U Sjedinjenim Državama se obillježava godišnjica nasilnog upada pristalica tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa u kompleks američkog Kongresa.
U napadu, tokom kojeg su demonstranti pokušali da spriječe potvrdu izborne pobjede Džoa Bajdena, preminulo je pet osoba. Godinu dana kasnije, bivše diplomate i analitičari ocjenjuju za Glas Amerike da američka demokratija i dalje trpi posljedice događaja 6. januara što se preliva i na međunarodnu scenu.
Šestog januara 2021. godine, ispred i unutar zdanja američkog Kongresa, uživo su prenošene scene haosa bez presedana u savremenoj američkoj istoriji.
Hiljade pristalica tadašnjeg predsjednika Trampa, koji je nedeljama lažno tvrdio da su izbori pokradeni, nasilno su upale u Kapitol u neuspjelom pokušaju da spriječe potvrdu rezultata predsjedničkih izbora. Građani, s kojima je Glas Amerike razgovarao godinu kasnije, i dalje se prisjećaju nasilja.
"Bilo je užasno za većinu Amerikanaca da vide da se tako nešto može desiti mestu koje je za nas sveto", kaže Sara iz Konetikata.
"Kasno sam se uključio i roditelji su me zvali i rekli kako je strašno. Kada sam počeo da pratim šta se događa, samo sam video ljude kako se šetaju. Tako da je moj utisak bio da se ništa posebno ne dešava. Onda je izašao snimak iz unutrašnjosti Kongresa i to je bilo užasavajuće, beznadežno…", opisuje njen suprug Skot.
„Bilo je mnogo besnih ljudi. Da je policija bila bolje opremljena ili da je imala veću podršku, ništa se od toga ne bi dogodilo. Ne bi otišli tako daleko“, smatra Tom, stanovnik američke prijestonice.
Ines Pul, šefica biroa Dojče velea u Vašingtonu, tog dana je izvještavala sa protesta na kojem je Tramp, uoči upada u Kongres, svojim pristalicama poručio da se „pakleno bore“.
"Kako je počeo da govori, atmosfera je postala mnogo agresivnija. Bila sam na Nacionalnom molu, kod Muzeja afroameričke istorije, i nakon što je Tramp završio svoj govor i na neki način pozvao na akciju da se u suštini upadne u Kapitol bili smo verbalno napadnuti. Ljudi su pljuvali na nas i mi se na kraju vratili u kancelariju zato što smo zaista bili uplašeni", ispričala je Pul za Glas Amerike.
Nakon višesatne opsade, tokom koje su se članovi Kongresa skrivali od izgrednika, pobjeda Džoa Bajdena je potvrđena.
U najgorem napadu na Kongres od građanskog rata preminulo je pet osoba – troje demonstranata i dva policajca. Desetine policajaca su povrijeđene – neki pretučeni sopstvenim oružjem - dok su četvorica, koja su branila Kapitol, kasnije izvršila samoubistvo.
Dugogodišnji američki diplomata i bivši ambasador u Srbiji Majkl Kirbi živi nedaleko od Kapitola. U razgovoru za Glas Amerike, podsjeća da je prije događaja 6. januara, tranzicija vlasti u Americi uvijek bila mirna – čak i za vrijeme građanskog rata.
"Bio sam tužan i šokiran. Čitav život u svojoj profesiji zalagao sam se za demokratiju – jer kada izgubite trebalo bi da se zahvalite svojim biračima i kažete zbogom. Istaknete da se nadate najboljem za zemlju. Video sam da je sve što se događalo bilo suprotno tome. I to je bilo tužno i zastrašujuće", ističe Kirbi.
A ono što se ovdje događalo prije godinu dana nije bilo iznenađujuće za dio stručne javnosti u Vašingtonu.
"Stručna javnost, uključujući i mnoge kolege s kojima radim, upozoravali su da je takav scenario čak i izvjestan. Takvi signali nisu prihvatani dovoljno ozbiljno zato što ne postoji presedan prema kojim bi se mogli odnositi. Dakle, ovo je postavilo novi presedan. A ono što je iznenađujuće za sve je lakoća s kojom se sve dogodilo", ocjenjuje Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu.
"Vjetar u leđa trećim stranama"
Nasilje u američkoj prijestonici šokiralo je i svijet i kako Vuković smatra, poslalo poruku i domaćoj i međunarodnoj javnosti – da svaka demokratija ima svoje pukotine.
"Amerika je dugo sebe predstavljala kao ključnu polugu demokratizacije na globalnom nivou. Ona je sebe postavljala kao primjer koji bi drugi trebalo da slijede. U ovom trenutku, mnogi koji su se opirali takvim politikama mogu sada naći izgovor da kažu: eto, ako je Amerika proživjela to što je proživjela, ne može sebi da da za pravo da drugima diktira uslove. I to je u stvari jedna od najvećih prijetnji koji su procesi od prethodne godine donijeli na globalnom nivou", smatra Vuković.
"Ovo daje vjetar u leđa trećim stranama koje od početka nisu bile oduševljene demokratizacijom na globalnom nivou i daje im dovoljno prostora za manevrisanje da se dovede u pitanje i na neki način trivijalizuje i banalizuje demokratija kao sistem vladanja", upozorava profesor Vuković.
Majkl Kirbi takođe upozorava na posljedice događaja 6. januara po ugled Amerike na međunarodnoj sceni.
"Nekada smo posmatrali izbore, a sada se pitate zašto bi nam Sjedinjene Države govorile kako da vodimo izbore, pogledajte kakav je vaš proces. Nismo savršeni i nikada nismo bili, ali u saradnji sa drugim institucijama, mislim da bismo mogli da pomognemo. Ali tu smo izgubili kredibilitet. Izgubili smo kredibilitet da poštujemo primopredaju vlasti i da se protiv toga ne borimo. Pojedine vlade, čak i unutar EU, ugledaju se na Donalda Trampa. Pogledajte Mađarsku. Tramp je već podržao prilično antidemokratskog gospodina. I to nije dobar model za SAD da pomognu drugima da sprovedu demokratski proces", kaže dugogodišnji diplomata.
"Američka demokratija je pod prijetnjom"
U danima i nedeljama posle napada, američki Kongres bio je opasan visokim ogradama iza kojih su patrolirale hiljade pripadnika Nacionalne garde. Tramp, kojeg mnogi smatraju odgovornim za napad, opozvan je u Predstavničkom domu, ali oslobođen optužbi u Senatu. Podignute su i optužnice protiv stotina izgrednika od kojih su neki osuđeni i na višegodišnje zatvorske kazne. Napad istražuje i specijalni odbor donjeg doma Kongresa.
Danas, ograda i rezervista nema, ali ni nacionalnog konsenzusa o 6. januaru. Prema anketama, više od 90 odsto demokrata smatra da je to bio napad na vladu, s čim je saglasno samo 29 odsto republikanaca. Istraživanje pokazuju da se manje od polovine republikanaca sjeća napada Trampovih pristalica kao veoma nasilnog ili ekstremno nasilnog.
Povjerenje u izborni proces, barem među pristalicama Republikanske stranke, takođe je ozbiljno narušeno, a u brojnim američkim državama se uvode zakoni kojima se, prema ocjenama aktivista, guše biračka prava uoči izbora za Kongres 2022. i narednih predsjedničkih dvije godine poslije toga. Prema anketama, ubjedljiva većina Amerikanaca smatra da su demokratija i vladavina prava u opasnosti.
"Demokratija u Americi je i dalje jaka. I dalje većina vjeruje u demokratiju, ali ona je ozbiljno okrnjena. Ozbiljan je izazov ovo što se dogodilo prije godinu dana. Ozbiljan šok. Stanje demokratije u Americi je pod izazovima upravo zbog toga što postoje otpori od onih struktura koje su najpozvanije I najzaduženije da čuvaju demokratiju", ocjenjuje Siniša Vuković.
"Vi ako imate političke elite koje se ponašaju neodgovorno prema političkim procesima, i zarad svoji husko političkih, kratkoročnih ciljeva su u stanju da dovedu u pitanje vjerodostojnost osnovnih postulate demokratije. Ta demokratija će se teško nositi sa takvim bremenom. I možemo očekivati slične izazove, ne možda agresivne kao što je bilo prije godinu dana, ali makar na verbalnom nivou, na nivou narativa, politika, pristupa", naglašava Vuković.
Ines Pul vjeruje da je američka demokratija u opasnosti.
"Videćemo da li su institucije održati. Ali ovo je prelepa zemlja. Toliko je napredovala - ako se setite kao u ranim 60-im, crncima nije bilo dozvoljeno da se udaju za belce, zatim su tu prava žena, homoseksualaca. Dakle, ova zemlja je daleko napredovala i zato se nadam da će predivni ljudi ove prelepe zemlje ostati jaki i da neće predati jer mislim da je najveća pretnja u ovom trenutku to što mnogi samo okreću leđa politici i to je početak kraja demokratije“, kaže njemačka novinarka.
Ambasador Kirbi saglasan je sa ocjenom da je demokratija u Americi ugrožena, brine da bi nasilje moglo da se ponovi, jer ne vjeruje da su izvučene pouke iz događaja 6. januara, ali ne gubi nadu da će budućnost ipak biti bolja. Na pitanje Glasa Amerike da li će Amerika biti u redu odgovara:
“Kratkoročno, možda manje dobro nego što bismo želeli. Na duži rok? Ja sam optimista. Prošle godine sam dobio dvoje unučadi, i moramo da mislimo o njihovoj budućnosti. A na svima nama je da se borimo da uspemo da bi naša demokratija funkcionisala", zaključuje u razgovoru za Glas Amerike bivši američki ambasador u Srbiji Majkl Kirbi.
