Premijer Portugalije, koja je sledeća zemlja predsedavajuća EU, predlaže smanjenje broja članica unije radi postizanja "sve dublje prave unije u skladu sa istinskim evropskim vrednostima". Prema mišljenju Antonija Košte, prva dva kandidata za odstranjivanje su Mađarska i Poljska, a potom slede Austrija, Danska, Finska, Holandija i Švedska.
Premijer Košta, koji predvodi Socijalističku partiju Portugaije, smatra da evropski klub opterećuju dve vrste zemalja, one koje podrivaju demokratiju i vladavinu prava i one koje se protive stvaranju velikih socijalnih fondova unije iz kojeg se izdvaja finansijska pomoć manje razvijenim delovima evropskog bloka.
Prema lideru predstojećeg rotirajućeg predsedništva EU:
"Govorimo o tome da li Evropska unija predstavlja 'uniju istinskih vrednosti' ili je prevashodno instrument za stvaranje ‘ekonomskih vednosti’”.
Your browser doesn’t support HTML5
Premijer Portugala o kompaktnoj EU: Mađarska, Poljska i drugi kandidati za odstranjivanje
Poruka na prvi pogled zvuči plemenito, ali nije sasvim nova ni precizna, kaže naš sagovornik, analitičar fondacije Karnegi za Evropu Štefan Lene:
“Predlozi za organizovanje Evrope ’različitih brzina’ kruže odavno. Međutim takva terminologija obično izbija na videlo kad nastane zastoj u radu Unije, što je i sadašnji slučaj. Na redu je usvajanje novog budžeta u iznosu od pozamašnih 750 milijardi evra. Većina sredstava namenjena je za pomoć zemljama najteže pogođenim pandemijom, uključujući Italiju, Portugaliju i Španiju. Jedan od uslova za dodelu pomoći je poštovanje vladavine prava i demokratskih tekovina EU”.
To se uglavnom odnosi na Poljsku i Mađarsku, sve češće kritikovane zbog unutrašnjih nedemokratskih tendencija. Budimpešta i Varšava glasale su protiv budžetskg predloga, koji postaje pravosnažan samo uz saglanost svih, dodaje Lene.
Ne propustite:
Mađarska i Poljska blokirale usvajanje budžeta EU i podsticaja zbog Kovida 19Sledeći krug zemalja koje Košta predlaže za isključivanje su one članice Unije koje se zalažu za restriktivnu fiskalnu disciplinu, poput Austrije, Danske, Finske, Holandije i Švedske. Portugalski premijer ih optužuje da više vode računa o novcu nego o jednakosti naroda.
Satusne razlike nisu novost u Evropskoj uniji, kaže Lene.
"Dvadeset i dve zemlje su članice Šengena, preostalih pet nisu, devetnaest zemalja su članice evrozone, osam nisu. Dakle, sistem više krugova oduvek postoji u radu EU”.
Lene potvrđuje nagađanja da iza predloga portugalskog premijera stoji francuski predsednik Emanuel Makron, ali bez podrške nemačke kancelarke Angele Merkel.
Ne propustite:
Sejbo: Umesto da bude lider, Nemačka stoji u mestu"Ona se brine da bi podsticanje krize između EU i Poljske dovelo do neželjenih političkih posledica. Ona je nesumnjivo najjači politički lider u Evropi. Ko god da je nasledi ne može da se meri sa njenim statusom. Međutim, staće na čelo najsnažnije zemlje u Evropi. Takođe verujem da će njena politika podozrenja prema ideji Evrope različitih brzina biti nastavlljena".
Upitan da li predlog portugalskog premijera možda označava i zatvaranje vrata članstvu novih zemalja, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, Lene odgovara:
"Verujem da će obećanje dato zemljama Balkana da će postati članice biti i ispunjeno. Verujem da Makron nije oduševljen proširenjem i da bi voleo da te zemlje budu uključene u poseban krug, ali takođe verujem da se veliki broj zemalja članica ne slaže sa njegovim stavom. Naravno, proces će trajati duže”.