne Gore pri NATO-u i nacionalni koordinator za Alijansu.

Kao primjer alarmantnih poteza vlade u Beogradu, u pismu se navode događaji iz septembra, naročito na Kosovu gdje su, kako se ističe, srpski tenkovi, borbeni avioni i oklopna vozila bili raspoređeni u neposrednoj blizini kosovske granice.

Đurić: Srbija radi na očuvanju stabilnosti u regionu

Ambasador Srbije u Americi Marko Đurić je u intervjuu Glasu Amerike odbacio tvrdnje da je Beograd odgovoran za podsticanje tenzija u regionu.

„Mislim da nema odgovornosti Srbije za političke tenzije i nesporazume u regionu. Srbija danas zaista želi da izađe iz matrice međudržavnih ili međunacionalnih sukoba. To je naš vitalni interes. Mi smo ti koji najviše gubimo iz te vrste i retorike i te vrste političkih sukoba i sučeljavanja. Mi moramo, i mislim da predsednik Vučić vrlo pažljivo radi na tome, da sačuvamo političku i ukupnu stabilnost u regionu. To je jedan od ključnih imperativa očuvanja našeg ekonomskog oporavka i rasta. A ekonomski oporavak i rast je ključni preduslov za zadržavanje mladih ljudi i uopšte stanovništva u regionu“, rekao je Đurić.

Dodao je da se isticanje priče o ideologiji srpskog sveta "pretvorilo u neku vrstu strašila kojim se Srbija želi prikazati kao potencijalni hegemon u regionu" što je, kako je naglasio, potpuno suprotno od svega onoga što Beograd želi da postigne.

Na pitanje da promokentariše otvoreno pismo koje su predstavnici tri dijaspore u Americi - crnogorsko-američke, albansko-američke i bosansko-američke - poslali Kongresu i američkim zvaničnicima, Đurić je poručio da ne želi da potcjenjuje značaj toga, ali i dodao da je na položaju ambasadora imao veoma prijatnih susreta sa predstavnicima "naših iseljenika koji pripadaju tim nacionalnostima" i da, kako je naveo, ne gledaju svi crno bijelo.

"Uvek imate ekstremnih udruženja i predstavnika. To nužno ne predstavlja stav većine...Uveren sam u to da nas do kraja godine očekuje još kongresnih pisama sa mnogo većim brojem potpisnika koja će biti usmerena na pozitivne teme iz naših bilateralnih odnosa i generalno vezane za saradnju u regionu i apostrofirati ono što u neposredno prethodnom periodu jesmo i što ćemo postići zajedno", rekao je Đurić.

Opširniji intervju sa ambasadorom Đurićem emitovaćemo narednih dana na našoj veb stranici i u informativnim emisijama.

Ocjenjuje se da su ti manevri bili rezultat "iznenadnih odluka Beograda da odustane od sporazuma o registarskim tablicama koji je EU pregovarala sa Srbijom i Kosovom prije skoro deset godina".

Dodaje se da je tome prethodila bezbjednosna kriza u Crnoj Gori izazvana utoličenjem novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve što je, kako se ocjenjuje, "na najzapaljiviji mogući način sprovela vlada u Podgorici, čije su bliske veze sa Beogradom dobro poznate".

Autori pisma navode i da je Vučićev najbliži regionalni saradnik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik, "nastavio višemjesečnu kampanju bojkota i opstrukcije državnih institucija" i prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske i reformom "takozvane "Vojske Republike Srpske".

Ističe se da su potezi Beograda manifestacija nove politike "srpski svet" za koju se smatra da je ponovno pokretanje projekta „Velike Srbije“ iz doba Slobodana Miloševića, "koji je doveo do najgoreg nasilja i najvećih zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata".

"Kada stavljate sve te poteze zajedno, onda vam je jasno, a to nije ništa novo jer i zvaničnici iz Vlade Srbije to samo potvrđuju, ministar Vulin to stalno govori, ideja o srpskom svetu slična je onoj ideji koju smo slušali o granicama Karlobag tokom devedesetih godina. Na drugoj strani, neki je predstavljaju kao blijedu kopiju ruskog svijeta. Postoji ideja da se da nešto Srbima zato što su, u njihovim očima, izgubili mnogo i da je ideja o srpskom svetu osmišljena da vrati to što njima pripada. Sa stanovišta ostalih naroda, to izgleda sasvim drugačije". kaže Garčević za Glas Amerike.

U pismu, koje su predstavnici tri dijaspore uputili Kongresu i američkim zvaničnicima, navodi se i da aktivnosti Srbije imaju podršku Rusije koja je "rasporedila obavještajnu i para-kriminalnu infrastrukturu u cijelom regionu, kako bi dodatno podigla tenzije i ohrabrila režim u Beogradu".

Kao primjer se navodi "pokušaj državnog udara koji su podržale Srbija i Rusija 2016. godine, čiji je cilj bio atentat na ključno rukovodstvo zemlje uoči prijema Crne Gore u NATO" i podršku Moskve Dodikovim "secesionističkim pretenzijama".

"Pozivamo čelnike Kongresa i administraciju predsjednika Bajedna da odmah pokrenu korake za suzbijanje pokušaja vlade Srbije da potkopa mir i sigurnost u regionu. Beogradu se mora poslati snažan signal da se više nikada neće dozvoliti da upotreba sile diktira prirodu i pravac politike zapadnog Balkana", poručuje se u pismu.

Uz podsjećanje da su Sjedinjene Države odigrale "presudnu ulogu u osiguranju suvereniteta Kosova i postizanju mira implementacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini" i ocjenu da su izgledi za proširenje Evropske unije gotovo nestali, autori pisma ocjenjuju da je hitno potreban povratak američkog liderstva na Zapadni Balkan, te da bi proširenje NATO-a na region trebalo da bude prioritet za američke lidere.

Vesko Garčević smatra da je posle poslednjeg samita Evropske unije u Sloveniji postalo jasno da je perspektiva članstva balkanskih država u EU " maglovita". On ocjenjuje i da zbog toga postoji više načina na koji Vašington može da pomogne.

"Da sinhronizuje svoje aktivnosti sa Evropskom unijom, da bude aktivniji na nekoliko mjesta - Bosni i Hercegovini, u dijalogu Srbije i Kosova i da promoviše da dvije strane na jednak način učestvuju u dijalogu, da ne bude da jedna strana na neki način nastupa i pregovara sa slabije strane. Da podrži demokratske pocese i da se osnaži dalja evroatlantska integracija regiona, jer mislimo i da je tu došlo do usporavanja procesa", naglašava Garčević.

Dodaje i da vjeruje da u Vašingtonu postoji politička volja za veći angažman na Balkanu.

Garčević: Potreban veći američki angažman
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

"Kontekst geopolitički jeste takav da mnogi kažu da nakon Avganistana i usmjeravanjem većinom na Pacifik, Amerika zapravo prepušta djelove svijeta kao što je Balkan nekom drugom, u ovom slučaju Evropskoj uniji. Međutim, ono što pravi razliku je da bez velikog ulaganja, recimo finansijskog, i velikog političkog rizika, Amerika može da napravi veliki dobitak. Ta angažovanost ne traži neku ekstremno finansijsko, politilčko ili vojno prisustvo, ali može da napravi velike rezultate", zaključuje Garčević.

Otvoreno pismo potpisalo je 12 albansko-američkih, bosansko-američkih i crnogorsko-američkih organizacija dijaspore, te desetine pojedinaca.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG