Linkovi

Da li bi nezavisni kandidati mogli da utiču na ishod predsjedničkih izbora u SAD?


Pristalica nezavisnog predsjedničkog kandidata Roberta Kenedija mlađeg (Foto: REUTERS/Mark Makela)
Pristalica nezavisnog predsjedničkog kandidata Roberta Kenedija mlađeg (Foto: REUTERS/Mark Makela)

Robert F. Kenedi mlađi, protivnik vakcina, promoter teorija zavjere i izdanak slavne demokratske dinastije, u ponedeljak je objavio predsjedničku kandidaturu kao nezavisni kandidat. Kornel Vest, filozof i crnački lider, isto je uradio prošle nedelje. Nova politička stranka "No Labels" (Bez oznaka) intenzivirala je napore za regrutaciju kandidata.

Novi nezavisni kandidati prijete da oslabe dvije glavne stranke, dok se demokratski predsjednik Džo Bajden i njegov republikanski prethodnik Donald Tramp približavaju vjerovatnom novom okršaju na izborima.

Male su šanse da nezavisni ili kandidat treće stranke bude izabran za predsjednika, ali bi mogli da odvuku podršku od kandidata Demokratske ili Republikanske stranke. Naročito su zabrinuti demokratski zvaničnici, koji se prisjećaju izbora 2016. godine kada je kandidatkinja Zelenih Džil Stajn možda omogućila Trampovu tijesnu pobjedu, nakon što je osvojila manji dio glasova.

Ono koji su povezani sa trećim strankama ne vide razlog da se izvinjavaju za svoje napore.

"Amerikanci su željni opcija. Zbog toga se spremite. Vidimo pobunu birača, koja se već dugo sprema", rekla je Stajn u intervjuu.

Uspon kandidata koji nisu povezani sa dvije glavne stranke podsjetnik je na neizvjesnost u pogledu predsjedničkih izbora 2024. godine. Vjerovatni kandidati - Bajden i Tramp - su veoma nepopularni. Kandidovali su se u trenutku kada se zemlja suočava sa opasnim političkim podjelama, ekonomskom neizvjesnošću i željom da u Vašington dođe nova generacija lidera.

Stajn je najavila da će Zelena partija vjerovatno kasnije ovog mjeseca imati objavu o svojim predsjedničkim aspiracijama. Stranka "No Labels" će na proljeće donijeti formalnu odluku o svom predsjedničkom kandidatu.

A Kenedi je formalno pokrenuo predsjedničku kampanju iz Filadelfije - u sali u kojoj je potpisana Deklaracija o nezavisnosti.

"Pridružujem vam se u donošenju nove Deklaracije o nezavisnosti za našu cijelu naciju. Proglašavamo nezavisnost od ciničnih elita koje su izdale naš dom, koje uvećavaju naše podjele. I konačno, proglašavamo nezavisnost od dvije političke stranke", poručio je Kenedi.

Nezavisni kandidati suočeni su sa velikim preprekama, mimo osvajanja malog broja glasova. Bez podrške postojećih političkih mreža, samo ispunjavanje uslova da se nađu na glasačkom listiću u svakoj američkoj državi je ogroman zadatak.

Džim Mesina, koji je vodio predsjedničku kampanju predsjednika Baraka Obame 2012. godine, sada je istaknuti Bajdenov saveznik. Mesina ne isključuje mogućnost da novi kandidat može oslabiti Bajdenovu poziciju.

"Ja vodim kampanje i sklon sam tome da planiram za sve i da ne paničim ni zbog čega, a prijetnja koja dolazi od treće stranke se mora ozbiljno uzeti u obzir", rekao je Mesina.

Ni jedan nezavisni niti kandidat treće stranke nije osvojio elektorski glas za više od pola vijeka, a kamoli 270 koliko je potrebno da se pobijedi na izborima. Međutim, Mesina kaže da Bajden i njegov tim i dalje moraju da upozoravaju birače na prijetnju koja stiže od nezavisnih kandidata.

"Morate da kažete ljudima da glasanje za kandidata koji nema put do 270 (elektorskih glasova) znači da praktično pale glasački listić", upozorio je Mesina.

Prema prošlonedeljnom istraživanju agencije Galup, 63 odsto punoljetnih Amerikanaca je trenutno saglasno sa ocjenom da Republikanska i Demokratska stranka loše zastupaju graađane i da je potrebna treća velika stranka. To je jedan od najvećih procenata od kako je Galup počeo da postavlja to pitanje 2003. godine.

Međutim, to ne garantuje da će nezadovoljni birači na kraju glasati za Kenedija, Vesta ili kandidate stranke "No Labels". U prošlosti, ankete koje su pokazivale da građani žele treću stranku rijetko su na kraju značile i veću podršku za njhove kandidate.

U teoriji, Kenedi bi mogao da odvuče najviše Trampovih glasova s obzirom na to da je pobornik teorija zavjere protiv vakcina, a i zastupljen je u ekstremno desničarskim medijima u pozitivnom kontekstu.

Svjesna tog rizika, predsjedavajuća Republikanskog nacionalnog komiteta Rona Mekdanijel je u saopštenju u ponedeljak Kenedija nazvala "tipičnim elitističkim liberalom". Ukazala je na njegovu raniju podršku Hilari Klinton i progresivnim programima za zaštitu životne sredine.

Trampov i Bajdenov izborni štab brzo su ukazali na to da će biti veoma teško, ako ne i nemoguće, da politički autsajderi bez velikog izvora finansiranja ili političke infrastrukture ispune uslove da se nađu na glasačkom listiću u većini država. "No Labels" je veliki izuzetak, s obzirom na to da je već osigurao mjesto na glasačkom listiću u 11 država, uz pomoć velikog broja plaćenih skupljača potpisa.

Samo u Arizoni, kandidati manjih partija moraju da prikupe više od 34.000 potpisa da bi se našli na glasačkom listiću za opšte izbore. Potpisi se moraju prikupiti u najmanje pet različitih okruga, a najmanje 10 odsto mora da bude iz okruga gdje živi manje od pola miliona stanovnika. Nezavisni kandidat mora da skupi više od 43.000 potpisa.

U Mičigenu, kandidat treće stranke mora da prikupi 44.619 potpisa, a nezavisni 12.000. U Nevadi, moraju da prikupe 10.095.

Međutim, kandidat koji nije povezan sa dvije vodeće stranke ne mora da bude na glasačkom listiću u svakoj američkoj državi da bi imao veliki politički uticaj.

Brendon Mekfilips, koji je bio direktor Bajdenove predizborne kampanje u Pensilvaniji na prošlim izborima, i dalje krivi Stajn zbog Trampove pobjede u toj državi 2016. godine. Nije moguće utvrditi da li je to definitivno slučaj, ali je Tramp u Pensilvaniji pobijedio sa samo 44.000 glasova, dok je Stajn osvojila gotovo 50.000.

"Opasni su. Međutim, mislim da će Bajdenova kampanja biti pametna. Osiguraće da svi znaju kakve su posljedice bacanja glasova na projekte egomanijaka", kaže Mekfilips.

Trenutno, zabrinuti demokratski zvaničnici tješe se trendom na proteklim izborima, na kojima se mladi i žene u velikom broju glasali za demokratske kandidate. Međutim, nedavne ankete ukazuju da će predsjednički izbori naredne godine biti tijesni, a nezavisni kandidati vjerovatno neće pomoći Bajdenu.

I dok se nezavisni kandidat Kornel Vest oslanja na volontere i manje novčane donacije da bi osigurao mjesto na glasačkom listiću, pokret "No Labels", čiji je osnivač bivši senator iz Konektikata Džo Liberman, ima desetine miliona dolara nezavisnih donacija.

Liberman je najavio da će ta organizacija početi regrutaciju i selekciju kandidata naredne dvije do tri nedelje, a da će imati svog centrističkog predsjedničkog kandidata samo ako Bajden i Tramp osvoje predsjedničke nominacije nakon stranačkih izbora u martu.

XS
SM
MD
LG