Linkovi

Ukrajina čeka tenkove, SAD poručuju saveznicima: Vreme da se uloži maksimalni napor


Pogled na sastanak ministara odbrane zemalja NATO u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj, 20. januara 2023.
Pogled na sastanak ministara odbrane zemalja NATO u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj, 20. januara 2023.

Evropske zemlje spremne su da pošalju teške tenkove u Ukrajinu, rekao je u petak šef diplomatije EU, dodajući da se nada da će odluka o njihovom slanju biti doneta.

"Mislim da je Ukrajini potrebno borbeno naoružanje i teški tenkovi koje je tražila i neke evropske zemlje su spremne da daju i nadam se da je to odluka koja je doneta", rekao je Žozep Borelj novinarima u Madridu.

Portparol nemačke vlade rekao je, takođe u petak, dok se Berlin suočava sa pritiskom saveznika da pošalje vozila, da isporuka borbenih tenkova "Leopard" Ukrajini nikada nije bila povezana sa sličnim potez Sjedinjenih Država sa njihovim tenkovima "Abrams".

Istovremeno, Ukrajina je saopštila da očekuje snažne odluke NATO-a i drugih zemalja koje se sastaju u petak da razgovaraju o tome da li da pošalju moderne borbene tenkove, a Sjedinjene Države su rekle da je vreme da se ulože maksimalni napori kako bi se "pomoglo Kijevu da se suprotstavi ruskim snagama".

Razgovori ministara odbrane u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj usledili su posle ukrajinskih upozorenja da Rusija nastoji da obnovi svoju skoro 11-mesečnu invaziju, pošto je jednostrano pripojila delove istoka i juga Ukrajine koje ne kontroliše u potpunosti.

Sjedinjene Američke Države i Finska najavile su novu vojnu pomoć uoči skupa, gde će glavni fokus biti da li će Nemačka dozvoliti snabdevanje Ukrajine svojim tenkovima "Leopard 2", koje koriste vojske širom Evrope.

Predsednik Ukrajine Volodmir Zelenski, govoreći na početku sastanka, zahvalio se saveznicima na podršci, ali je rekao da je potrebno više i brže da bi se pobedila ruska invazija.

"Moramo da ubrzamo. Vreme mora da postane naše oružje Kremlj mora da izgubi", rekao je Zelenski.

"Rusija se pregrupiše"

Rusija se pregrupiše, regrutuje i pokušava da se ponovo opremi, rekao je na sastanku američki sekretar za odbranu Lojd Ostin.

"Ovo nije trenutak za usporavanje. Vreme je da se uloži veći napor. Ukrajinski narod nas posmatra", rekao je on, ne pominjući posebno tenkove.

Berlin ima pravo veta na bilo koju odluku o izvozu tenkova, a izgleda da vlada kancelara Olafa Šolca okleva da to odobri iz straha da ne provocira Rusiju.

Kremlj je u petak ponovio da zapadne zemlje koje isporučuju tenkove Ukrajini neće promeniti tok sukoba, već će doprineti problemima ukrajinskog naroda.

Neki saveznici, zajedno sa Ukrajinom, kažu da je zabrinutost Nemačke pogrešna, jer je Rusija već u potpunosti posvećena ratu.

"Mi, zapravo, sada čekamo odluku jedne evropske prestonice koja će aktivirati pripremljene lance saradnje u vezi sa tenkovima", rekao je Zelenski u odvojenom obraćanju kasno u četvrtak.

"Očekujemo snažne odluke", kazao je on.

Litvanija, koja strahuje za sopstvenu budućnost ako Rusija pregazi Ukrajinu, rekla je u četvrtak da će nekoliko zemalja na tom sastanku najaviti slanje tenkova Leopard u Ukrajinu.

"Neke od zemalja će definitivno poslati tenkove Leopard u Ukrajinu, to je sigurno", rekao je za Rojters ministar odbrane Arvidas Anusauskas o obećanjima u Ramštajnu, govoreći pošto se 11 zemalja sastalo u četvrtak u Estoniji i obećalo novu vojnu pomoć.

Nemački vojni izvor je kasnije rekao da Nemačka još nije dobila zahtev od bilo koje zemlje za dozvolu za ponovni izvoz nemačkih tenkova Leopard u Ukrajinu.

Finska je obećala više od 400 miliona evra (434 miliona dolara) dodatne odbrambene opreme za Ukrajinu i nagovestila je da bi mogla da doda tenkove Leopard ako postoji sporazum sa saveznicima.

Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da je "umereni pesimista" da će Berlin dati zeleno svetlo. Njegova vlada je sugerisala da bi Poljska ipak mogla da u svakom slučaju napravi korak napred.

Vojna pomoć SAD

Ukrajina i Rusija su se prvenstveno oslanjale na tenkove T-72 iz sovjetske ere, kojih je uništeno na stotine tokom rata koji je ruski predsednik Vladimir Putin započeo 24. februara, nazivajući to "specijalnom vojnom operacijom" za zaštitu Rusije i Rusa.

Ukrajina i njeni saveznici optužuju Rusiju da je pokrenula neopravdan rat za otimanje teritorije.

Sjedinjene Države su u četvrtak objavile novu vojnu pomoć Ukrajini u vrednosti do 2,5 milijardi dolara, uključujući stotine oklopnih vozila i podršku protivvazdušnoj odbrani.

Pomoć obuhvata 59 borbenih vozila Bredli i 90 oklopnih transportera Strajker, saopštio je Sekretarijat za odbranu SAD, što čini ukupno više od 27,4 milijarde dolara američke bezbednosne pomoći.

Vladin izvor u Nemačkoj rekao je da će se preći na pitanje tenkova Leopard ako Sjedinjene Države pristanu da pošalju tenkove Abrams u Ukrajinu. Tenkovi Abrams nisu uključeni u američko saopštenje od četvrtka.

Novi nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je ranije, međutim, da ne zna ni za jedan zahtev da Ukrajina istovremeno dobije američke i nemačke tenkove, ostavljajući otvorenu mogućnost dogovora u petak.

Poseta direktora CIA

Zapadni saveznici Ukrajine uzdržali su se od slanja Kijevu svog najmoćnijeg oružja kako bi izbegli da se NATO direktno sukobi sa Rusijom. Kijev je više puta govorio da ne planira da napadne Rusiju, već samo da se brani.

"Od Vašingtona do Londona, od Pariza do Varšave, čujete jednu stvar: Ukrajini su potrebni tenkovi. Tenkovi su ključ za pravilno okončanje rata. Vreme je da prestanete da drhtite pred Putinom i preduzmete poslednji korak", tvitovao je savetnik Zelenskog Mihail Podoljak.

Direktor CIA Vilijam Berns otputovao je u tajnosti u ukrajinsku prestonicu Kijev da se sastane sa Zelenskim, rekao je američki zvaničnik Rojtersu u četvrtak, odbijajući da kaže kada je poseta održana.

Vašington post, koji je prvi izvestio o poseti, javio je da je to bilo krajem prošle nedelje i da je Berns obavestio Zelenskog o očekivanjima u vezi sa vojnim planovima Rusije.

Borbe najintenzivnije u Donbasu

Borbe su najintenzivnije u ukrajinskom industrijalizovanom istočnom regionu Donbasu, za koji je Rusija tvrdila da je anektirala u septembru zajedno sa dva regiona na jugu. Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak uveče da su ruske snage granatirale grad Bahmut.

U petak su ruske snage u istočnoj Ukrajini saopštile da su preuzele kontrolu nad Kliščijevkom, malim naseljem oko 10 kilometara južno od Bahmuta, dan pošto je ruska plaćenička grupa "Vagner" iznela istu tvrdnju.

Ukrajinski vojni analitičar i rezervni pukovnik Roman Svitun opovrgnuo je tu tvrdnju u četvrtak uveče.

"Ruske snage pokušavaju da zauzmu put koji tuda prolazi, ali su zaustavljene u Kliščijevki", rekao je on za TV Espreso.

Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi tvrdnje sa ratišta.

XS
SM
MD
LG