Linkovi

SAD i Kina postigle "primirje" u trgovini


Kineska roba za izvoz utovaruje se u luci Lianjungang, u provinciji Džiangsu, 7. juna 2019.
Kineska roba za izvoz utovaruje se u luci Lianjungang, u provinciji Džiangsu, 7. juna 2019.

Trampova administracija suspendovala je odluku o podizanju tarifa na kinesku robu u vrednosti od 250 milijardi dolara, koja je trebalo da stupi na snagu u utorak, a Kina je pristala da kupi američke poljoprivredne proizvode vredne između 40 i 50 milijardi dolara, pošto su dve najveće ekonomije sveta postigle primirje u trgovinskom ratu, koji traje već 15 meseci.

Predsednik Tramp objavio je u petak da su Vašington i Peking postigli značajan sporazum o trgovini u prvoj fazi pregovora, i da se on odnosi na poljoprivredu, valutu i neke aspekte zaštite intelektualne svojine.

Međutim, u kasnijim pregovorima, moraće da se radi na pomirenju ključnih razlika, uključujući američke navode da Kina primorava strane zemlje da joj predaju trgovinske tajne u zamenu za pristup kineskom tržištu.

Predsednik Tramp pokazuje pismo kineskog predsednika Ši Đinpinga dok saopštava sporazum sa Kinom tokom sastanka sa kineskim vicepremijerom Liuom He.
Predsednik Tramp pokazuje pismo kineskog predsednika Ši Đinpinga dok saopštava sporazum sa Kinom tokom sastanka sa kineskim vicepremijerom Liuom He.

Predsednik Tramp objavio je "primirje u trgovini" posle sastanka u Beloj kući sa glavnim kineskim pregovaračem, vice-premijerom Liu Heom. Tome su prethodili dvodnevni razgovori u Vašingtonu.

"Vi ste veoma tvrdi pregovarači", rekao je Tramp kineskoj delegaciji.

Američki i kineski pregovarači do sada su postigli dogovor samo u načelu. Nijedan dokument nije potpisan. Tramp je rekao da bi on i kineski predsednik Ši Đinping mogli da potpišu prvu fazu trgovinskog sporazuma na marginama sastanka Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u novembru u Čileu.

Tramp tek treba da odustane od planova da uvede tarife 15. decembra na dodatne kineske proizvode vredne 160 milijardi dolara, čime bi sankcije obuhvatile skoro svaki prizovid koji Kina izvozi u SAD. Decembarske tarife odnosile bi se na robu koja uključuje odeću, igračke i pametne telefone, a posledice bi osetili američki kupci.

Trgovinski rat je ostavio ekonomske posledice na obe zemlje. Američkoj industriji naneta je šteta zbog rasta cena zbog tarifa i neizvesnosti kada i kako će se prevazići trgovinski sukob.

"Oni sada pokušavaju de-eskalaciju", ističe Timoti Kiler, pravnik iz advokatske firme Mejer Braun, i bivši šef osoblja u Kancelariji američkog trgovinskog predstavnika. "Mislim da to služi interesima obe strane jer obe trpe posledice.

Vrednost deonica na berzi je značajno porasla u petak tokom dana dok se čekao značajan trgovinski sporazum. Ali kada je Bela kuća saopštila elemente načelnog dogovora, vrednost nekih deonica je opala. Industrijski prosek Dau Džons, koji je na vrhuncu berze iznosio 500 poena, na zatvaranju je iznosio 319.

Pregovarači se nisu bavili sporom oko kineskog telekomunikacionog giganta Huaveija. SAD su uvele sankcije Huaveiju, navodeći da predstavlja pretnju američkoj nacionalnoj bezbednosti zato što njegova oprema može da se koristi za špijunažu.

Neki analitičari upozoravaju da ne treba imati iluzija da će biti lako postići konačni, sveobuhvatni trgovinski sporazum.

"Obe strane i dalje imaju veoma udaljene stavove a čak i ovaj, mali sporazum bi mogao da doživi krah narednih nedelja ili meseci", smatra Hari Kazianis, direktor u Centru za nacionalni interes.

Drugi, kao što je Dejvid Dolar iz Instituta Brukings, misle da je pauza u trgovinskom ratu i dalje dobra stvar.

Dolar je na Tviteru napisao: "Ovaj dogovor zaustavlja eskalaciju tarifa u zamenu za određenu kupovinu u poljoprivredi. Svi teški pregovori su i dalje pred nama. Ipak, bolje je imati primirje."

Kineska strana je pristala da bude transparentnija u pogledu načina na koji određuju vrednost svoje valute, juana. Trampova administracija optuživala je Kinu da manipuliše juanom da bi dobila prednost u izvozu na strana tržišta.

Američki sekretar za finansije Stiven Mnučin, kaže da je Kina pristala da otvori svoje tržište američkim bankama i drugim kompanijama koje pružaju finansijske usluge.

XS
SM
MD
LG