Linkovi

Bivši čelnici DB tvrde da nisu krivi za ubistvo Ćuruvije, tužilac traži po 40 godina zatvora


Slavko Ćuruvija, vlasnik listova Dnevni telegraf i Evropljanin
Slavko Ćuruvija, vlasnik listova Dnevni telegraf i Evropljanin

Bivši rukovodioci Resora državne bezbednosti (DB) Srbije Radomir Marković, Milan Radonjić i Ratko Romić izjavili su danas pred Apelacionim sudom da nisu krivi povodom optužnice koja ih tereti za ubistvo Slavka Ćuruvije, vlasnika lista Dnevni telegraf i nedeljnika Evropljanin iz aprila 1999. goine.

Oni i četvrti optuženi Miroslav Kurak, takođe pripadnik državne bezbednosti, su 2019. osuđeni za organizovanje ubistva Ćuruvije na ukupno 100 godina zatvora. U septembru 2020. Apelacioni sud je ukinuo presudu i vratio suđenje na početak, da bi Specijalni sud ponovo doneo istovetnu presudu.

Apelacioni sud je odlučio da otvori glavni pretres kako bi izveo dokaze za koje smatra da su neophodni za donošenje pravosnažne presude, a današnjim iznošenjem završnih reči postupak je završen. Sud je najavio da će odluku doneti pošto razmotri sve žalbe.

Ranije je zvaršnu reč dao i tužilac Milenko Mandić i od suda zatražio maksimalne kazne od 40 godina zatvora za svu četvoricu optuženih.

Trojica optuženih su danas naveli da dokazi da su učestvovali u ubistvu Ćuruvije nisu izvedeni, kao što nije dokazano ni ko je i zašto izvršio taj zločin. Izneli su i tvrdnju da su u otvaranje sudskog postupka bili uključeni mediji i vaninstitucionalni centri finasirani iz inostanstva.

Radomir Marković je rekao da je policija nakon političkih promena 5. oktobra 2000. godine istraživala ubistva sa političkom pozadinom, ali da nisu utvrđeni dokazi da je služba državne bezbednosti učestvovala u ubistvu Ćuruvije.

Po njegovim rečima, istraga ubistva Ćuruvije je usmerena prema državnoj bezbednosti zato što nije moglo da se utvrdi da li su to ubistvo naručili bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević i njegova supruga, čelnica JUL-a Mirjana Marković.

Takođe, Marković je naveo i da je u istrazi tužilaštva 95 od 96 ispitanih svedoka izjavilo da nema saznanja o ubistvu Ćuruvije, dok su kao ključni uzeti iskazi nekadašnjeg komandanta Jedinice za specijalne operacije DB Milorada Ulemeka Legije i pripadnika Zemunskog klana, braće Miloša i Aleksandra Simovića.

Po njegovoj oceni, izjave Ulemeka i braće Simović su bile kontradiktorne, a cilj im je bio da dobiju povoljniji tretman u zatvoru.

Razlog zašto je DB pratio Ćuruviju bili su njegovi kontakti sa predstavnicima zapadnih zemalja, naveo je Marković, dok je Milan Radonjić rekao da je vlasnik Dnevnog telegrafa i Evropljanina praćen zbog bezbednosno interesantnih kontakata, ali i zbog toga što je iz inostranstva primao velike svote novca.

Ratko Romić je danas izjavio da nije dokazano da su on i četvrti optuženi Kurak, koji je u bekstvu, direktni izvršioci ubistva Ćuruvije. Dodao je da nema materijalnih i forenzičkih dokaza za optužbu, a po njegovim rečima i svedok ubistva Branka Prpa izjavila je da njih dvojica nisu učestvovali u zločinu.

Slavko Ćuruvija je ubijen 11. aprila 1999. godine u vreme NATO bombardovanja, hicima iz automatskog pištolja u haustoru zgrade u Svetogorskoj ulici u Beogradu, a kako je navedeno u optužnici, ubijen je po nalogu NN lica iz najviših struktura vlasti.

Radomir Marković se već nalazi na izdržavanju kazne od 40 godina zatvora za četvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali. Romić i Radonjić su više od pet godina u kućnom pritvoru, a za Kurakom je raspisana Interpolova poternica.

XS
SM
MD
LG