Linkovi

Bivši predsednik Džimi Karter na palijativnoj nezi kod kuće


ARHIVA - Predsednik Džimi Karter drži nedeljnu školu u baptističkoj crkvi Maranta u Plejsnu u Džordžiji, 3. novembra 2019.
ARHIVA - Predsednik Džimi Karter drži nedeljnu školu u baptističkoj crkvi Maranta u Plejsnu u Džordžiji, 3. novembra 2019.

Karterov centar, humanitarna organizacija koju je osnovao bivši američki predsednik Džimi Karter, saopštila je na Tviteru da je, posle nekoliko kratkih boravaka u bolnici, Karter "odlučio da preostale dane života provede kod kuće sa porodicom, i prima palijativnu negu umesto dodatnih medicinskih intervencija."

Kako je saopšteno, odluku su u potpunosti podržali njegov tim lekara i porodica, koja je "zatražila privatnost u ovom trenutku i izrazila zahvalnost zbog brige javnosti."

​Karter, demokrata, postao je 39. američki predsednik kada je porazio bivšeg predsednika Džeralda Forda 1976. godine. Služio je jedan mandat a na narednim izborima ga je porazio republikanac Ronald Regan.

Proteklih godina, Karter je imao niz zdravstvenih problema, uključujući agresivni oblik melanoma koji mu se proširio na jetru i mozak, iako je dobro reagovao na lekove. U avgustu 2015, mala kancerogena masa mu je uklanjena iz jetre. Naredne godine Karter je objavio da mu više nije potrebno lečenje, pošto je jedan eksperimentalni lek eliminisao sve znake raka.

ARHIVA - Predsednik Džimi Karter rukuje se sa bivšim predsednikom Džeraldom Fordom u Beloj kući 24. maja 1978. za vreme otkrivanja Fordovog portreta.
ARHIVA - Predsednik Džimi Karter rukuje se sa bivšim predsednikom Džeraldom Fordom u Beloj kući 24. maja 1978. za vreme otkrivanja Fordovog portreta.

Svoj 98. rođendan, Karter je proslavio u oktobru sa porodicom i prijatelja u Plejnsu, gradiću u Džorždiji gde su on i njegova supruga Rozalin rođeni u godinama između Prvog svetskog rata i Velike depresije.

Karterov centar, koji su 39. predsednik SAD i bivša prva dama formirali posle Karterovog jednogodišnjeg mandata u Beloj kući, prošle godine je proslavio 40 godina promovisanja demokratije i razrešenja konflikta, praćenja izbora i unapređenja javnog zdravlja u zemljama u razvoju. Zahvaljujući radu centra, Karter je dobio Nobelovu nagradu za mir 2002. godine.

ARHIVA - Bivši predsednik Džimi Karter i Rozalin Karter na NFL utakmici Atlanta Falkonsa i Sinsinati Bengalsa u Atlanti u Džordžiji, 30. septembra 2018.
ARHIVA - Bivši predsednik Džimi Karter i Rozalin Karter na NFL utakmici Atlanta Falkonsa i Sinsinati Bengalsa u Atlanti u Džordžiji, 30. septembra 2018.

Džejms Erl Karter mlađi pobedio je na predsedničkim izborima 1976. nakon što je započeo kampanju kao malo poznati guverner iz Džordžije sa jednim odsluženim mandatom. Nakon što je ostvario neočekivani uspeh na kokusu u Ajovi, mala država na srednjem zapadu postala je epicentar predsedničke politike. Počeo je kampanju kao "autsajder", sa širokim osmehom, baptističkim moralnim načelima i političkim planovima koji su odražavali njegovo zvanje inženjera.

Osvojio je mnoge Amerikance obećanjima da ih neće lagati posle Niksonove afere Votergejt i američkog poraza u jugoistočnoj Aziji. "Obećavam vam, ako vas ikada slažem, ako ikad iznesem ijednu obmanjujuću izjavu, nemojte glasati za mene, ne zaslužujem da budem vaš predsednik", često je govorio u kampanji.

Karter je pobedio Forda na opštim izborima, pretežno zahvaljujući pobedama u južnim državama, pre nego što se njegov rodni region nije okrenuo u velikoj meri ka republikancima.

Egipatski predsednik Anvar al-Sadat i izraelski premijer Menačim Begin potpisuju isktorijski mirovni sporazum između Izraela i Egipta 26. marta 1979.
Egipatski predsednik Anvar al-Sadat i izraelski premijer Menačim Begin potpisuju isktorijski mirovni sporazum između Izraela i Egipta 26. marta 1979.

Među Karterovim spoljnopolitičkim pobedama je posredovanje miru na Bliskom istoku kada je doveo predsednika Egipta Anvara Sadata i izraelskog premijera Menačima Begina za pregovarački sto u Kemp Dejvidu tokom 13 dana 1978. godine. To iskustvo je inspirisalo njegov post-predsednički centar gde je uspostavio najveći deo svog nasleđa.

Pa ipak, njegova izborna koalicija je pretrpela udarce zbog dvocifrene inflacije, redova za benzin i talačke krize u Iranu koja je trajala 444 dana. Najteži dan bio je kada je osmoro Amerikanaca poginulo u neuspešnoj akciji spasavanja talaca u aprilu 1980. godine, što je dovelo do Karterovog velikog poraza na izborima.

Karter, koji je najveći deo života proveo u Plejnsu, mnogo je putovao u svojim 80-im pa i ranim 90-im godinama, uključujući godišnja putovanja radi izgradnje kuća sa organizacijom Habitat for Humanity, i česta putovanja sa u okviru kampanje Karter centra za praćenje izbora, kao i pokušaja da se iskoreni bolest koju izaziva parazit gvinejski crv u zemljama u razvoju. Karter je takođe decenijama držao nedeljnu školu u svojoj baptističkoj crkvi Maranata, koja bi svake nedelje bila prepuna posetilaca.

Kada je dobio dijagnozu da boluje od raka 2015. godine, Karter je izrazio zadovoljstvom svojim dugim životom.

“Potpuno sam smiren i prihvatam sve što dolazi", rekao je. "Imao sam uzbudljiv, avanturistički i ispunjen život."

XS
SM
MD
LG