Linkovi

O navodnom genocidu na Kosovu: Upotreba terminologije koja zvanično nije dokazana


Kosovski analitičari o optužbama da je Srbija počinila genocid na Kosovu
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:12 0:00

Kosovski analitičari o optužbama da je Srbija počinila genocid na Kosovu

Najviši kosovski zvaničnici u poslednje vreme često poručuju da je Srbija počinila genocid na Kosovu. Termin “genocid” je prema rečima Bekima Bljakaja iz kosovskog Fonda za humanitarno pravo i Miodraga Milićevića iz NVO "Aktiv" veoma opasan i ne doprinosi normalizaciji odnosa između Srba i Albanaca i Beograda i Prištine.

Tužićemo Srbiju za genocid”, “Srbija je počinila genocid”, “Adresa svih zločina na Kosovu je Srbija, ali još nema pravde za ratne zločine i srpski genocid” - neke su od poruka najviših kosovskih zvaničnika Vjose Osmani, Aljbina Kurtija i Glauka Konjufce koje su istakli u proteklih desetek dana.

Direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova Bekim Bljakaj za Glas Amerike kaže da niko, a posebno predstavnici vlasti, ne bi trebalo da koriste terminologiju koja nije dokazana.

Verujem da se to koristi za dnevno politilčke svrhe, za neki populizam i posle izbora i tokom kampanje, ali mislim da to ne vodi nikuda u smislu da svako ko priča o prošlosti treba da se drži činjenica i da ne podiže neke tenzije koristeći takvu terminologiju“, kazao je Bljakaj.

S druge strane Miodrag Milićević iz nevladine organizacije "Aktiv" smatra da retorika kosovskih zvaničnika u vezi sa navodnim srpskim genocidom nije samo populizam, već da postoje i drugi mogući ciljevi.

Stičemo utisak u suštini da Kosovo sada u ovom momentu jasno utvrđuje čvrst stav po pitanju nastavka pregovora sa Beogradom i da u tom kontekstu takođe treba tražiti razloge odnosno motive pominjanja genocida u javnim nastupu, gotovo na nedeljnom nivou, makar jedanput od zvaničnika Kosova. To sve nikako ne ide u prilog smirivanju situacije pogotovu na nivou Beograda i Prištine, ali čak i unutar Kosova može naprosto da izazove možda čak i neku lančanu reakciju gde po pravilu negde Srbi budu ili postaju meta nekih incidenata koji su teško objašnjivi“, smatra Milićević.

Bljakaj podseća da se termin genocid do sada nije našao u sudskim predmetima kad su u pitanju zločini počinjeni na Kosovu.

Na kraju krajeva, niti je Haški tribunal ni tužioci Haškog tribunala kad su podigli optužnice protiv srpskih vlasti ili režima iz devedesetih, nisu podigli optužnicu za genocid, nego za zločine protiv čovečnosti i za ratne zločine. Takođe ni na Kosovu pravosuđe odnosno tužioci ni u jednom predmetu za ratne zločine nisu to naveli kao genocid, nego kao zločine protiv čovečnosti. To ne znači da u buduće možda neće biti neki predmet, ali bilo bi dobro da se predstavnici vlasti, ali i svi drugi, da se drže činjenica i da ne koriste terminologiju koja nije prikladna. Naravno, korišćenje takvog jezika nažalost neće uticati na poboljšanje međuetničkih odnosa, ali i državnih odnosa između Kosova i Srbije, naročito sada kada očekujemo da se nastavi dijalog“, kazao je Bljakaj.

Milićević smatra da je veoma opasno i to što gotovo da nema reakcije međunarodnih predstavnika na često pominjanje navodnog „srpskog genocida“ od strane najviših kosovskih zvaničnika.

Smatram lično jako opasnim i smatram generalno da to nije ni u kom slučaju u duhu onoga što bi trebali da nazovemo procesom pomirenja i pokušaja normalizacije odnosa sa Beogradom. Ono što jeste takođe bitno naglasiti jeste da je taj proces nekako generalno prošao, ne mogu da kažem nezapaženo od strane međunarodne javnosti, međutim nekako se previše insistira na nekoj tišini u suštini kada se priča o tako jasno konkretno opasnim stvarima poput genocida“, kaže Milićević.

Najnovije pominjanje navodnog “srpskog genocida” od strane predsednice Vjose Osmani, premijera Aljbina Kurtija i predsednika kosovskog parlamenta Glauka Konjufce, dogodilo se na Nacionalni dan nestalih osoba. Iako među 1.640 ljudi, koji se i dalje vode kao nestali, ima više od 400 Srba, najviši kosovski zvaničnici smatraju da je pitanje nestalih rezultat kako navode “genocidne politike Srbije”.

Jasno je da su oni, predstavnici najviših institucija, svesni o tačnim brojkama nestalih kad oni kažu 1.640 oni znaju da je među nestalima i više od 420 Srba i drugih. Međutim izgleda da namerno pogrešno koriste te brojke, jer kažu da je odgovorna Srbija za svih 1.640, a nikako neće da prihvate odgovornost kosovske strane za prikupljanje, odnosno pronalaženje informacija o nestalim nealbancima odnosno Srbima, jer očito Srbija nije kriva za nestanak Srba na Kosovu. Tako da i tu bi oni trebali da budu svesni i da preuzmu odgovrnost i da preko institucija pokušaju da pronađu informacije o sudbini nestalih nealbanaca i ne treba za svih 1.640 da terete Srbiju“, rekao je Bekim Bljakaj.

Ono što mi znamo generalno jeste da su pored Albanaca naravno žrtve bili i Srbi, odnosno pripadnici srpske zajednice, odnosno Romi i svi ostali koji su u i tom trenutku, a i sada žive na prostoru Kosova i da sa te strane ne možemo pričati o genicidnog politici pogotovu od strane Republike Srbije i prema čak i srpskoj i ostalim manjinskim zajednicama sada u ovom momentu“, kazao je Milićević.

Glas Amerike je o ovoj temi pokušao da razgovara i sa šefom OBES-a na Kosovu Majklom Devenportom, koji je povodom obeležavanja dana Roma, bio u Gračanici. Pitali smo ga da prokomentariše da li sve češće pominjanje navodnog srpskog genocida kosovskih zvaničnika i doprinosi li to normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Međutim, nije želeo da odgovori, rekavši da može da priča samo o pitanjima u vezi sa romskom zajednicom.

XS
SM
MD
LG