Generalna skupština Ujedinjenih nacija je ubjedljivom većinom u četvrtak usvojila neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva na "sveobuhvatan, pravedan i dugotrajni mir" i ponovo od Rusije zahtijeva da povuče sve trupe i zaustavi borbe.
Rusija je ponovo bila izolovana u UN s obzirom na to da je rezoluciju podržala 141 zemlja, među kojima Srbija i Crna Gora, sedam je glasalo protiv, dok su 32 članice svjetske organizacije bile uzdržane.
Generalna skupština, u kojoj su 193. članice, ukupno je usvojila šest rezolucija od kako su ruske trupe i tenkovi prešli ukrajinsku granicu 24. februara 2022. godine.
Generalna skupština je postala najvažnije tijelo Ujedinjenih nacija kada je riječ o situaciji u Ukrajini, s obzirom na to da je Savjet bezbjednosti - zadužen za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti - paralisan zbog ruskog prava na veto. Rezolucije skupštine nisu obavezujuće, za razliku od onih koje se usvajaju u Savjetu bezbjednosti, ali služe kao barometar stava međunarodne zajednice.
Ministri spoljnih poslova i diplomate iz više od 75 zemalja obratili su se skupštini tokom dvodnevne debate, a mnogi su pozivali na podršku rezoluciji kojom se potvrđuje ukrajinski teritorijalni integritet, osnovni princip povelje UN koji sve zemlje moraju da poštuju kada postaju članice svetske organizacije.
U ratu su poginule desetine hiljada ljudi na obje strane, a cijeli su gradovi sravnjeni sa zemljom. Posljedice se osećaju širom sveta, kada je riječ o skupljoj hrani i gorivu i većoj inflaciji.
Poljski ministar spoljnih poslova Zbignjev Rau je tokom obraćanja poručio da Ukrajinci zaslužuju "ne samo naše saosjećanje, već i našu podršku i solidarnost".
Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok zatražila je od zemalja koje tvrde " da se naoružavanjem Ukrajine doliva ulje na vatru" da objasne zašto bi zapadne zemlje to radile.
"Zapad nije želio niti izabrao rat i radije bi uložio svu energiju i novac u poboljšanje škola, borbu protiv klimatske krize ili jačanje socijalne pravde. Međutim, ovo je istina: Ako Rusija zaustavi borbe, ovaj rat se završava. Ako Ukrajina prestane da se bori, to će biti njen kraj", naglasila je Berbok.
Zamjenik ambasadora Venecuele obratio sa u ime 16 zemalja koje su glasale protiv ili su bile uzdržane tokom glasanja o gotovo svih prethodnih pet rezolucija o Ukrajini: Bjelorusija, Bolivija, Kambodža, Kina, Kuba, Eritreja, Ekvatorijalna Gvineja, Iran, Laos, Mali, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Sent Vinsent, Sirija, Venecuela i Zimbabve.
Dok su se druge zemlje fokusirale na ruske poteze, zamjednik ambasadora Hoakin Perez Ajestaran rekao je u srijedu da sve zemlje, bez izuzetaka, moraju "da strogo poštuju Povelju Ujedinjenih nacija".
Poručio je da su zemlje u njegovoj grupi protiv, kako je ocijenio, poteza Generalne skupštine koji izazivaju podjele i pozvao na "duh kompromisa".
Zamjenik ambasadora Kine pri UN Dai Bing u četvrtak je rekao da Peking "podržava približavanje Rusije i Ukrajine, obnovu direktnog dijaloga što je prije moguće, uključivanje legitimnih primbjedbi u pregovore, utvrđivanje održivih opcija i davanje šanse brzom kraju krize i obnovi mira".
"Međunarodna zajednica bi trebalo da uloži zajedničke napore da posreduje u mirovnim razgovorima", poručio je Bing.
Međutim, visoki predstavnik Evropske unije Žozep Borelj rekao je novinarima da agresor i žrtva ne mogu da budu na istoj ravni, i da se od Ukrajine ne može tražiti da se ne brani.
"Rusija nije poslala ni jedan pozitivan signal minimum spremnosti da radi za mir", rekao je Borelj i dodao da je to realnost, te da su svi koji su išli u Kremlj prenijeli da će ruski predsjednik Vladimir Putin nastaviti svoju takozvanu specijalnu vojnu operaciju "dok ne ispuni vojni cilj koji nije mogao da postigne".
