Linkovi

SAD: 2,8 milijarde dolara vojne pomoći za Ukrajinu i saveznike, uključujući i Balkan


Američki državni sekretar Entoni Blinken prima ukrajinski orden na sastanku sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu (Foto: Genya Savilov/Pool via REUTERS)
Američki državni sekretar Entoni Blinken prima ukrajinski orden na sastanku sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu (Foto: Genya Savilov/Pool via REUTERS)

Američki državni sekretar Entoni Blinken u četvrtak je boravio u nenajvljenoj poseti Kijevu, dok je Bajdenova administracija najavila novu vojnu pomoć od 2,8 milijarde dolara za Ukrajinu i druge evropske zemlje kojima preti Rusija.

Na sastanku sa visokim ukrajinskim zvaničnicima, među kojima je bio i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, Blinken je saopštio da je Bajdenova administracija informisala Kongres o nameri da izdvoji 2,2 milijarde dolara dugoročne vojne pomoći, u okviru programa Finansiranja stranih vojski, za Ukrajinu i još 18 zemalja - uključujući NATO članice i regionalne bezbednosne partnere - koje su potencijalno u opasnosti od buduće ruske agresije".

"Predsednik Bajden je jasno poručio da ćemo podržavati ukrajinski narod dok god je potrebno. Ponovio sam tu poruku predsedniku Zelenskom i njegovom timu danas u Kijevu, koji je i dalje - i ostaće - prestonica suverene, nezavisne Ukrajine", naveo je Blinken u saopštenju.

Na sastanku sa ukrajinskim predsednikom, Blinken je rekao da je u posetu došao u "ključnom trenutku" za Ukrajinu, i ocenio da se pokazuje da je kontraofanziva ukrajinskih snaga na jugu efikasna, prenela je agencija Rojters.

"Mislim da je razlog za taj uspeh to što je ovo vaša domovina, a ne ruska, i to je suština", rekao je Blinken Zelenskom.

Zelenski je naveo da je Ukrajina zahvalna Sjedinjenim Državama na "ogromnoj podršci" koja, kako je naveo, pomaže zemlji da "vrati naše teritorije i zemlju".

"Ovo je veoma važan signal što su Sjedinjene Države uz nas", poručio je Zelenski.

Blinken se sastao i sa šefom diplomatije Dmitrom Kulebom i posetio dečju bolnicu, gde je obišao decu povređenu u ruskim napadima. Takođe je obišao Irpin, grad blizu Kijeva koji je bio poprište žestokih sukoba dok su se ukrajinske snage borile da spreče ruske trupe da opkole prestonicu.

Ako Kongres, kao što se očekuje, odobri planiranu pomoć od 2,2 milijarde dolara, oko milijardu će biti izdvojeno za Ukrajinu, a ostatak će podeliti Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Gruzija, Grčka, Kosovo, Letonija, Litvanija, Moldavija, Severna Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija, saopšteno je iz Stejt departmenta, prenosi agencija Asošijeted pres.

To će pomoći tim zemljama da "spreče i da se brane od pretnji po njihov suverenitet i teritorijalni integritet" jačanjem njihove vojne integracije sa NATO-m i suprostavljanjem "ruskom uticaju i agresiji", saopšteno je iz Stejt departmenta.

"Ova pomoć još jednom pokazuje našu nepokolebljivu posvećenost budućnosti Ukrajine kao demokratske, suverene i nezavisne države, kao i bezbednosti naših saveznika i partnera širom regiona", navodi se u saopštenju.

Pomoć će biti u formi američkih grantova i zajmova koji će zemljama omogućiti da kupe oružje i vojnu opremu proizvedenu u Sjedinjenim Državama, prenosi agencija Rojters.

Predsednik Džo Bajden takođe je odobrio odvojenu pomoć u oružju Ukrajini od 675 miliona dolara, najavio je američki sekretar za odbranu Lojd Ostin ranije u četvrtak, na sastanku u Nemačkoj o dugoročnoj podršci Ukrajini.

Ostin je na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine rekao da je ovo "još jedan ključni trenutak" u ratu u Ukrajini u svetlu kontraofanzive na jugu, i da "sada na ratištu vidimo dokazani uspeh naših zajedničkih napora"

U najnovijoj tranši pomoći biće teško naoružanje, municija, oklopna vozila i protivtenkovski sistemi, saopštili su zvaničnici.

"Ovim će ukupna vojna pomoć Ukrajini iznositi 15 milijardi 200 miliona dolara od početka ove administracije. Sjedinjene Države obezbeđuju vojnu pomoć uz svoje saveznike i partnere iz više od 50 zemalja da podrže odbranu Ukrajine", naveo je u saopštenju američki državni sekretar.

Nemenovani zvaničnik Stejt departmenta, koji se obratio novinarima u Poljskoj uoči Blinkenove posete Ukrajini, rekao je da je cilj bezbednosne pomoći da se "pokuša osigurati da Ukrajina bude uspešna u kontraofanzivi".

Povratak teritorije, trenutno pod ruskom okupacijom, ojačao bi poziciju Ukrajine u potencijalnim budućim pregovorima o okončanju rata, saopštili su zvaničnici Stejt departmenta.

“Usredsređeni smo na to da pomognemo da Ukrajina pobedi u ratu i pružamo vojnu pomoć da bi, kada dođe dan da se pregovara o rešenju, Ukrajina bila u najjačoj mogućoj poziciji", rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.

Blinken je posetio Kijev uoči redovnog zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i okupljanja svetskih lidera što će, kako ističu američki zvaničnici, biti prilika da se potvrde principi iz povelje UN o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američki državni sekretar će otputovati u petak u Brisel da bi dodatno osnažio podršku američkih saveznika za Ukrajinu, dok se Evropa suočava sa visokim cenama energenata i mogućim nestašicama zbog smanjenih isporuka ruskog gasa, naveli su zvaničnici. Planirano je da Blinken i generalni sekretar NATO održe zajedniču konferenciju za novinare.

Bajden razgovarao sa saveznicima o pomoći Ukrajini

Predsednik Bajden je o nastavku međunarodne podrške Ukrajini, "uključujući kroz dalju bezbednosnu i ekonomsku pomoć i nametanje cene Rusiji da bi se Kremlj pozvao na odgovornost zbog agresije", razgovarao sa američkim saveznicima i partnerima.

Lideri su, kako se navodi u saopštenju iz Bele kuće takođe razgovarali o ruskoj instrumentalizaciji energije i potrebom za daljom koordinacijom da bi se obezbedile održive i priuštive energetske zalihe za Evropu.

Bajden je, putem video konferencije, razgovarao sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom, nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, italijanskim premijerom Mariom Dragijem, japanskim premijerom Fumiom Kišidom, generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, predsednikom Rumunije Klausom Johanisom, predsednikom Poljske Andžejom Dudom, britanskom premijerkom Liz Tras i predstavnicima Francuske i Evropske unije, navodi se u saopštenju.

XS
SM
MD
LG