Linkovi

"Bez vladavine prava nema napretka u pregovorima sa EU"


"Bez vladavine prava nema napretka u pregovorima sa EU"
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

"Bez vladavine prava nema napretka u pregovorima sa EU"

Crna Gora mora da pokaže dodatnu spremnost i rezultate u poglavljima 23 i 24, kako progres u drugim oblastima ne bi bio blokiran, ocijenjeno je na debati „Pregovori sa EU: Nekad i sad“, koja je održana u Podgorici. I ostali učesnici panela saglasni su da “bez vladavine prava, nema napretka u pregovorima”.

Glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU Aleksandar Drljević podsjetio je da novi pristup pregovora u prvi plan stavlja poglavlja 23 i 24, koja su najzahtjevnija i najkompleksnija.

Taj pristup, kako je naveo, ima svoje dobre i loše strane. Loša je ta što progres u drugim poglavljima zavisi od napretka koji se ostvaruje u okviru poglavlja 23 i 24.

Prema riječima Drljevića, reforme koje je potrebno sprovesti u okviru ta dva poglavlja su najzahtjevnije i najbolnije.

„U ovoj fazi integracija moramo da pokažemo dodatnu spremnost i konkretne rezultate kako progres u drugim poglavljima ne bi bio blokiran“, kazao je Drljević.

​Drljević je dodao da je povlačenje IPA sredstava veliki izazov, i da država mora posvetiti posebnu pažnju administrativnim kapacitetima. Govoreći o rokovima za ulazak u EU, Drljević je kazao da je moto Crne Gore uvijek bio “kvalitet ispred brzine”, kao i da Crna Gora “nikada nije licitirala datumima”.

Drljević je, govoreći o problemu migranata, rekao da je rješavanje migrantske krize veliki izazov za EU.

„Tu su očekivanja svih nas usmjerena prema Austriji i ostalim članicama, jer će napredak koji mi realizujemo zavisiti i od rješavanja tih problema na nivou predsjedavanja, a i na nivou odnosa drugih država članica prema tim pitanjima“.

Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU Tanja Miščević kazala je da bez vladavine prava nema razvoja. Ona je naglasila da uspjeha u reformama nema bez dobrog administrativnog aparata.

I Miščević je kazala da se u Srbiji ne bave rokovima ulaska države u EU.

„Ne znam da li smo desetak puta pomenuli 2025. godinu kao potencijalnu moguću godinu za ulazak u EU“, dodala je ona.

Ipak, kako je kazala, to je za proces pregovaranja veoma važno. Ona je podsjetila da je u Srbiji 74 odsto građana za reforme, a 52 do 54 odsto za članstvo u EU.

Ambasador Hrvatske u Podgorici Veselko Grubišić kazao je da je bitno da čitavo društvo bude uključeno u proces integracije. On je rekao da studenti iz Hrvatske danas mogu da biraju da li će studirati u toj državi ili u nekoj od članica EU.

„Jedna od negativnih stvari je odlazak dosta mladih u zemlje EU gdje se nude više plate, a možda i bolji odnos prema mladima“, kazao je Grubišić.

Međutim, kako je rekao, članstvo u EU je za Hrvatsku pozitivno, navodeći podatak da je razlika u broju stranih turista između 2013. i 2017. bila četiri miliona na godišnjem nivou, kao i da Hrvatska dvije trećine svojih roba i usluga sada plasira na tržište EU.

Govoreći o problemu migranata, Grubišić je kazao da nema nijedne krize iz koje EU nije izašla.

„Mi imamo ljude i tehniku kojima kontrolišemo situaciju. Mislim da dobro stojimo, iako nam teško padaju nelegalne migracije“.

On je istakao da se Hrvatska, kao ni Crna Gora i Albanija, nije odlučila za zid i žicu.

Panel debatu je organizovala Kancelarija za evropske integracije u saradnji sa Crnogorskom panevropskom unijom, povodom obilježavanja šest godina od početka pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG