Linkovi

Francuska: Oštra TV debata Makrona i Le Penove u finišu predsedničke kampanje


Centristički kandidat i aktuelni predsednik Francuske Emanuel Makron i kandidatkinja desnice Marin le Pen poziraju pred početak TV debate, u Parizu, 20. aprila 2022.
Centristički kandidat i aktuelni predsednik Francuske Emanuel Makron i kandidatkinja desnice Marin le Pen poziraju pred početak TV debate, u Parizu, 20. aprila 2022.

Francuski predsednik Emanuel Makron i rivalka krajnje desnice Marin le Pen pripremaju se u četvrtak za poslednji dane kampanje pred francuske predsedničke izbore posle žestoke debate prethodne večeri u kojoj su se sukobili oko odnosa sa Rusijom i islamskih marama.

Francuska se suočava sa oštrim izborom u drugom krugu glasanja na predsedničkim izborima u nedelju između centriste Makrona i antimigrantske kanditakinje Le Pen, koja će nastojati da postane prvi šef države iz redova krajnje desnice u toj zemlji u ishodu koji bi mogao da izazove šokove širom Evrope.

Ostala su još samo dva dana kampanje jer je subota dan predizborne tišine i nije dozvoljeno vođenje kampanje.

U teškoj trosatnoj televizijskoj debati u sredu, Makron je više puta pokušavao da udari Le Penovu zbog njenog političkog dosijea, dok je ona nastojala da zadrži fokus na učinku vlade.

Sa ruskom invazijom na Ukrajinu koja je zasenila kampanju, Makron je zauzeo ljutit stav prema zajamu koji je stranka Le Penova uzela od češko-ruske banke uoči njene predizborne kampanje 2017.

"Vi zavisite od ruske vlade i zavisite od gospodina (ruskog predsednika Vladimira) Putina", rekao je Makron. "Kada razgovarate sa Rusijom, razgovarate sa svojim bankarom".

Makron se takođe osvrnuo na prethodno priznanje Le Penove ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. "Zašto si to uradila?" upitao je.

Le Pen je odgovorila da je ona "apsolutno i potpuno slobodna žena", tvrdeći da je njena stranka uzela samo taj kredit jer nije mogla da pronađe finansiranje u Francuskoj gde su banke odbijale da joj pozajme sredstva.

Makron je zauzeo različitu gestikulaciju kako bi izrazio skepticizam prema njenim argumentima, podigavši obrve, naslonivši bradu na šake i lamentirajući u očiglednom zaprepašćenju: "Madam Le Pen... madam Le Pen!"

"Građanski rat"

Najeksplozivniji sukob dogodio se kada je Le Penova potvrdila da se drži svoje kontroverzne politike zabrane da žene nose islamske marame u javnosti, opisujući to"uniformom koju su nametnuli islamisti".

Makron je odgovorio: "Izazvaćete građanski rat ako to uradite. Kažem ovo iskreno".

Ona je takođe obećala da će stati na kraj "anarhičnoj i masovnoj" imigraciji u Francusku, tvrdeći da je to sve veći zločin za koji je rekla da postaje "nepodnošljiv" za ljude širom zemlje.

Prioritet za Le Pen je bio da izbegne ponavljanje debate u drugom krugu iz 2017. gde je Makron uspeo da učini da izgleda uznemireno.

Pokušala je da zagreje predsednika, ismevajući se kako je "Mocart finansija" ostavio "loše" ekonomsko nasleđe koje je uključivalo dodatnih 600 milijardi evra državnog duga.

"Nije Žerar Majaks (na TV) večeras", uzvratio je Makron, misleći na poznatog francuskog televizijskog mađioničara. "Nikada ne objašnjavate kako ćete finansirati svoje projekte i niste iskreni prema ljudima".

Okrećući se Evropi, Le Penova je insistirala da želi da ostane u Evropskoj uniji, ali da reformiše blok u "savez nacija".

"Vaša politika je da napustite Evropu", odgovorio je Makron, opisujući izbore kao "referendum za ili protiv EU".

Bilo je i intenzivnih razmena o svakodnevnim brigama kao što su rastući troškovi života, što je Le Penova učinila glavnom odlikom svoje kampanje.

Oboje kandidata ciljaju na birače koji su u prvom krugu podržali trećeplasiranog kandidata tvrde levice Žan-Lika Melanšona. On je odbio da podstakne svoje pristalice da glasaju za Makrona kako bi sprečio Le Penovu da uđe u Jelisejsku palatu.

Le Penova je rekla da je videla kako ljudi "pate" tokom prvih pet godina Makronove vladavine i da je "moguć drugi izbor".

Makron je odgovorio da "moramo i treba da poboljšamo svakodnevni život ljudi kroz velike projekte za školski i zdravstveni sistem".

Tesna trka

Makron je favorit za pobedu u drugom krugu, a većina anketa pokazuje prednost veću od 10 odsto, što bi ga učinilo prvim francuskim predsednikom koji je osvojio drugi mandat nakon Žaka Širaka 2002. godine.

Ali analitičari i saveznici predsednika upozorili su da je rezultat daleko od unapred utvrđenog, a ankete pokazuju da više od 10 odsto Francuza koji nameravaju da glasaju tek treba da odluče za koga će glasati.

Pristalice oba tabora proslavile su nastupe svojih kandidata, pri čemu je Makron vitlao svojim zaštitnim znakom samopouzdanja, a Le Penova izbegavala zamke iz 2017.

Ali izazivačica ni u jednom trenutku nije izazvala nelagodu Makrona, dok je predsednik zauzeo mnogo agresivniji pristup.

"Makron u napadu, Le Pen u defanzivi", naslov je u dnevnom listu Le Parisien u izdanju od četvrtka. Levičarski Liberasion je rekao da je Le Penova bila "nejasna u brojnim temama", a Makron "arogantan".

Brzo istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo Elabe za BFM TV pokazalo je da 59 odsto gledalaca smatra Makrona najubedljivijim, a 39 odsto Le Penovu.

"Kakva šteta", tvitovao je Melenšon. "Država je zaslužila bolje".

XS
SM
MD
LG