Nakon što je prozapadno orjentisana vlada na čelu sa premijerkom Moldavije Natalijom Gavrilitom u petak podnijela ostavku, predsjednica te zemlje Maia Sandu već je nominovala njenu zamjenu. Kandidat za premijera postao je 48-ogodišnji predsjednički savjetnik i bivši ministar unutrašnjih poslova Moldavije Dorin Recean.
Gavrilita je objavila da vlada odstupa nakon 18 mjeseci rada koje su obilježili ekonomska previranja i posljedice ruske invazije na susjednu Ukrajinu. Sve to otežalo je aktivnosti bivše vlade na reformama čiji je cilj pridruživanje Evropskoj uniji (EU).
Očekuje se da će Recean brzo dobiti podršku skupštine, a u petak je na konferenciji za medije izjavio da će nastaviti nastojanja na putu ka EU i oživljavanju ekonomije: "Nova vlada će imati tri prioriteta: red i disciplinu, novi život i ekonomiju, te mir i stabilnost".
Među najvećim izazovima sa kojima će se suočiti je ono što Moldavija prikazuje kao aktivnosti Rusije na destabilizaciji te zemlje. Moldavija je bivša sovjetska republika od 2,5 miliona stanovnika koja se osim sa Ukrajinom graniči i sa Rumunijom, članicom EU i NATO-a.
Rusija ima oko 1.500 vojnika u odmetnutoj pokrajini Moldavije - Transnjistriji, a u zemlji postoji strah da bi se sukobi iz Ukrajine mogli preliti na njenu teritoriju. Tenzije su danas dodatno podignute nakon što je Moldavija saopštila da su ruske rakete narušile njen vazdušni prostor prije nego što su pogodile Ukrajinu, zbog čega je uložen i zvanični protest ruskom ambasadoru.
Predsjednica Sandu se danas zahvalila odlazećoj vladi na naporima u "vremenu velikog broja kriza".
Gavrilita je postala premijerka u avgustu 2021. godine, nakon što je njena pro-evropska Stranka akcije i solidarnosti obezbijedila većinu u skupštini, s mandatom za borbu protiv korupcije. Ona je danas na konferenciji za medije u glavnom gradu Kišnjevu izjavila da niko nije očekivao toliki broj kriza u tako kratkom periodu.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Moldavija se suočila sa velikim brojem izbjeglica na svojim granicama. Zbog ruskih udara na ukrajinska energetska postrojenja, došlo je do problema u snabdijevanju energentima, a poteškoće postoje i u prekidanju yavisnosti od ruskog gasa. Svi ti faktori su, između ostalih, doveli do inflacije od gotovo 30%.
Zbog svega navedenog, prošle godine su se dogodili ulični protesti koji su pozivali na ostavku Sandu i vlade, što je bio najveći izazov za vlast do tada.
Kišnjev je proteste opisao kao kampanju pod pokroviteljstvom Kremlja, koja ima za cilj destabilizaciju vlade.
Julijan Groza, politički analitičar Institua za evropske politike i reforme iz Kišnjeva, rekao je za Rojters da će promjena vlade dovesti do nove energije: "Vlada je radila u okruženju kriznog menadžmenta gotovo godinu i po dana".
