Linkovi

Koalicija prEUgovor: Reforme u Srbiji su forma bez suštine


Koalicija prEUgovor predstavila je polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u Poglavljima 23 i 24
Koalicija prEUgovor predstavila je polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u Poglavljima 23 i 24

U svim oblastima vladavine prava u Srbiji učinjeni su mali pomaci u sprovođenju rerformi, vlasti se i dalje drže ispunjavanja forme i štikliranja stavki umesto sprovođenja istinskih promena u skladu sa standardima Evropske unije - jedna je od osnovnih poruka šestomesečnog izveštaja Koalicije prEUgovor o sprovođenju aktivnosti u oblastima pokrivenim poglavljima 23 i 24 pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Na današnjem onlajn predstavljanju Alarma - nezavisnog polugodišnjeg izveštaja o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 od novembra 2020. do aprila 2021. godine, urednica izveštaja Jelena Pejić Nikić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku iznela je niz primera koji obesmišljavaju sve ono što se zvanično radi - od zahteva u parlamentu da se pojača uticaj zakonodavne vlasti na pravosuđe, iako standardi EU preporučuju upravo suprotno, do toga da poslanici na skupštinskim zasedanjima hvale vladu i predsednika Srbije, a napadaju kritičare, opoziciju, nezavisne novinare - iako je usvojen novi Etički kodeks skupštine prema kojem poslanici ne bi smeli tako da se ponašaju.

Jelena Pejić Nikić iz BCBP o vladavini prava u Srbiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:45 0:00

"Naši nalazi pokazuju da mi tu nemamo nikakvu novu promenu, već više vraćanje onom starom pristupu koji nije doneo nikakve rezultate, a to je pristup štikliranja stavki i zadovoljavanja forme bez suštine. Tako da još se ne vide rezultati i uprkos ovim brojnim aktivnostima kojima smo bombardovani iz dana u dan. I mi kao Koalicija prEUgovor nismo ubeđeni da postoji volja da se prave, suštinske reforme sprovedu. Dakle ne samo one reforme na papiru, već i one koje su građanima opipljive, i da se napravi ne samo pomak, nego i otklon od dosadašnje prakse", rekla je Jelena Pejić Nikić.

Govoreći o problemima položaja žena, Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra je ukazala na problem da se u predlozima zakona ili izmena zakona preko noći pojavljuju novi predlozi o kojima niko nije bio obavešten i koji su u velikoj meri problematični.

Kao primer ona je iznela rad na Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti u kojem se potpuno neočekivano našla odredba koja predviđa da se usluge za nasilnike finansiraju iz budžeta države, a za žrtve nasilja iz lokalnih budžeta, čime su, prema njenim rečima žrtve diskriminisane u odnosu na nasilnike.

Macanović je ukazala i na kontroverze koje daju pogrešnu sliku o Srbiji - sa jedne strane postoji vlada u kojoj polovinu ministarstava drže žene, premijerka je žena i u parlamentu 40 odsto poslanika su žene, što je po njenoj oceni opet ispunjavanje forme, jer sa druge strane praksa pokazuje da se položaj žena u Srbiji ne popravlja i da je u nekim oblastima čak i gori nego u ranijem periodu.

Govoreći o delu izveštaja koji se bavi borbom protiv organizovanog kriminala, Bojan Elek iz Beogradskog bezbednosnog centra je istakao da je Srbija zarobljena država u kojoj ne postoji operativna autonomija policije.

Primeri najnovjih kriminalnih afera nisu pokazali veze kriminala i politike, jer je prema rečima Eleka, nemoguće da postoji organizovana kriminalna grupa koja nema svoje veze u politici na visokim položajima što im obezbeđuje zaštitu i poslušnost institucija.

Bojan Elek iz BCBP o vladavini prava u Srbiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:11 0:00

To su sve stvari o kojima su istraživački novinari pisali, rekao je Elek i podsetio da je i u ekspoze vlade ušla borba protiv organizovanog kriminala kao prioritet, ali je već tada naglašeno da će se voditi borba i protiv kriminalnih grupa, koje će pokušati da kroz njima bliske medije optužuju predsednika Srbije i njemu bliske ljude da su kriminalci.

Tako se borba protiv organizovanog kriminala okrenula u borbu protiv boraca protiv mafije, naglasio je Elek i upozorio da je policija pod uticajem i politike i organizovanog kriminala.

Jasmina Krunić iz organizacije Astra, govoreći o trgovini ljudima, ukazala je da na jednu identifikovanu žrtvu, 10 ostaje nevidljivo i poručila da svaka žrtva ima pravo na podršku i pomoć bez obzira da li učestvuje u sudskom gonjenju.

Prema njenim rečima trgovina ljudima u Srbiji postoji, ali se gotovo ne vidi, jer se žrtve plaše nasilnika. Nasuprot nasilnika koji su lokalni moćnici ili političari koji imaju sve alate da manifestuju moć, nalaze se žrtve koje najčešće nemaju kome da se obrate i nemaju poverenje u institucije, rekla je Krunić.

Ona je kazala da se danas sve više koristi psihičko nasilje i da je nužno mnogo više ulagati u prevenciju, a kao pozitivan primer u poslednjih šest meseci navela je presudu Ustavnog suda iz marta ove godine koji je doneo odluku u korist žrtve seksualne ekspolatacije koja se žalila na presudu Višeg suda u Beogradu.

XS
SM
MD
LG