Linkovi

Zvaničnik SAD za energetiku u Beogradu o energetskoj efikasnosti i gasnoj diverzifikaciji


Američki diplomata Kurt Doneli sa premijerkom Anom Brnabić (foto Fonet)
Američki diplomata Kurt Doneli sa premijerkom Anom Brnabić (foto Fonet)

Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara zadužen za energetsku diplomatiju, nekadašnji zamenik američkog ambasadora u Srbiji, Kurt Doneli, sastao se u Beogradu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Kako je zvanično saopšteno, teme su bile energetska bezbednost i efikasnost, snabdevanje gasom i diverzifikacija. Iako su SAD nedavno uputile predlog Beogradu i Prištini o upravljanju jezerom Gazivode, odgovor ni sa jedne strane nije stigao, a zvanično to nije bila ni tema razgovora sa američkim zvaničnikom za energetsku diplomatiju.

Nakon sastanka sa Donelijem, iz kabineta predsednika Srbije je saopšteno da je za "Srbiju važno da osigura energetsku bezbednost, odnosno kontinuirano snabdevanje energentima za kojima rastu potrebe".

Američki zvaničnik je naglasio da je "za administraciju predsednika SAD Džozefa Bajdena energetika jedno od ključnih pitanja ekonomije i spoljne politike, s obzirom na to da SAD žele da budu globalni lider u borbi protiv klimatskih promena", i ohrabrio je Srbiju da bude ambiciozna po tom pitanju. Predsednik Vučić je istakao da su doneta četiri zakona u oblasti energetike koja će doprineti ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.

Premijerka Ana Brnabić je istakla da se značajna sredstva ulažu u ugradnju filtera u srpskim fabrikama, što bi trebalo da dovede do smanjenja zagađenja vazduha i životne sredine, s obzirom na to da građani brinu za svoje životno okruženje, saopšteno je iz Vlade.

Predsednik Srbije je naveo i da je Beograd opredeljen da dobija gas iz više izvora i pravaca, što je i obaveza koju je Srbija preuzela Vašingtonskim sporazumom.

Trenutno, u Srbiju gas dolazi iz dva pravca, ali od istog prodavca - Rusije, a u maju ove godine obezbeđena su sredstva za izgradnju gasovoda Niš-Sofija. Preko gasovoda Niš - Dimitrovgrad od 2023, kako je ranije najavila ministarka energetike Zorana Mihajlović, Srbija će moći da se snabdeva i prirodnim tečnim gasom (LNG) iz terminala u Grčkoj, kao i iz Transjadranskog gasovoda (TAP) i Transanadolijskog gasovoda (TANAP).

Direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić za Glas Amerike podseća da je ovo druga poseta Kurta Donelija Srbiji posle potpisivanja Vašingtonskog sporazum. Smatra da je kupovina američkog tečnog prirodnog gasa, u okviru gasne diversifikacije, uvek jedna od tema, ali da to Srbija nikada nije učinila zbog "zavisnosti od Rusije". Ipak, kao napredak vidi to što se o diverzifikaciji sve češće govori jer se "ranije o tome nije čak ni pričalo".

"Studija o Gazivodama kao non-pejper"

Ono o čemu se na sastanku Donelija i srpskih zvaničnika, prema saopštenjima, nije govorilo, je američki predlog za upravljanjem jezerom Gazivode na Kosovu - studija koju su napravili Sekretarijat za energetiku SAD i Pacifička severozapadna nacionalna laboratorija, što je predviđeno i Vašingtonskim sporazumom. Taj dokument je vlastima u Srbiji i na Kosovu dostavljen 23. juna, ali zvanično nema nikakvog odgovora.

Studijom je predviđeno da se preuzmu rešenja koja su SAD i Kanada dogovorile na reci Kolumbija, a koja se tiču zajedničkog upravljanja vodosnabevanjem, poplavama, energetskim agencijama. Predlaže se da Srbija i Kosovo zajedno formiraju komisiju za upravljanje rekom Ibar i veštačkim jezerom Gazivode.

"Studija je napravljena, o njoj se ne razgovara u javnosti, onako je prošla kao svi non-pejperi: stigao non-pejper, nema non-pejpera", kaže Janjić koji smatra da studija nije orijentisana ka energetskoj bezbednosti i održivosti, već je usmerena samo na snabdevanje vodom i da nije izvodljiva.

"Generalno se problem suzio samo na vodosnabdevanje i nešto što je pitanje Briselskog dijaloga - je ko će upravljati sistemom vodosnabdevanja. Tamo se predlaže privatna korporacija, a imovinski odnosi nisu raščišćeni. To spada takođe u predmet dijaloga, dijalogom je određeno da će to raditi firma koju će formirati lokalna zajednica, ali ne privatna. Zatim, ne zna se kome to pripada, da li Kosovu, Zubinom Potoku i slično, a oni idu korak dalje i nude privatnu korporaciju da time upravlja", kaže Janjić.

Dve trećine površine jezera Gazivode se nalazi na Kosovu – teritoriji opštine Zubin Potok, a trećina se nalazi u Srbiji, na teritoriji Tutina. Formalno, njime upravlja firma "Ibar-Lepenac" iz Prištine. Srbija je u briselskom dijalogu tražila da jezerom Gazivode upravlja još neformirana Zajednica srpskih opština, što je Priština odbila.

XS
SM
MD
LG